Otacwera Abantu Omusango n’Osigikirra ha Byorukurora
“Mutacwa omusango gw’amaiso, baitu mucwege omusango ogw’obulyo.”—YOHANA 7:24.
EBIZINA: 142, 123
1. Isaya akaranga ki hali Yesu, kandi habwaki kinu nikitugarramu amaani?
OBUNAABI bwa Isaya oburukukwata hali Yesu Kristo nibutugarramu amaani kandi nibutuha okunihira. Isaya akaranga ngu Yesu “talicwa emisango nahondera okurora kwamaisoge, kunu taliramura nahondera okuhurra kwamatuge: baitu nokuhikirra nukwo alicwera abanaku.” (Isaya 11:3, 4) Habwaki kinu nikigarramu amaani? Habwokuba tuli omu nsi enyakwijwiremu okusoroorangana n’abantu bacwera abandi omusango nibasigikirra ha bibarukurora. Mali nitwetaaga omucwi w’emisango anyakuhikiriire, owatalicwa omusango nasigikirra ha mulingo turukuzooka kandi ogu nuwe Yesu!
2. Yesu akaturagira kukora ki, kandi nitwija kubazaaho ki omu kicweka kinu?
2 Buli kiro, haroho ebintu ebitutekererezaamu abantu abandi. Baitu okwahukanaho na Yesu, itwe tituhikiriire nahabweki entekereza yaitu nayo tehikiriire. Tutwalirizibwa ebiturora n’amaiso. Kandi kunu Yesu akaragira ngu: “Mutacwa musango gwamaiso, baitu mucwege omusango ogwobulyo.” (Yohana 7:24) Nahabweki Yesu akaba nagonza tumwegereho kandi tuleke kucwera abantu abandi omusango nitusigikirra ha nzooka yabo. Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho ebintu bisatu ebisobora kutuletera kucwera abandi omusango: erangi rundi oruganda rw’omuntu, obuguuda omuntu obwaine, hamu n’emyaka ye ey’obukuru. Omu buli nyikara, nitwija kurora omulingo tusobora kworobera Yesu kandi tukaleka kucwera abantu abandi omusango nitusigikirra ha biturukurora n’amaiso.
OTACWERA OMUNTU OMUSANGO NOSIGIKIRRA HA RANGI YE RUNDI NAMBERE ARUGA
3, 4. (a) Habwaki Petero akahindura ha mulingo yaroramuga Abanyamahanga? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 9.) (b) Kintu ki ekihyaka Yahwe ekiyayegeseze Petero?
3 Tekereza ha mulingo Omukwenda Petero yayehuliire obuyaragiirwe kugenda Kaisaliya, omu ka y’omusaija Omunyamahanga arukwetwa Koruneryo. (Engeso Ezabakwenda 10:17-29) Petero akaba akuzire namanya ngu abanyamahanga bakaba bantu abatasemiire. Baitu haroho ebintu ebyaali bibaireho byamuletera kuhinduraho entekereza ye. Ekyokurorraho, akaba atungire okwolekwa kuruga hali Ruhanga. (Engeso Ezabakwenda 10:9-16) Omu kwolekwa, Petero akarora ekintu ekirukusisana orugoye nikisirimuka kuruga omu iguru kijwiremu ebisoro ebyatwarwaga nk’ebyomuzizo. Iraka likamugambira ngu: “Imuka Petero; ita olye” Petero akangira kimu. Baitu iraka lyamugambira ngu: “Ruhanga ebiyasemiize otabifora iwe ebyomuziro.” Hanyuma y’okwolekwa kunu, Petero atetegereze iraka ekirikaba nirimugambira. Aho n’aho abasaija abakaba batumirwe Koruneryo bakahika. Omwoyo ogurukwera gukaragira Petero kugenda omu ka ya Koruneryo kandi akagenda n’abasaija abakaba batumirwe.
4 Kakuba Petero yasigikiriire ha byarukurora n’amaiso ge, akaba atarukwija kugenda omu ka ya Koruneryo. Habwokuba, Abayudaaya tibagendaga omu maka g’Abanyamahanga. Hati habwaki Petero yagenzereyo? N’obwaraaba akaba aine okusoroora ha Banyamahanga, okwolekwa okuyarozere hamu n’omwoyo ogurukwera bikamukonyera kuhinduraho entekereza ye. Hanyuma ya Petero kuhuliriza Koruneryo, akagamba: “Mananukwo, manyire nti Ruhanga tasorora omu bantu: baitu, omu ihanga lyona lyona, anyakumutina nakora okuhikirra nuwe asiimwa.” (Engeso Ezabakwenda 10:34, 35) Enyetegereza enu empyaka ekahuniriza Petero kandi ekaba negenda kukwataho n’Abakristaayo boona. Omu mulingo ki?
Nitusobora kuba tukyaine enyehurra ey’okusoroora n’obuturaaba nitutekereza ngu tuli bantu abatarukusoroora?
5. (a) Yahwe nagonza Abakristaayo boona kumanya ki? (b) N’obuturaaba tumanyira amananu, nitusobora kuba tukyaine nyehurra yamulingo ki?
5 Yahwe akakozesa Petero kukonyera Abakristaayo boona kumanya ngu Uwe tasoroora. Erangi, ihanga, oruganda rundi orulimi tibiri bikuru hali Yahwe. Kakuba tutiina Ruhanga kandi tukakora ebihikire, nitwija kusiimwa omu maiso ge. (Abagaratiya 3:26-28; Okusuku’rwa 7:9, 10) Kinu nosobora kuba n’okimanya. Baitu kakuba oba wakuliire omu ihanga rundi omu ka nambere hali okusoroora? Nobworaaba n’otekereza ngu tosoroora, nikisoboka kuba ngu okyaine enyehurra ey’okusoroora? Nobukiraaba ngu Petero nuwe yakonyiire abandi kukirora ngu Ruhanga tasoroora, akaba nakyasoroora abandi. (Abagaratiya 2:11-14) Nitusobora tuta kworobera Yesu kandi tukaleka kucwera abantu abandi omusango nitusigikirra ha biturukurora n’amaiso?
6. (a) Kiki ekisobora kutukonyera kweyihamu okusoroora? (b) Eby’omugurusi omu ow’ekitebe yahandikire bikoleka ki?
6 Kusobora kumanya obuturaaba twine enyehurra ey’okusoroora, tusemeriire kwekebera. Tusemeriire kulengesaniza entekereza yaitu hamu n’ebitwega kuruga omu Kigambo kya Ruhanga. (Zabuli 119:105) Nitusobora n’okukaguzaaho omunywani kutugambira obwaraaba aturozeremu okusoroora kwona, okutusobora kuba tutarukweroramu. (Abagaratiya 2:11, 14) Enyehurra enu nesobora kuba yatutahiremu muno kandi nitulemwa n’okwetegereza ngu tusoroora. Ekyokurorraho, tekerezaaho ekyahikire ha mugurusi omu ow’ekitebe. Akahandikaho ow’oruganda na mukaziwe abali omu buheereza obw’akasumi koona. Ow’oruganda akaba naruga omu ruganda orw’abantu baingi bagayaga. Omugurusi onu akahandikaho ow’oruganda ebintu bingi ebirungi baitu hakumalirra akongeraho ati: “N’obwaraaba ali muntu arukuruga omu [ihanga linu na linu], engeso ze n’omulingo arukwetwaramu bikonyiire abantu abandi kumanya ngu kuruga omu [ruganda runu na runu] tikirukumanyisa ngu oine kuba nenyetwaza embi kandi eya hansi nk’oku abantu abaruga [omu ruganda runu na runu] betwaza.” Ekintu kinu nikitwegesa ki? Nobuturaaba twine obujunanizibwa omu kitebe kya Yahwe, tusemeriire kwekebera kandi tukaikiriza obukonyezi oburatuhebwa nukwo kitukonyere kweyihamu enyehurra ey’okusoroora. Kintu ki ekindi ekitusobora kukora kweyihamu okusoroora?
7. Nitusobora kwoleka tuta ngu tugalihize emitima yaitu?
7 Kakuba ‘tugalihya emitima yaitu,’ nitwija kuba n’okugonza omu kiikaro ky’okusoroora. (2 Abakolinso 6:11-13) Ogonza muno kwikara n’abantu abamurukusisana eranga ey’omubiri, ihanga, oruganda, rundi orulimi? Obukiraaba nukwo kiri, tunga obwire obeho n’abantu abandi. Nosobora kuraliza ab’oruganda na banyaanya itwe abarukuruga omu buhangwa oburukwahukana kukora nabo omu buheereza. Rundi nosobora kubaraliza kwija omu ka yaawe mulye hamu ekiihuro rundi mumaleho hamu obwire. (Engeso Ezabakwenda 16:14, 15) Mporampora, omutima gwawe nigwija kwijuramu okugonza kandi okusoroora tikurukwija kutungamu omwanya. Hati leka tubazeeho omulingo ogundi ogutusobora kwesanga nitucwera abantu omusango nitusigikirra ha biturukurora.
OTACWERA OMUNTU OMUSANGO NOSIGIKIRRA HA BUGUUDA RUNDI OBUNAKU BWE
8. Ebyabalevi 19:15 nikitwegesa ki ha mulingo obuguuda rundi obunaku busobora kukwataho omulingo turoramu abandi?
8 Nitusobora kutwaza abantu omu mulingo ogurukwahukana nitusigikirra ha buguuda bwabo rundi obunaku. Ebyabalevi 19:15 nirugamba ngu: “Otalisorora omunaku omu bantu, kunu otalitaho ekitinisa ha bamani: baitu omu kuhikirra olicwera omusango omutahi wawe.” Obuguuda bw’omuntu rundi obunaku nibusobora buta kukwataho omulingo turukumuroramu?
9. Mananu ki agarukusarra Sulemani agayahandikire, kandi eki nikitwegesa ki?
9 Sulemani akakozesebwa omwoyo ogurukwera kuhandika ha mananu ganu agarukusarra: “Omunaku anobwa nomutahiwe wenka: baitu omuguda anyina enganjani nyingi.” (Enfumo 14:20) Orukarra runu nirutwegesa ki? Kakuba tutegendereza, nitusobora kugonza kunywana ab’oruganda abaguuda bonka hatali abanaku. Habwaki kyakabi kutwara abantu nk’abomugaso muno n’osigikirra ha bintu ebibaine rundi ebibataine?
10. Yakobo akatererra Abakristaayo ha kizibu ki?
10 Kakuba tutwaza ab’oruganda nitusigikirra ha baguuda rundi obunaku bwabo, nikisobora kuletera ekitebe kwebaganizamu. Kinu kikabaho omu bitebe ebimu eby’omu kyasa eky’okubanza, kandi Omukwenda Yakobo akatererra Abakristaayo abo ha kintu kinu. (Soma Yakobo 2:1-4.) Titusobora kwikiriza okwebaganizamu kuba omu bitebe byaitu. Hati nitusobora tuta kwetantara kucwera abandi omusango nitusigikirra ha bintu ebibaine?
Tusemeriire kwikiriza n’obuculeezi obukonyezi oburatuhebwa nukwo kitukonyere kweyihamu enyehurra ey’okusoroora
11. Omuntu kuba muguuda rundi munaku kiine akakwate n’enkoragana ye na Yahwe? Soborra.
11 Tusemeriire kurora ab’oruganda nabanyaanya itwe nk’oku Yahwe abarora. Omuntu taba w’omuhendo hali Yahwe ngu habwokuba muguuda rundi munaku. Enkoragana yaitu na Yahwe tiine kakwate n’itungo eritwine. Kyamananu Yesu akagamba ngu “nikiremeera omuntu omutungi okutaha omu Bukama obwomu iguru,” baitu Yesu atagambe ngu tikirukusoboka. (Matayo 19:23) Kandi Yesu akongera yagamba: “Muyina omugisa inywe abasege; baitu Obukama bwa Ruhanga bwanyu.” (Luka 6:20) Baitu kinu tikirukumanyisa ngu abanaku boona bakahuliiriza Yesu kandi ngu bakaba baine emigisa ey’embaganiza. Hakaba haroho abanaku baingi baitu batahondere Yesu. Amananu gali ngu enkoragana y’omuntu na Yahwe tesigikirra ha bintu ebyaine.
12. Ebyahandikirwe nibibazaaho bita abaguuda n’abanaku?
12 Omu bantu ba Yahwe, harumu ab’oruganda na banyaanya itwe abaguuda n’abanaku. Baitu boona baheereza Yahwe n’omutima gwabo gwona. Ebyahandikirwe bitererra abaguuda kuleka kuta okunihira kwabo omu buguuda baitu bate okunihira kwabo omuli Ruhanga. (Soma 1 Timoseo 6:17-19.) Ekigambo kya Ruhanga kitererra abaheereza ba Yahwe boona kababe banaku rundi baguuda ha kabi akali omu kugonza muno sente. (1 Timoseo 6:9, 10) Kakuba turora ab’oruganda nk’oku Yahwe barora, titurukwija kusigikirra ha bintu ebi baine rundi ebibataine kubatwaza omu mulingo ogwembaganiza. Baitu kandi obukirukuhika ha myaka ey’omuntu aine? Nakyo tusemeriire kukisigikirraho kumucwera omusango?
OTACWERA OMUNTU OMUSANGO NOSIGIKIRRA HA MYAKA
13. Baibuli eyegesa ki obukirukuhika ha kutamu abakuzire ekitiinisa?
13 Baibuli netugambira ngu tusemeriire kutekamu ekitinisa abantu abakuzire omu myaka. Ebyabalevi 19:32 nihagamba: “Oraimukaga omu maiso gomutwe ogumezere enju, notina amaiso gomugurusi, kandi oratinaga Ruhanga wawe.” Enfumo 16:31 nigamba ngu “omutwe ogumezere enju nkondo yekitinsa, [obu]gurasangwaga omu muhanda gwokuhikirra.” Paulo akagambira Timoseo kutagaya abasaija abakuzire omu myaka baitu kubatwara nk’abazaire be. (1 Timoseo 5:1, 2) N’obukiraaba ngu Timoseo akaba aine obusobozi obw’okuragira ab’oruganda abakuzire omu myaka eky’okukora, akaba asemeriire kubatwaza omulingo ogw’embabazi kandi ogw’ekitiinsa.
14. Ni di obukirukusobora kutwetagisa kuhabura omuntu anyakukuzire omu myaka?
14 Baitu kandi kakuba omuntu ow’akuzire omu myaka akora ebibi akigenderiire rundi akurakuraniza ebintu ebitarukusemeza Yahwe? Yahwe taliganyira omuntu arukukora ebibi akigenderiire, omuntu ogu nobwarukuba akuzire rundi natebwamu ekitiinisa. Wetegereze omusingi ogurukusangwa omu Isaya 65:20, NW: “Omusiisi alikyenwa n’obwaliba ahikize emyaka kikumi ey’obukuru.” Omusingi ogundi ogurukusisanaho na gunu oguli omu kwolekwa kwa Ezekyeri. (Ezekyeri 9:5-7) Kandi ekirukukirayo obukuru nikyo kutamu Yahwe ekitiinsa, Omukuru Anyakuhikize Ebiro Bingi. (Danieri 7:9, 10, 13, 14) Kutamu Yahwe ekitiinisa nikiija kutuha obumanzi oburatukonyera kuha omuntu weena obuhabuzi kakuba kiba kyetagisize, n’obwaraaba akuzire omu myaka.—Abagaratiya 6:1.
Otamu ekitiinisa ab’oruganda ab’orukukira emyaka? (Rora akacweka 15)
15. Kiki ekiturukwegera hali omukwenda Paulo obukirukuhika ha kutamu ab’oruganda abato ekitiinisa?
15 Baitu kakuba ow’oruganda aba ali muto omu myaka? Eki kiba nikimanyisa ngu tasemeriire kutebwamu ekitiinisa? Nangwa. Paulo akahandikira Timoseo nagamba ngu: “Omuntu wena aleke okugaya obusigazi bwawe; baitu iwe oikale ekyokurorraho hali abo abaikiriza omu kubaza, nomu ngeso, nomu kugonza, nomu kuikiriza, nomu kwera.” (1 Timoseo 4:12) Nambere Omukwenda Paulo yahandikiire ebigambo binu, Timoseo nasobora kuba akaba ahikize emyaka 30. Baitu Paulo akaba amuhaire obujunanizibwa bw’amaani. Ekintu kinu nikitwegesa ki? Titusemeriire kucwera omusango ab’oruganda abato habw’emyaka yabo. Tekerezaaho ebintu byona Yesu ebyakaba amazire kukora nambere yahikiize emyaka 33!
16, 17. (a) Abagurusi bacwamu bata ow’oruganda obw’araaba ahikire kukomwa nk’omuheereza rundi omugurusi omu kitebe? (b) Entekereza y’omuntu rundi ey’omukiikaro n’esobora eta kuhakaniza eky’Ebyahandikirwe bigamba?
16 Omu biikaro ebimu, abantu tibatamu abasigazi ekitinisa. Kandi ekirugiremu, abagurusi nibasobora kutahayo ow’oruganda omuto omu myaka kukomwa nk’omuheereza rundi omugurusi omu kitebe, n’obukiraaba ngu aine ebirukwetagisa kurora yakomwa. Baitu Baibuli tegemba ngu haroho emyaka ey’oworuganda asemeriire kubanza kuhikya nukwo akomwe nk’omuheereza rundi omugurusi omu kitebe. (1 Timoseo 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9) Kakuba omugurusi ataho ekiragiro ha nsonga enu habw’obuhangwa arukurugamu, n’aba atarukuhondera Ekigambo kya Ruhanga. Abagurusi tibasemeriire kucwera abasigazi omusango nibasigikirra ha ntekereza zabo rundi emigenzo, baitu basemeriire kusigikirra ha ndengo eziri omu Kigambo kya Ruhanga.—2 Timoseo 3:16, 17.
17 Kakuba abagurusi batahondera endengo eziri omu Baibuli ezisemeriire kusigikirwaho kukoma abaheereza rundi abagurusi omu kitebe, nibasobora kwesanga balemeseze ab’oruganda abahikire kuheereza omu biikaro eby’obujunaniizibwa. Omu ihanga erimu, omuheereza omu kitebe akaba nahikiriza obujunanizibwa bwe kurungi, kandi abagurusi bakaikiraniza ngu akaba ahikire kuheereza nk’omugurusi. Baitu abagurusi abamu abakuzire omu myaka bakagamba ngu akaba akyali muto muno kuba mugurusi, nahabweki batamwikirize kukomwa. Eky’obusaasi ow’oruganda onu atakomwe, ensonga ekaba ngu habw’omulingo akaba n’azokamu. Kandi nikisisana ngu entekereza enu ekanyire omu biikaro bingi omu nsi. Kikuru muno kwesiga Baibuli omu kiikaro ky’okwesiga entekereza yaitu rundi entekereza y’omu kiikaro ekiturumu. Obu nubwo turayorobera Yesu kandi tukaleka kutwaza abandi nitusigikirra ha kurora kw’amaiso.
MUCWEGE OMUSANGO OGW’OBULYO
18, 19. Kiki ekiratukonyera kurora ab’oruganda omu mulingo Yahwe abaroramu?
18 Tuli bantu abatahikiriire, baitu nitusobora kwegera ha kyokurorraho kya Yahwe eky’obutasoroora abantu. (Engeso Ezabakwenda 10:34, 35) Nahabweki tusemeriire kwikara nituta omutima ha kwijukibwa okuli omu Kigambo kya Ruhanga. Obutukuhondera tuba nitworobera ekiragiro kya Yesu ekirukugamba ngu “mutacwa omusango gwamaiso.”—Yohana 7:24.
19 Omu bwire butali bwa hara, Mukama waitu Yesu Kristo naija kucwera abantu boona omusango. Naija kusigikirra ha ndengo za Ruhanga ez’okuhikirra hatali ebyarukurora rundi ebyarukuhurra. (Isaya 11:3, 4) Mali tulindiriire n’ekihika akasumi ako!