Ebijuliziibwe omu Katabu Obwomeezi n’Obuheereza Bwaitu nk’Abakristaayo
JANWALI 4-10
EBITURUKWEGA KURUGA OMU BAIBULI | EBYABALEVI 18-19
“Ikara Oli Mwecumi Omu Ngeso”
Omulingo Tusobora Kweriinda Gumu Ha Mitego ya Sitaani
Yahwe akagambira Abaisaleri ebintu ebibi ebikaba nibikorwa amahanga agabetoroire ati: “Nkengeso ezensi ya Kanani okuziri, nambere ndukubatahya . . . esisikaire: habwebi ningijunaniza okutahikirra kwayo.” Yahwe nka Ruhanga arukwera akarora engeso ez’abantu ba Kanani ziri mbi muno kandi kyamuletera kurora ensi ya Kanani nk’eyesisikaire.—Lev. 18:3, 25.
Yahwe n’Ayebembera Abantu Be
Abebembezi ab’amahanga agandi bayebemberaga nibasigikirra ha magezi make ag’abantu. Ekyokurorraho, abebembezi ba Kanani n’abantu babo bakakora ebintu ebibi muno nk’okuterana n’abanyabuzaale babo, abasaija kuterana n’abasaija bagenzi babo, kuterana n’ebisoro, kuhonga abaana, hamu n’okuramya ebisisani. (Ebyabalevi 18:6, 21-25) Kandi abebembezi ba Baburoni n’aba Misiri batahondere orulengo rw’obwecumi orw’abantu ba Ruhanga bahonderaga. (Okubara 19:13) Baitu abantu ba Ruhanga baali nibakirora ngu abebembezi babo babekambisaga okuba becumi omu kuramya, omu mubiri, hamu n’okwerinda ebikorwa eby’obusihani. Hataroho okugurukyagurukya, Yahwe nuwe akaba n’abebembera.
w14-E 7/1 7 ¶2
Ruhanga Ekyarukwija Kukora Kumaraho Obubi
Kiki ekirihika hali abo abanga kuhindura engoso zaabo bakigenderiire kandi bakaikara nibakora ebintu ebibi? Tekerezaaho omurago gunu ogukwoleka kurungi ekiribaho: “Abamazima [bonka] balitaha ensi, Nabahikiriire baliikara omu. Baitu ababi balimarwa omu nsi, nabo abakora obugobya balisikurwamu.” (Enfumo 2:21, 22) Omu kasumu ako, abantu ababi baliba batakyaroho. Omu nyikara enu y’obusinge, mporampora abantu abahulizi baligenda nibaihwamu okutahikirra okubaijukwire.—Abarumi 6:17, 18; 8:21.
Eby’Omuhendo Kuruga Omu Baibuli
w06-E 6/15 22 ¶11
“Ebiragiro Byawe Nimbigonza Muno”
Ekintu ekyakabiri ekiri omu Biragiro bya Musa ekirukwoleka mulingo Ruhanga afaaho abantu be niyo entekaniza ey’okukukoma ebisigirwe omu musiri. Yahwe akaragira ngu Omunyaisaleri omulimi obworaabaga n’agesa, akaba asemeriire kwikiriza abali omu bwetaago kukomakoma eby’abakozi basigire enyuma rundi ebiragaire. Abalimi bakaba batasemeriire kugesera kimu ensaro y’emisiri, n’obukwakuba kusorooza ebijuma by’emizabbibbu rundi eby’emizaituuni ebyabaga bisagaire ha mataagi. Abalimi obubayebwaga ekiba ky’amagesa omu musiri bakaba batasemeriire kugarukayo kukihayo. Entekaniza enu yayolekaga okugonza hali abanaku, abanyaihanga, enfuzi, hamu n’abafaakati. Ky’amananu ngu, kyabetagisaaga kutamu amaani maingi kukomakoma, baitu entekaniza enu yabakonyera kwetantara kusabiriza.—Ebyabalevi 19:9, 10; Ekyebiragiro 24:19-22; Zabuli 37:25.
JANWALI 11-17
EBITURUKWEGA KURUGA OMU BAIBULI | EBYABALEVI 20-21
“Yahwe Abaganiza Abantu Be h’Abantu Abandi”
w04-E 10/15 11 ¶12
Orugonjo Orurungi—Orarwikaramu?
Baitu nabwo, haroho ekintu ekindi ekitusemeriire kwijuka. Ruhanga akagambira Abaisaleri ati: “Nikyo murakwatiraga ekiragiro kinu ekindukukuragira ha kiro kinu, mube abamani, mutahemu mulye ensi, nambere murukwambuka okugirya.” (Ekyebiragiro 11:8) Omu Ebyabalevi 20:22, 24, ensi niyo enu n’ebazibwaho eti: “Nukwo murakwataga ebigambo byange byona ebinataireho nebyobulyo byange byona mubikolege: ensi nambere ndukubaleta okuikaramu ereke okubatanaka. Baitu Nyowe mbagambiire nti Muligwetwa ensi yabo, kandi ndigibaha inywe mugirye, ensi erukugera namata nobwoki.” Ego, kusobora kwikara omu Nsi ey’Ekaba Eraganiziibwe kyasigikirraga ha kuba n’enkoragana enungi na Ruhanga. Abaisaleri obubayangire kworobera Ruhanga, akaikiriza Abababurooni kubasingura kandi bakabaiha omu nsi eyibaikaramuga.
it-1-E 1199
Obugwetwa
Ekintu kyona eky’omuntu anyakufiire ekiheebwa omugwetwa rundi omuntu ondi aba abasemeriire kumugaruka omu bigere; ekintu kyona ekiheebwa omuntu kuruga omu bazaire be rundi baisenkuru ekirukusisana ekigwetiirwe. Ekigambo eky’Oruheburaniya ekirukumanyisa obugwetwa nikyo na·chalʹ (ekikorwa, na·chalahʹ). Nikitwarramu kutunga obugwetwa rundi kugweta omuntu ondi rundi kutunga ekintu eky’obugweterano ekiruga ha muntu omu, kugenda hali ondi. (Kubar 26:55; Ez 46:18) Ekigambo ya·rashʹ haroho obukikozesebwa kumanyisa “kufoorwa omugwetwa,” baitu kikira kikozesebwa kumanyisa, “kutunga ekintu” hatali kugigwetwa. (Kub 15:3; Lev 20:24) Nikisobora n’okumanyisa kukozesa amahe “kwihaho omuntu ondi ekintu; kubinga.” (Bir 2:12; 31:3) Ebigambo eby’Oruyonaano ebiine akakwate n’obugwetwa biine amakuru gamu n’ekigambo kleʹros, omu kubanza kyamanyisaaga ‘okutoma’ baitu kyahika kyamanyisa “omugabo” kandi hanyuma kyamanyisa ‘obugwetwa.’—Mat 27:35; Eng 1:17; 26:18.
it-1-E 317 ¶2
Ebinyonyi
Hanyuma y’Okusandaara kw’Amaizi omu nsi yoona, Nuha akahayo nk’ekihongwa ‘ebihurruka’ omu mwanya hamu n’ebisoro. (Kub 8:18-20) Kuruga obu, Ruhanga akaikiriza ebinyonyi kuliibwa, baitu esagama yabyo ekaba etali y’okuliibwa. (Kub 9:1-4; lengesaniza na Lev 7:26; 17:13.) Omu kasumi ako, ebinyonyi ebimu byatwarwaga ‘nk’ekirukwera’ Ruhanga obuyabikirizaaga kuhebwayo nk’ebihongwa; Baibuli neyoleka ngu, obukirukihika ha binyonyi kukozesabwa nk’ebyokulya, busaho ekinyonyi kyona ekyatwarwaga “nkekitarukwera” kuhikya obuhaizireho Ebiragiro bya Musa. (Lev 11:13-19, 46, 47; 20:25; Bir 14:11-20) Ensonga ezasigikirwahoga kucwamu ngu binyonyi ki ebikaba bitasemiire tizirukwolekwa kurungi omu Baibuli. N’obukiraaba ngu, ebinyonyi ebirukira obwingi ebyatangirwe nibyo ebi ebiita kandi bikalya ebinyonyi n’obusoro obutaito, rundi ebirya enyama ezinagirwe, tikiri ngu ebyonyonyi byona ebya mulingo gunu bikaba bitasemiire. (Rora HOOPOE.) Ekiragiro kinu kikaihwaho hanyuma y’endagaano empyaka kutekwaho, nk’oku Ruhanga yakyolekere kurungi Petero kurabira omu kwolekwa.—Eng 10:9-15.
Eby’Omuhendo Kuruga Omu Baibuli
it-1-E 563
Kwesarasara
Ebiragiro bya Ruhanga bikakyoleka nk’oku birukutanga kwesara emibiri habw’abafu. (Lev 19:28; 21:5; Bir 14:1) Ensonga habwaki ekiragiro kinu kyatairweho eri ngu, Isaleri rikaba ihanga erurukwera hali Yahwe, ekintu eky’omuheendo. (Bir 14:2) Nahabweki, Abaisaleri bakaba batasemeriire kwetaba omu bikorwa eby’okuramya ebisisani. Ekindi, ebikorwa nk’ebi eby’okuganya ekihiguraine kuhika na harulengo rw’okwesarasara omubiri, bikaba bitasemeriire kukorwa abantu abamanyire kurungi enyikara abafu barumu, kandi bamanyire nk’oku haroho n’okunihira okw’okuhumbuka. (Dan 12:13; Baheb 11:19) Kandi, ekiragiro ekirukutanga kwesara n’okwebonabonesa kyakonyeraga Abaisaleri kutekamu ekitiinisa omubiri, ogwahangirwe Ruhanga.
JANWALI 18-24
EBITURUKWEGA KURUGA OMU BAIBULI | EBYABALEVI 22-23
“Ebijaguzo Ebinyakwine Amakuru Hali Itwe”
it-1-E 826-827
Obugenyi obw’Emigaati Etatumbisiibwe
Ekiro eky’okubanza eky’Obugenyi obw’Emigaati Etatumbisiibwe kyabaga eky’orusorrokano orw’embaganiza, kandi yabaga sabbiiti. Ha kiro kyakabiri, Nisani 16, ekiba kya sayiri ey’omuganuro, ekirimwa ekibanza kwera omu Palestine, kyaletwaga hali nyakatagara. Ekijaguzo kinu kitakahikire busaho miganuro, emigaati, rundi engano ey’ekarangirwe, kuruga omu magesa amahyaka ebyalibwaga. Nyakatagara yahayoga emiganuro enu hali Yahwe omu mulingo agw’akokurorraho, obu nagihungyahungya, baitu ekyana ky’entaama ekihikize omwaka gumu kyahebwayoga nk’ekihongwa ekyokeze nibakiheeraho ekihongwa eky’esaano etugirwe n’amagita hamu n’ekihongwa eky’okunywa. (Lev 23:6-14) Hakaba aharoho ekiragiro eky’okwokya ekihongwa, gamu h’amagesa, rundi esaano ha kyoto, nk’oku banyakatagara baatandikire kukora hanyuma. Tihaabahoga omukoro ogw’okuhayo amagesa ag’omuganuro nka ihanga kwonka, baitu hakatekwaho n’entekaniza habwa buli ka rundi omuntu wena omu Isaleri ayababaga aine ekintu ekyarukugonza, kukihayo nk’ekihongwa eky’okusiima ekijaguzo kinu obukyabaga nikigenda omu maiso.—Kurug 23:19; Bir 26:1, 2; rora FIRSTFRUITS.
Amakuru Gaakyo. Kulya emigaati etatumbisiibwe omu kasumu kanu kikaba nikikirraniza n’oburagirizi Musa obuyatungire kuruga hali Yahwe, oburukusangwa omu Okuruga 12:14-20, ekirukutwarramu n’okworobera ebigambo ebiri, rukarra rwa 19: “Ebiro musanju hatalizoka ekitumbisa omu maju ganyu.” Omu Ekyebiragiro 16:3 emigaati etatumbisiibwe n’eyetwa “emigati eyobujune,” kandi buli mwaka yaijukyaga Abayudaaya omulingo barugire Misiri nibanguha muno (habwokuba bakaba bataine obwire obwokutumbisa esaano yabo [Kurug 12:34]). Nahabweki baijukaga enyikara ey’obujune hamu n’obwiru Abaisaleri obubakaba barumu, nk’oku na Yahwe yagambire, “nukwo oijukege ekiro ekiwarugiiremu omu nsi ya Misiri, ebiro byona ebyowomezi bwawe.” Kumanya obugabe obubakaba baine omu kasumi ako nka ihanga hamu n’okwikiriza Yahwe nk’Omujunu wabo kandi kinu kikabatekaniza kujaguza ekijaguzo ekyokubanza ha bijaguzo bisatu ebya buli mwaka Abaisaleri ebibakaba basemeriire kujaguza.—Bir 16:16.
it-2-E 598 ¶2
Pentekote
Emiganuro ey’engano bagitwazaaga omu mulingo ogurukwahukana ha miganuro ya sayiri. Bibiri bya ikumu ebya efa ey’esaano enungi (4.4 L; 4 eyomere qt) hamu n’ekitumbisa bya korwamuga emigaati. Bakaba basemeriire “kugiiha omu nju zaabo,” ekirukumanyisa ngu ekaba esemeriire kusisana nk’engi eyakozesebwaga omu mirimo eyabulikiro omu ka kandi etali y’okukozesa omu bintu ebirukwera. (Lev 23:17) Ebihongwa ebyokeze hamu n’ekihongwa eky’ekibi byahebwayoga hamu n’ekihongwa kinu, hamu n’ebyana by’entaama bibiri nk’ebihongwa eby’obusinge. Nyakatagara yahungyahungyaga emigaati hamu n’ebyana by’entaama omu maiso ga Yahwe, obu nateeka engaro ze hansi y’emigaati na hansi y’enyama z’ebyana by’entaama kandi nabihungyahungya enyuma n’omu maiso. Yakikoraga kwoleka ngu bihairweyo hali Yahwe. Hanyuma y’okuhayo emigaati hamu n’ebyana by’entaama, byafookaga bya nyakatagara, kandi yabilyaga nk’ekihongwa eky’obusinge.—Lev 23:18-20.
w14-E 5/15 29 ¶11
Oliyo n’Ogendera Hamu n’Ekitebe kya Yahwe?
Ekitebe kya Yahwe nikyoleka ngu nikitufaaho obukitutererra kuhondera obuhabuzi bwa Paulo oburukugamba ngu: “Kandi tutekerezege okwekambisangana, okugonzangana, nokukora engeso ezisemiire; okutaleka okwesorozaga hamu, nkabandi okubagira, baitu nitugambirrangana itwenka, kandi okweyongera tweyongerge tuti nkokumukurora ekiro kiri haihi nokuhika.” (Baheb. 10:24, 25) Obijaguzo ebyabahoga buli mwaka hamu n’ensorrokano ezindi ez’okuramya, byayombekaga Abaisaleri omu by’omwoyo. Ebijaguzo nk’ebi, nk’ekyokurorraho Obugenyi obw’Ensisira obwabaireho omu kasumi ka Nehemiya bwaleteraga abantu kusemererwa muno. (Kurug. 23:15, 16; Neh. 8:9-18) Omu mulingo nugwo gumu, naitwe tugasirwa obutugenda omu nsorrokano eza buli wiiki, ensorrokano ez’ekiro kimu, hamu n’ez’ebiro bisatu. Nahabweki leka tuzejumbiremuga omu bwijwire nukwo tusobole kuguma omu by’omwoyo kandi tutunge okusemererwa.—Tit. 2:2.
Eby’Omuhendo Kuruga Omu Baibuli
Linda Obwesigwa Bwawe!
Ekigambo obwesigwa obukikozesebwa haliitwe abaheereza ba Yahwe, kiba nikimanyisa kugonza Yahwe n’omutima gwaitu gwona n’okweherayo kimu haluwe nukwo twebembeze eby’agonza omu ncwamu zaitu zoona. Tekerezaaho omulingo ekigambo kinu kikozesebwa. Agamu ha makuru g’ekigambo “obwesigwa” kusigikirra ha Baibuli nugo ganu: ekintu ekihikiriire, rundi ekitaine akamogo. Ekyokurorraho, Abaisareri bahongeraga Yahwe ebisoro, kandi kusigikirra ha biragiro bya Musa, ebisoro bikaba bisemeriire kuba bitaine akamogo. (Lev. 22:21, 22) Abantu ba Ruhanga bakaba batarukwikirizibwa kuhayo ekisoro ekikaba nikiburwaho okuguru, okutu, rundi eliiso; kandi n’obukyabaga kihikiriire baitu kiine oburwaire tikyaikirizibwaga. Yahwe yagonzaaga ekisoro ekitaine akamogo koona. (Mara. 1:6-9) Nitusobora kumanya habwaki Yahwe afaayo muno ekintu kuba kihikiriire kurungi kandi kitaine akamogo. Obutugura ekintu nk’ekijuma, ekitabu, rundi ekintu ky’okukozesa, titugonza batuhe ekintu ekisisikaire, ekiine ebihuru, rundi ekirukuburwamu ebicweka ebimu. Tugonza batuhe ekintu ekihikiriire kurungi kandi ekitasisikaire. Na Yahwe nukwo ayehurra obukihika ha kugonza kwaitu n’obwesigwa bwaitu. Bisemeriire kuba bihikiriire kandi bitaine akamogo.
JANWALI 25-31
EBITURUKWEGA KURUGA OMU BAIBULI | EBYABALEVI 24-25
“Omwaka gwa Yubile Hamu n’Obugabe obw’Omu Kasumi k’Omu Maiso”
it-1-E 871
Obugabe
Ruhanga ow’Obugabe. Yahwe ali Ruhanga ow’obugabe. Akacungura ihanga lya Isaleri kuruga omu bwiru bwa Misiri. Akabagambira ngu kakuba borobera ebiragiro bye tibaakubuzirweho ekintu kyona. (Bir 15:4, 5) Daudi akabazaaho “obusinge” omu muhuruzi za Yerusalemu. (Zab 122:6, 7) Ekigambo ekihindwirwe nka “obusinge” nikisobora n’okuhindurwa nka “kuhurra oteralikiriire” omu rulimi Baibuli yabandize kuhandikwamu. Baitu, omu Ebiragiro bya Musa hakaba harumu entekaniza eyerukwoleka ngu omusaija obuyafookaga munaku, akaba nasobora kwetunda omu bwiru nukwo asobole kwehikyaho ebyetaago bye n’eby’ekaye. Baitu Ebiragiro byaikirizaaga Omuyudaaya kutunga obugabe omu mwaka gwa musanju ogw’obwirubwe. (Kurug 21:2) Omu kasumi ka Yubile (akabahoga omu buli mwaka gwa 50), habahoga okurangirra obugabe omu nsi hali abantu boona. Buli mwiru Omuheburaniya yalekerwaga kuruga omu bwiru, kandi omusaija wena akaba asemeriire kugaruka ha itaka lye ery’obugweta.—Lev 25:10-19.
it-1-E 1200 ¶2
Obugwetwa
Kusigikirra nk’oku itaka lyabaga liri ly’eka emu kandi lyahebwaaga abaijukuru n’abaijukuru, lyali litasobora kutundirwa kimu. Itaka lyatundwaga kusigikirra ha bwingi bw’ebyokulya liraturukya, omuhendo gw’itaka gwalengwaga kusigikirra ha myaka enyakusigaireyo Yubile endi kuhika, kandi omu kasumi ako itaka lyagarukaga omu mikono yabakama balyo obulyabaga litacungwirwe Yubile etakahikire. (Lev 25:13, 15, 23, 24) Ekiragiro kinu kyatwarramuga n’amaju agakaba gali omu bibuga ebitehinguliriziibwe ebisiika agakaba nigatwarwa kuba kicweka ky’obwerre. Baitu enju ey’omu rubuga orwehinguliriziibwe ebisiika, ekaba n’esobora kucungurwa hatakarabireho omwaka gumu hanyuma y’okugitunda kandi hanyuma nubwo yafookeraga kimu ya kigura. Baitu enju ezikaba ziri omu bibuga by’Abalevi, obwirwe bwona zacungurwaga habw’okuba Abalevi bakaba bataine bugwetwa bwona obw’itaka.—Lev 25:29-34.
it-2-E 122-123
Yubile
Abantu obubayoroberaga Ekiragiro kya Yubile, kyaleteraga ihanga ha kutaba n’okwetuntura okuturukurora kasumi kanu omu mahanga maingi, nambere hali ebika bibiri eby’abantu, abaguuda muno hamu n’abanaku muno. Omuntu obuyatungaga ebintu, kyagumyaga ihanga lyona habwokuba busaho muntu ow’akaba ayabaga munaku rundi ayabonabonaga habw’enyikara embi omu by’entahya baitu abantu boona bakozesaagaa ebisembo hamu n’obusobozi bwabo kugasira ihanga. Habwa Yahwe kuha itaka omugisa hamu n’okwegesebwa okuyabahaire, abantu ba Isaleri obubamworoberaga, bayegondezaga omu bulemi oburungi hamu n’okukurakurana okwaletwaga obulemi bwa Ruhanga oburungi bwonka.—Is 33:22.
Eby’Omuhendo Kuruga Omu Baibuli
w09-E 9/1 22 ¶4
Kakuba Bakusobeza
Omunyaisaleri obuyateraga mutaahi we akamwihamu eriiso, ebiragiro byayetagisaaga ngu afubirwe nukwo habeho obwinganiza. Baitu bwabaga butali bujunanizibwa bw’ogu oubaihiremu eriiso kuhoora enzigu hali kimuteera rundi hali omu hab’omu ka ye. Ebiragiro byayetagisaaga ngu atwale ensonga ze omu b’obulemi—abatairweho kucwa emisango—kukoraho ensonga ye omu bwinganiza. Kukimanya ngu omuntu ayakoraga omusango rundi akateera mungenzi we akigenderiire nauwe yafubirwaga obu nibamukora nk’oku akozere mutaahi we kyaletaga kutiina kukora ekibi. Baitu kyakiraga aho.
FEBWALI 1-7
EBITURUKWEGA KURUGA OMU BAIBULI | EBYABALEVI 26-27
“Omulingo Osobora Kutunga Emigisa Kuruga Hali Yahwe”
w08-E 4/15 4 ¶8
Wecwereho Kimu “Ebintu Ebitaine Mugaso”
Obuguuda nibusobora buta kufooka ruhanga? Ekyokurorraho, tekerezaaho ibaale eriri omu kisaka omu Isaleeri eya kara. Ibale nk’eri lyakozesebwaga kwombeka enju rundi ekisiika. Baitu harubaju orundi lyali nirisobora kukozesebwa nka “ibale eriraihire” rundi nka ‘ibale eritairweho nk’ekisisani’ kufooka ekitabaijura hali abantu ba Yahwe. (Lev. 26:1) Kusisanaho n’eki, tusemeriire kwikaza sente omu kiikaro kyazo. Nituzetaaga omu bwomeezi, kandi nitusobora kuzikozesa kurungi omu kuheereza Yahwe. (Mug. 7:12; Luk. 16:9) Baitu obutwebembeza muno kuserra sente kukira obuheereza bwaitu nk’Abakristaayo, zifooka ruhanga hali itwe. (Soma 1 Timoseo 6:9, 10.) Omu nsi enu nambere abantu barukwebembeza sente, tusemeriire kukora kyona ekirukusoboka kuzikaza omu kiikaro kyazo.—1 Tim. 6:17-19.
it-1-E 223 ¶3
Okutiina
Omulingo Yahwe yakozesezeemu Musa hamu n’omulingo yamutwaizemu, kikaletera Musa kwoleka amaani maingi (Heb., moh·raʼʹ) omu maiso g’abantu ba Yahwe. (Bir 34:10, 12; Kurug 19:9) Abo abaine okwikiriza kikabaletera kutiina Musa habw’obusobozi obw’akaba aine. Bakakyategereza ngu Yahwe yamukozesaaga kubabaliza. Kandi obukirukuhika ha kiikaro kya Yahwe ekirukwera, Abaisaleri baali basemeriire kukitiina. (Lev 19:30; 26:2) Kinu nikimanyisa ngu bakaba basemeriire kwoleka ngu nibatwara aharukwera kuba kintu kikuru muno, obu nibaramya Yahwe omu mulingo abaragiire kandi nibetwaza omu mulingo ogurukuhikaana n’ebiragiro bye byona.
w91-E 3/1 17 ¶10
Leka “Obusinge bwa Ruhanga” Bulinde Omutima Gwawe
Yahwe akagambira Ihanga ati: “Obumuragenderaga omwebi ebinataireho, nimwerinda ebiragiro byange, nimubikora; nubwo ndahaga enjura zanyu omu busumi bwazo, kandi ensi erireta ensagi zamu, kandi emiti eyomu musiri eryana ebyana byayo. Kandi ndireta obusinge omu nsi, kandi mulibyama, busaho alibatinisa: kandi ndimaramu enyamaiswa embi omu nsi, nobwekuba busitama teriraba omu nsi yanyu. Kandi ndagenderaga omulinywe, nimba Ruhanga wanyu, nainywe muliba bantu bange.” (Ebyabalevi 26:3, 4, 6, 12) Ihanga lya Isaleri likaba liine obulinzi hali abanyanzigwa, liine ebyetaago byalyo omu bwingi hamu n’enkoragana enungi na Yahwe. Baitu kinu kyasigikirraga ha mulingo bayoroberamuga Ebiragiro bya Yahwe.—Zabuli 119:165.
Eby’Omuhendo Kuruga Omu Baibuli
it-2-E 617
Endwaire
Ezaletwaga Kunagiiriza Ebiragiro bya Ruhanga. Ruhanga akaba agambiire ihanga lya Isaleri ngu kakuba banga kulinda endagaano hagati yabo na uwe, kyakurugiremu ‘kubasindikira endwaire.’ (Lev 26:14-16, 23-25; Bir 28:15, 21, 22) Ebyahandiikirwe byona nibyoleka ngu obwomeezi oburungi omu mubiri rundi omu by’omwoyo, bikaba biine akakwate n’omugisa gwa Ruhanga. (Bir 7:12, 15; Zab 103:1-3; Nfu 3:1, 2, 7, 8; 4:21, 22; Kus 21:1-4), baitu endwaire zigambwaho nk’ezirukuletwa ekibi hamu n’obutahikirra. (Kurug 15:26; Bir 28:58-61; Is 53:4, 5; Mat 9:2-6, 12; Yoh 5:14) Nahabweki n’obukiraaba ngu obwire obumu Yahwe Ruhanga yafubiraga abantu n’oburwaire nk’ekyokurorraho ebigenge ebiyaletiire Miriamu, Uziya, hamu na Gehazi (Kubar 12:10; 2Byom 26:16-21; 2Bakam 5:25-27), nikizooka ngu obwire oburukukira obwingi endawire ezabahoga zaletwaga obuhangwa rundi okusiisa hagati y’abantu rundi amahanga. Baagesaaga ebibaabaga basigire; emibiri yabo yabonabonaga habw’ebizibu ebibayereteraga bonka. (Bag 6:7, 8) Obukirukuhika hali abo abayejumbiraga omu bikorwa eby’obusihani, omukwenda Paulo nagamba ngu Ruhanga “yabaherireyo hali ebyensoni okusisa ekitiinisa kyemibiri yabu bonka na bonka . . . nibahabwa omulibo bonka empera egi esemeriire okusiisa kwabu.”—Bar 1:24-27.
FEBWALI 8-14
EBITURUKWEGA KURUGA OMU BAIBULI | OKUBARA 1-2
“Yahwe Ateekaniza Abantu Be”
w94-E 12/1 9 ¶4
Okuramya kwa Yahwe Kuteeke omu Kiikaro Ekisemeriire omu Bwomeezi Bwawe
Kakuba okaba n’osobora kurora enkambi y’Abaisaleri oli mu mwanya, bintu ki ebiwakurozere? Ehema nyingi kandi ezitekaniziibwe kurungi ezirukwikarwamu abantu nk’obukaikuru busatu n’okukiraho, zibaganizibwemu omu nganda isatu isatu omu bukiizi bw’emoso n’obukiizi bw’obulyo, burugaizoba na bugwaizoba. Kweyongera kwirra haihi okaba n’osobora kurora ehema ezindi hagati y’orukande. Ehema zinu ez’emiringo ena zaikarwamuga amaka ag’oruganda rwa Levi. Hagati na hagati y’orukande, haroho ekyombeko ekyembaganiza eky’etoroirwe orugoye. Egi ekaba eri “hema yokutangatanganiramu” Abaisaleri ‘ab’emitima ey’amagezi’ eibaayombekere nibasigikirra ha ntekaniza ya Yahwe.—Okubara 1:52, 53; 2:3, 10, 17, 18, 25; Okuruga 35:10.
it-1-E 397 ¶4
Orukande
Orukande rwa Isaleri rukaba ruli rukooto muno. Omuhendo ogw’abasaija barwani abaabazirwe niguhika 603,550, kakuba oyongeraho abakazi, abaana, abakuzire omu myaka, abalema, Abalevi abarukuhika 22,000, hamu “nekitebe ekyabanyaihanga”—nikisobora kuba ngu boona hamu bakaba nibahika 3,000,000 rundi n’okukiraho. (Kurug 12:38, 44; Kubar 3:21-34, 39) Obukooto bw’ekiikaro nambere orukande rwabaga tibumanyirwe. Orukande oburwatairwe haihi na Yeriko omu kihanga kya Moabu, nirubazibwaho kuba rwatandikiire “Besi-yesimosi nokuhikya Aberi-sitimu.”—Kubar 33:49.
Eby’Omuhendo Kuruga Omu Baibuli
it-2-E 764
Kubara n’Okuhandiika Abantu
Kwehandikisa, kwatwarramuga kuhandiika ibara hamu n’obuzaale kusigikirra ha ruganda n’eka. Tikyagarukiraga ha kubara emitwe y’abantu kwonka. Nk’oku kirukwolekwa omu Baibuli, kubara abantu omu ihanga lyona kwali kwine emigaso nyingi nk’okusorooza emisoro, kuheereza omu ihe, rundi hali Abalevi kyakonyeraga kubakoma kukora emirimo eya harukwera.
FEBWALI 15-21
EBITURUKWEGA KURUGA OMU BAIBULI | OKUBARA 3-4
“Emirimo Eyakorwaga Abalevi”
it-2-E 683 ¶3
Nyakatagara
Hansi y’Ekiragano ky’Ebiragiro. Abaisaleri obubakaba bali omu bwiru omu ihanga lya Misiri, Yahwe akeeza buli mwana omwojo omuzigaijo ha kasumi obuyahwerekeriize emizigaijo ey’omu ihanga lya Misiri omu muhito ogwa ikumi. (Kurug 12:29; Kubar 3:13) Emizigaijo enu ekafooka ya Yahwe, kandi bakaba bali b’okukozesebwa omu kuheereza Yahwe omu mulingo gwembaganiza. Yahwe akaba nasobora kufoora emizigaijo yoona omu Isaleri kuheereza nka banyakatagara hamu n’abaheereza aharukwera. Baitu, kikahikiriza ekigendererwa kye kukomamu abasaija ab’omu ruganda rwa Levi kuheereza omu mulingo gunu. Habw’ensonga enu akaikiriza ihanga kukozesa abasaija kuruga omu ruganda rwa Levi omu kiikaro ky’abaana aboojo emizigaijo kuruga omu nganda ezindi 12 (Nahabweki oruzaaro rw’abatabani ba Yusufu, Eferaimu na Manase bakabarwa nk’enganda ibiri). Obuhabaireho kubara kikasangwa ngu, abaana aboojo emizigaijo kutandikira ha kwezi kumu n’okukiraho abakaba batali Balevi bakaba bali 273 kukira abasaija Abalevi, nahabweki buli omu h’abaana aboojo 273 Ruhanga akaba namwetaagisa kuhayo ekicunguro ekya sente ezirukwingana sekeri itaano ($11), kandi sente zinu zikaheebwa Aroni n’abatabani be. (Kubar 3:11-16, 40-51) Entekaniza enu etakabaireho, Yahwe akaba amazire kukomamu abasaija ab’omu ka ya Aroni kandi ab’oruganda rwa Levi kuheereza nk’abanyakatagara omu Isaleri.—Kubar 1:1; 3:6-10.
it-2-E 241
Abalevi
Emirimo Eibakoraga. Abalevi bakaba nibaruga omu maka asatu ag’abatabani ba Levi; Geresoni, (Geresomu) Kohasi, hamu na Merali. (Kub 46:11; 1Byom 6:1, 16) Buli ka ekaba ehairwe ekiikaro haihi n’eheema omu irungu. Eka eya Aroni kuruga omu ka ya Kohasi baikaraga omu maiso g’eheema ey’okutangatanganiramu ha rubaju rw’oburugaizooba. Aba Kohasi abandi bakaba bali ha bukiizi bw’obulyo, Abageresoni bakaba bali bugwaizoba kandi Abamerali bakaba bali ha bukiizi bw’emoso. (Kubar 3:23, 29, 35, 38) Okupanga, kupangurra, n’okuhimba eheema gukaba mulimo gw’Abalevi. Obu bwabaga buli bwire bwokugenda, Aroni nabatabani be baihahoga enyigamo rundi orutimbi orwabaganizamuga Aharukwera na Aharukukira Okwera kandi basweekaga esanduko eyekiragano, ebyoto, hamu n’ebintu ebindi ebirukwera. Hanyuma Abakohasi bahimbaga ebintu binu. Abageresoni bahimbaga ekyaswekaga eheema, enyigamo, engoye ez’ezigati, enyigamo ez’emiryango y’ezigati, hamu n’emiguha (kandi egi niyo emiguha y’eheema), Kandi Abamerali ogwabo gwali gw’okuhimba embaho z’eheema, ebiboha byayo, enyomyo, n’ebiina byazo, n’enyomyo ez’ezigati n’ebiina byazo, n’enkondo zaazo, n’emiguha yazo (emiguya ey’ezigati eyayehingulirizaaga eheema).—Kubar 1:50, 51; 3:25, 26, 30, 31, 36, 37; 4:4-33; 7:5-9.
it-2 241
Abalevi
Omu busumi bwa Musa, Omulevi obuyahikyaga emyaka 30 nubwo yatandikaga kukora emirimo ye omu bwijwire, nk’okuhimba eheema y’okutangatanganiramu hamu n’ebintu byayo obuyabaga netwarwa omu kiikaro ekindi. (Kubar 4:46-49) Emirimo endi bagikorraga ha myaka 25 baitu eyetali y’amaani muno nk’okuhimba eheema y’okutangatanganiramu. (Kubar 8:24) Omu busumi bw’Omukama Daudi, emyaka ekakehebwa yaba 20. Ensonga Daudi eyiyahaire ekaba ngu eheema y’okutagatanganiramu (yekaru niyo ekaba n’egenda kugaruka omu kiikaro kyayo) ekaba etarukwetagisa kuhimba. Omuntu yahumuraga emirimo eyiyaragirwaga kukora hanyuma y’okuhikya eyaka 50. (Kubar 8:25, 26; 1Byom 23:24-26) Abalevi bakaba basemeriire kumanya kurungi ebiragiro, kandi obumu bayetwaga kubisomera abantu rundi kubibegesa.—1Byom 15:27; 2Byom 5:12; 17:7-9; Neh 8:7-9.
Eby’Omuhendo Kuruga Omu Baibuli
w06-E 8/1 23 ¶13
Ba w’Amagezi—Tiina Ruhanga!
Daudi obuyarozere nk’oku Yahwe yamukonyiire, akeyongera kumutiina n’okumwesiga. (Zabuli 31:22-24) Baitu emirundi esatu, Okutiina Daudi okw’akaba ainiire Yahwe kukakeeha kandi kyarugwamu ebizibu by’amaani. Ekintu eky’okubanza kikaba eky’okutwarra esanduko ya Yahwe ey’ekiragano ha kikagaali kugitwara Yerusalemu omu kiikaro ky’okugambira Abalevi kugihimba ha mabega nk’oku ekiragiro kya Ruhanga kyali nikiragira. Kandi Uza, ow’akaba ayebembiire ekigaali, obuyagoroire omukono gwe yakwata ha sanduuko ya Ruhanga kugitanga nukwo etagwa, akafa aha naaho “habwokusobyakwe.” Ego, Uza akakora ekibi ky’amaani, baitu amananu gali, Daudi nuwe akaba alemere kutekamu ebiragiro bya Ruhanga ekitiinisa kandi kyarugwamu ekizibu kinu. Kutiina Ruhanga nikimanyisa kukora ebintu kusigikirra ha ntekaniza ze.—2 Samuiri 6:2-9; Okubara 4:15; 7:9.
FEBWALI 22-28
EBITURUKWEGA KURUGA OMU BAIBULI | OKUBARA 5-6
“N’osobora Ota kuhondera Ekyokurorraho ky’Abanaziri?”
it-2-E 477
Omunaziri
Hakaba haroho ebiragiro bisatu abo abakoraga ebirahiro kuheereza nk’Abanaziri ebibahondreraga: (1) Bakaba batasemeriire kunywa ekitamiiza kyona; n’obukwakuba kulya ekintu kyona ekikozerwe omu mizabibu eyetakengere, ey’eyengere rundi eyeyomere n’obukwakuba kunywa ensande yayo, k’ebe yali yakamara kujungwa, efokere marwa, rundi n’esarra. (2) Bakaba batasemeriire kumwa isoke ly’emitwe yabo. (3) Bakaba batasemeriire kukwata ha mutumbi, n’obugwabaga guli gw’omunyabuzaale—ise, nyina, mugenzi we omwojo rundi munyaanya.—Okubar 6:1-7.
Ebirahiro eby’Embaganiza. Omuntu ayakoraga ekirahiro kinu eky’embaganiza yayeragaga kuba Omunaziri [ekirukumanyisa, kuhebwayo, kubaganiza] hali Yahwe kandi tiyakikoraga nukwo abandi bamurole omu mulingo gw’okweyangisa ekihinguraine. Oihireho, “ebiro byona ebyokwehongakwe nuwe arukwera hali [Yahwe].”—Kubar 6:2, 8; lengesaniza na Kub 49:26.
Ebintu Abanaziri baali nibaragirwa kukora, bikaba biine omugaso ogw’embaganiza kandi ogw’amaani omu kuramya Yahwe. Nk’oku nyakatagara omukuru na uwe akaba atasobora kukwata ha mutumbi n’obugwakuba ogw’omunyabuzaale we habwokuba ofiisi ye ekaba n’eyera, nikyo kimu n’Omunaziri. Habwokuba nyakatagara omukuru hamu n’abanyakatagara abandi bakoraga emirimo emikuru muno kandi ey’erukwera hali Yahwe, bakaba batarukwikirizibwa kunywa amaarwa rundi ebitamiiza byona obubaabaga nibagikora.—Lev 10:8-11; 21:10, 11.
Ekintu ekindi, Omunaziri (Omuruheburaniya, na·zirʹ) akaba asemeriire ‘kuba arukwera, n’okuleka ebiyondo bisokerye bimere,’ ako kabaaga k’okurorraho k’ekondo nambere abantu boona baamumanyiraga ngu n’aheereza nk’Omunaziri. (Kubar 6:5) Ekigambo nikyo kimu eky’Oruhaburaniya na·zirʹ kyakozesebwaaga kumanyisa emizabibu “etasalirwe” ha Sabbiiti ey’erukwera hamu n’omu myaka ya Yubile. (Lev 25:5, 11) Ekintu ekindi ekirukuhuniiriza kiri ngu akabbali aka ha kondo ey’erukwera eyanyakatagara omukuru akahandiikirweho ebigambo “Oburukwera bwa Yahwe, NW” kakaba niketwa “ekondo erukwera [Omuruheburaniya, neʹzer, kuruga omu kigambo nikyo kimu na·zirʹ].” (Kurug 39:30, 31) Omulingo nugwo gumu ekya ha mutwe rundi ekondo eyajwarwaaga abakama aba Isaleri nayo yayetwaga neʹzer. (2Sam 1:10; 2Bakam 11:12; rora CROWN; DEDICATION.) Omu kitebe Ekikristaayo, omukwenda Paulo agamba ngu omukazi akaheebwa isoke eriraihira omu kiikaro ky’ekitambaara ekya ha mutwe. Eki kisemeriire kumwijukya ngu ekiikaro kye nikyahukana ha ky’omusaija; kandi asemeriire kwikara nayorobera entekaniza ya Ruhanga. Nahabweki ebyayetagisaaga nk’okutasara isoke (ekitali ky’obuhangwa hali omusaija), kutanywa amaarwa hamu n’okuba mwecumi kyayolekaga Omunaziri obukuru bw’okweyangisa hamu n’okukora Yahwe ebyagonza.—1Kol 11:2-16; rora HAIR; HEAD COVERING; NATURE.
Eby’Omuhendo Kuruga Omu Baibuli
w05-E 1/15 30 ¶2
Ebikaguzo Kuruga omu Basomi Baitu
Samusoni, akaba ali Munaziri omu mulingo ogurukwahukana. Obwakaba atakazairwe, Malaika wa Yahwe akagambira nyina ati: “Baitu dora, oliba nenda, olizara omwana omwojo; kunu orumwiso rutalihika hamutwegwe: baitu omwana aliba Omunaziri hali Ruhanga okuruga enda: nuwe alibanza okujuna Isareri omu mukono Gwabafirisiti.” (Ekyabacwi 13:5) Samusoni atakole kirahiro kyona eky’okuba Munaziri. Ruhanga nuwe yamufoire Munaziri kandi akaba ali w’okuba Munaziri obwomeezi bwe bwona. Ekiragiro eky’okutakwata ha mutumbi, uwe kyali kitakumukwataho. Kakuba kyali nikimukwataho, kandi akakwata ha mutumbi atakigenderiire, akaba n’asobora ata kwongera kutandika obwomeezi bw’Omunaziri obwatandikiire ha kuzaarwa kwe? Eki nikyolekera kimu ngu ebintu ebyayetagisibwaga hali abo abaafokaga Banaziri obwomeezi bwabo bwona byayahukanaga hali ebi ebyayetagisibwaga hali abo abafokaga Bananziri begondiize.