EBYAFAAYO
“Obulemu bwa Yahwe”
OMU Janwali 28, 2010, nkaba omu rubuga orurungi Strasbourg, omu France. Baitu ntagendeyo nk’omurambuzi. Nkaba ha tiimu ey’ab’eby’ebiragiro abaasindikirwe kurwanirra obugabe bw’Abakaiso ba Yahwe omu European Court of Human Rights (ECHR). Gavumenti ya France ekaba egambire ngu Abakaiso ba Yahwe bakaba basemeriire kusasura obukaikuru 89 obwa doola nk’omusoro. Nahabweki tukaba twine kubooleka ngu tikihikire. Omuhendo gwa sente ekaba etali nsonga nkuru habwaki tukaba nitugonza kusinga omusango, baitu ekikuru kikaba ngu obu twakugusingire, ibara lya Yahwe likaba niriija kuhaisanizibwa, abantu be bakaba nibaija kwikara nibabazibwaho kurungi, kandi baakugumizeemu nibaramya Yahwe baine obugabe omu France. Ekyabaireho omu kooti egi kikagumya ngu “obulemu bwa [Yahwe].” (1 Sam. 17:47) Leka mbagambire ebirukukiraho.
Omu 1999, gavumenti ya France, ekagamba ngu ofiisi y’Itaagi lya France ekaba ine kusasura omusoro ha by’okuhayo ebi bakaba batungire hagati y’omwaka 1993 na 1996. Tukalengaho kutunga obwinganiza omu kooti z’omu France baitu batatuhuliirize. Tukalengaho kuhakaniza encwamu ey’ekaba ekozerwe baitu nabwo kooti ekanga. Gavumenti ekatwara sente ezirukwingana obukaikuru oburukuhingura omu mukaaga n’emitwaro makumi asatu eza doola kuruga h’akaunti ya bbanka eya ofiisi y’itaagi. Omugisa gwonka ogu tukaba tusigaize ogw’okwongera kutunga sente zaitu, nukwo kutwara omusango omu kooti ya ECHR. Omusango gwaitu obu gukaba gutakahuliirwe, kooti egi ekatugambira kutangatangana balooya ba gavumenti ya France hamu n’abo abakaba nibakikirra kooti ya ECHR kurora obu turaaba nitwikiraniza omusango gutakahuliirwe.
Tukaba nitunihira ngu ogu ow’arukukikirra kooti ya ECHR akaba naija kutuhambiriza kusasura sente ezimu ha zibakaba nibatubanja. Baitu tukakyetegereza ngu noobu twakusaswire doola emu kyakubaire nikicwa emisingi ya Baibuli. Ab’oruganda na banyaanya itwe bakaba bahaireyo kusagika omulimo gw’Obukama nahabweki eby’okuhayo byabo bikaba bitali bya gavumenti. (Mat. 22:21) Baitu nabwo tukagenda omu kooti kwoleka ngu nitutamu ekitiinisa ebiragiro bya kooti ya ECHR.
Tiimu yaitu ey’eby’ebiragiro, eyemeriire omu maiso ga European Court of Human Rights, omu 2010
Tukatangatangana kuhurra omusango omu kimu ha bisiika bya Kooti ebirukuzooka kurungi. Baitu ha kutandika ebintu bitagende kurungi. Ahonaaho, ow’arukukikirra European Court, akagamba ngu Abakaiso ba Yahwe baine kusasura emu ha misoro gavumenti ya France ey’ekaba nebabanja. Ahonaaho tukamukaguza tuti, “Okimanyire ngu gavumenti emazire ira kutwara sente ezirukuhingura obukaikuru bbuna obwa doola kuruga h’akaunti yaitu?”
Kikamuhuniriza muno kandi kyamubiihiza. Abarukukiikirra gavumenti ya France obu baakiikirize ngu sente bakaba bazitwaire kwo, enteekereza ye ha musango gunu ekahindukira kimu. Akabatabukira kandi ahonaaho yakingaho omusango. Nkakyetegereza ngu Yahwe akaba ahinduliire kimu ebintu nukwo tusobole kusinga omusango. Tukaruga omu Kooti tusemeriirwe muno kandi tuhuniriire habw’eki ekikaba kibaireho.
Omu Juuni 30, 2011, ECHR ekacwa omusango neeyoleka ngu tukaba tugusingire. Ekasazaamu emisoro ei bakaba nibatubanja kandi yaragira gavumenti kutugarurra sente ezi bakaba batwaire kandi batemu n’amagoba! Encwamu enu ey’erukusigikirra ha biragiro neekyakoonyera ab’oruganda na banyaanya itwe kuramya n’obugabe omu France. Ekikaguzo eki eki tukaba tutarukunihira kukaguza, kikasisana nk’ibaale eryataahire omu mutwe gwa Goliasi. Nikyo ekyatuleetiire kusinga omusango. Habwaki twasingwire? Tukasingura habw’ensonga niyo emu Daudi ei yagambiire Goliasi ngu, “obulemu bwa [Yahwe].”—1 Sam. 17:45-47.
Gunu tiguli murundi gw’okubanza kusinga omusango. Noobu kiraaba ngu twikaire nituhakanizibwa gavumenti ez’amaani hamu n’amadiini, tusoboire kusinga emisango ey’erukuhika omu 1, 225 omu kooti enkuru ezinyakuli omu mahanga 70 hamu na kooti ez’ensi yoona. Emisango enu ei tusingire n’erinda obugabe bwaitu oburukutwarramu Abakaiso ba Yahwe kubarora nk’ediini ey’ikiriziibwe omu biragiro, kuba n’obugabe obw’okwejumbira omu kutebeza, kwanga kwejumbira omu by’obulemi n’okwanga kuteekwamu esagama.
Habwaki nayejumbiire omu musango gunu omu Bulaaya noobu kiraaba ngu nkaba nimpeereza ha Kitebe Ekikuru eky’Abakaiso ba Yahwe omu New York, U.S.A.?
NKAKUZIBWA ABAZAIRE ABEKAMBI
Abazaire bange George na Lucille, bakaba omu kilaasi 12 ey’isomero lya Gilead kandi bakaba nibaheereza omu Ethiopia nambere nazaaliirwe omu 1956. Bakanduka Philip, obu nibasigikirra hali Firipo mutebezi w’enjiri ow’omu kyasa eky’okubanza. (Ebik. 21:8) Omwaka ogwahondiireho, gavumenti ekatanga emirimo y’Abakaiso ba Yahwe yoona omu ihanga. Noobu kiraaba ngu nkaba nkyali muto, ninyijuka kurungi nitugenda omu nsorrokano n’omu kutebeza tweserekere. Nk’omwana omuto, byansemezaaga! Eky’obusaasi ab’eby’obulemi bakatuhambiriza kuruga omu ihanga omu 1960.
Nathan H. Knorr (ha moso enyuma) abungiire eka yaitu omu Addis Ababa, Ethiopia, omu 1959
Obu twafurukiire omu Wichita, Kansas, U.S.A., abazaire bange bakagumizaamu n’obwekambi obw’okutebeza obu bakaba baine obu bakaba bakyali bamiisani. Nkaba nyine munyaanya nyowe omukuru ow’arukwetwa Judy na mugenzi wange omwojo omuto ow’arukwetwa Leslie, kandi itwena tukazaalirwa omu Ethiopia. Abazaire baitu bakatwegesa kugonza Yahwe n’okumuheereza n’omutima gwaitu gwona. Nkabatizibwa nyine emyaka 13. Hanyuma y’emyaka esatu, eka yaitu ekagenda kuheereza nambere hali obwetaago omu Arequipa, omu Peru.
Omu 1974 obu nkaba nyine emyaka 18, ofiisi y’itaagi lya Peru ekansindika hamu n’ab’oruganda abandi bbana kuheereza nka bapayoniya ab’embaganiza. Tukaba nitwija kutebeza omu biikaro ebikaba bitakatebezebwamuga omu nsozi eza Central Andes. Kinu kikaba nikitwarramu kutebeza abantu abarukubaza Orukecwa hamu na Aymara. Twagenderaga omu motoka ey’ekaba eri nk’enju. Ngonza muno kwijuka akasumi obu nakozesaaga Baibuli kwoleka abantu ab’omu kiikaro eki ngu omu kasumi akatali ka hara Yahwe naija kwihiraho kimu obunaku, oburwaire n’okufa. (Kus. 21:3, 4) Baingi bakaikiriza amakuru amarungi ag’Obukama kandi baafooka abaheereza ba Yahwe.
Emotoka ey’ekaba eri nk’enju, omu 1974
KUSINDIKWA KUHEEREZA HA KITEBE EKIKURU
Albert Schroeder ow’akaba ali h’Akatebe Akalemi obu akaba abungire omu Peru omu 1977, akanyekambisa kwijuza foomu ey’okuheereza ha Beseeri ha kitebe ekikuru. Kandi nkagijuza. Hanyuma, omu Juuni 17, 1977, nkatandika kuheereza ha Beseeri eya Brooklyn. Nkamara emyaka ena ninkora n’ekitongole eky’Okuyonja n’Okudaabiriza.
Ha kiro kyaitu eky’okugaitwa, omu 1979
Omu Juuni 1978, nkatangatangana Elizabeth Avallone ha rusorrokano orukooto orw’ensi yoona orukaba ruli omu New Orleans, Louisiana. Na uwe akaba akuziibwe abazaire nk’abange abakaba nibaheereza Yahwe n’omutima gwabo gwona. Elizabeth akaba amazire emyaka ena naaheereza nka payoniya ow’akasumi koona, kandi akaba naagonza kugumizaamu omu buheereza obu. Tukaikara nitubaza hamu kandi omu bwire buke tukeeyongera kumanyangana kurungi kandi twagonzangana. Tukataaha obuswere omu Okitobba 20, 1979, kandi twatandika kuheereza hamu ha Beseeri.
Ab’oruganda na banyaanya itwe ab’omu kitebe kya Brooklyn Spanish eki twabandize kubamu bakatugonza muno. Tuheerize omu bitebe bindi bisatu, nambere ab’oruganda na banyaanya itwe omu bitebe ebi batwekambisize kugumizaamu nituheereza ha Beseeri. Nitubasiima habw’obusagiki bwabo otwaliiremu n’obusagiki obw’abanywani hamu n’abanyabuzaale baitu abatukonyiire kurolerra abazaire baitu abakuzire omu myaka.
Ababeseeri abakaba bali omu kitebe kya Brooklyn Spanish, omu 1986
KUTANDIKA KUKONYERA EKITEBE OMU BY’EBIRAGIRO
Omu Janwali 1982 kikampuniriza muno, obu baansabire kuheereza omu Kitongole eky’Ebiragiro ha Beseeri. Hanyuma y’emyaka esatu, Beseeri ekansaba kugenda ha yunivasite kusoma obwa Looya. Nkahunirra kukimanya ngu abantu ab’omu United States hamu n’amahanga agandi baine obugabe obw’okukora ebintu bingi habw’emisango nyingi Abakaiso ba Yahwe ei basingire. Emisango enu enkuru yabazibwahoga muno omu kilaasi.
Omu 1986 obu nkaba nyine emyaka 30, nkakomwa kuheereza nk’omuroleerezi w’Ekitongole ky’Ebiragiro. Nkasemererwa muno ngu Beseeri ekampa obujunaanizibwa bunu noobu kiraaba ngu nkaba nkyali muto. Baitu nabwo nkatiina muno habwokuba hakaba haroho bingi ebi nkaba ntamanyire, kandi nkaba nkimanyire ngu obujunaanizibwa bunu bukaba butarukwija kwanguha.
Nkafooka Looya omu 1988, baitu nkakyetegereza ngu kugenda ha yunivasite kusoma kikakwataho muno enkoragana yange na Yahwe. Obwegese obwa haiguru nibusobora kuleetera omuntu kugonza kuba ruranganwa rundi kwehurra nk’ow’arukukira abandi abataine obwegese nk’obwe. Elizabeth akankoonyera muno kwongera kuta omutima ha bintu ebyankoonyeraga kwikaza enkoragana yange na Yahwe egumire obu nkaba ntakagenzere ha yunivasite. Kikatwara obwire baitu mpora mpora nkongera nagumya enkoragana yange na Yahwe. Kusigikirra ha bintu ebi narabiremu, ninsobora kugamba ngu kuba n’obwegese obwa haiguru tikiri nikyo ekintu ekirukukirayo obukuru omu bwomeezi. Ekintu ekirukukirayo omu bwomeezi nukwo kuba n’enkoragana enungi na Yahwe, kumugonza n’okugonza abantu be.
KURWANIRRA AMAKURU AMARUNGI OMU MBUGA Z’EBIRAGIRO
Hanyuma y’okumara kusoma, nkata omutima ha kukoonyera Beseeri omu by’ebiragiro hamu n’okurwanirra obugabe bwaitu obw’okutebeza amakuru amarungi omu mbuga z’ebiragiro. Omulimo gwange gukaba nigusemeza baitu nabwo gukaba gurumu n’ebizibu habwokuba ebintu bikaba nibihinduka bwangu bwangu omu kitebe. Ekyokurorraho, twasabaga abantu kuhayo sente kusobora kubaha ebitabu byaitu, baitu kutandika n’omwaka ogwa 1990, Ekitongole eky’Eby’ebiragiro kikasabwa kuha oburagirizi ha mulingo tusobora kuleka kusaba abantu kuhayo sente nukwo batunge ebitabu byaitu. Ekyarugiremu, Abakaiso ba Yahwe bakatandika kugaba ebitabu batarukusaba sente. Kinu kikoorobyamu emirimo ha Beseeri hamu n’omu buheereza kandi nikitukoonyera kwetantara kusasura emisoro ey’etali y’obwinganiza. Abamu bakateekereza ngu empindahinduka enu ekaba niija kutuleetera kuburwa sente kandi ekwateho n’omulimo gwaitu ogw’okutebeza. Baitu kinu tinukwo kyabaire. Kuruga omu 1990, omuhendo gw’abo abarukuheereza Yahwe gweyongiire muno kandi kasumi kanu abantu nibasobora kutunga ebitabu byaitu hataroho kusasura sente. Nkyeroliire ngu empindahinduka z’ekitebe zisoboire kurugamu obusinguzi habw’obukoonyezi bwa Yahwe hamu n’oburagirizi kuruga hali omwiru omwesigwa.—Kurug. 15:2; Mat. 24:45.
Titusinga emisango ngu habwokuba twine balooya abarungi. Emirundi erukukira obwingi, ekintu ekireetera ab’obusobozi kutukoonyera nugwo omulingo omurungi ogu twetwazaamu. Kinu nkakirora omu 1998, ab’oruganda basatu kuruga h’Akatebe Akalemi hamu n’abakazi baabo obu baabaireho ha nsorrokano enkooto omu Cuba. Bakaba baine embabazi kandi nibabaza omu mulingo ogw’ekitiinisa kandi bunu bukaba bwakaiso hali abakuru ba gavumenti oburukwoleka ngu titwejumbira omu by’obulemi.
Baitu obwire obumu omulingo gwonka ogu tuba nitusobora kuleetaho obwinganiza, nukwo ‘kurwanirra amakuru amarungi’ omu mbuga z’ebiragiro. (Baf. 1:7) Ekyokurorraho, kumara emyaka nyingi ab’obusobozi omu Bulaaya n’omu South Korea bakanga kwikiriza obugabe bwaitu obwʼokwanga kutaaha amahe. Kandi ekyarugiremu ab’oruganda abarukuhika nka 18,000 omu Bulaaya hamu n’ab’oruganda abarukuhingura 19,000 omu South Korea bakateekwa omu nkomo habw’okwanga kutaaha amahe.
Baitu, omu Julaayi 7, 2011, ECHR ekacwamu ngu amahanga goona agali omu Bulaaya gaikirizeege abantu baago bacwerwe kukora emirimo endi omu kiikaro ky’okutaaha amahe enyikiriza zaabo obu zirukuba zitarukubaikiriza. Kooti ey’omu South Korean nayo ekahondera encwamu niyo emu omu Juuni 28, 2018. Obusinguzi bunu titwakusoboire kubuhikaho kakuba bamu h’ab’oruganda banu abato baacwiremu kutaaha amahe.
Ekitongole eky’ebiragiro ekiri ha kitebe ekikuru hamu n’ebi ebiri ha ofiisi z’amataagi omu nsi yoona nibikora n’amaani kurwanirra obugabe bwaitu obw’okuramya Yahwe hamu n’omulimo gwaitu ogw’okutebeza. Nikitusemeza muno kukikirra ab’oruganda na banyaanya itwe abarukuhakanizibwa gavumenti. Noobu tuba tutasingire omusango omu kooti, tuba nituha obwakaiso hali abakuru ba gavumenti, abakama, na hali amahanga. (Mat. 10:18) Abaramuzi, abarukukikirra gavumenti, ab’eby’amakuru, hamu n’abantu boona baateekerezaaho ebyahandikirwe ebiba biri omu mpapura zaitu hamu n’ebigambo ebi tubaza obu tuba tuli omu kooti. Abo abaine emitima emirungi beega ebirukutukwataho kandi bakyetegereza ngu enyikiriza zaitu nizisigikirra ha Baibuli. Kandi bamu h’abantu banu bafookere bamu h’Abakaiso ba Yahwe.
WEBALE, YAHWE!
Kumara emyaka ey’erukuhingura omu 40, ntungire omugisa ogw’okukorra hamu na ofiisi z’amataagi omu nsi yoona ha nsonga ezirukukwata haby’ebiragiro, kugenda omu kooti nyingi enkuru, n’okubaza hamu n’abakuru omu gavumenti. Ngonza muno ab’oruganda na banyaanya itwe aba ndukukora nabo omu Kitongole eky’Eby’ebiragiro ha kitebe ekikuru hamu n’ebitongole ebindi eby’ebiragiro omu nsi yoona. Ntungire emigisa nyingi muno omu bwomeezi bwange hamu n’okusemererwa.
Elizabeth aikaire naansagika omu myaka 45 ey’erabireho omu busumi oburungi n’obubi. Mali nimmusiima muno habwokuba aikaire naakikora noobu kiraaba ngu aine oburwaire oburukumumaramu amaani.
Mali tukyeroliire ngu amaani hamu n’obusinguzi tibiruga omu busobozi bwaitu. Nkooku Daudi yagambire, mali, ‘Yahwe nugo maani g’abantu be.’ (Zab. 28:8) Hataroho kugurukyagurukya, “obulemu bwa [Yahwe].”