Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • w17 Apuli rup. 15-20
  • “Buli Kintu Kyona “Omucwi Wemisango Yensi Zona,” Akora Kiba Kihikire

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • “Buli Kintu Kyona “Omucwi Wemisango Yensi Zona,” Akora Kiba Kihikire
  • Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (gwʼOkwega)—2017
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • OBUTALI BWINGANIZA OMU KITEBE
  • YUSUFU AKAHIKWAHO OBUTALI BWINGANIZA
  • OIKALE N’OIJUKA OBUNYWANI BWAWE NA YAHWE
  • WESIGE “OMUCWI WEMISANGO YENSI ZONA”
  • Eki Tusemeriire Kukora Obu Tuhikwaho Obutali Bwinganiza
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Kugumiisiriza Obutali Bwinganiza
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2024
  • Omulingo Osobora Kugumira Obutali Bwinganiza
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2024
  • Yahwe Naija Kukukonyera Kusingura
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2023
Rora Ebirukukiraho
Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (gwʼOkwega)—2017
w17 Apuli rup. 15-20
Iburahimu n’ayoleka nk’oku arukugumya ngu Yahwe n’aija kumara ensonga za Sodomu na Gomora omu mulingo ogw’obwinganiza

Buli Kintu Kyona “Omucwi Wemisango Yensi Zona,” Akora Kiba Kihikire

“Mwandara, omulimogwe guhikiriire; baitu emihandaye yona yobulyo: Ruhanga wokwesigwa hataroho kutahikirra, nuwe ahikiriire, kandi wobulyo.”​—EKYEBIRAGIRO 32:4.

EBIZINA: 12, 135

KWIJUKA ENKARRA ZINU NIKIIJA KUTUKONYERA KITA OBU TURAHIKWAHO OBUTALI BWINGANIZA?

  • Mika 7:7

  • Enfumo 19:3

  • Matayo 18:15

1. Iburahimu akoleka ata nk’oku akaba nakigumya ngu Yahwe mwinganiza? (Rora ekisisani ekiri ha kutandika kw’isomo linu.)

“OMUCWI wemisango yensi zona talikora ebyokuhikirra?” (Okubanza 18:25) Iburahimu atakaguze habwokuba ngu akaba nagurukyagurukya Ruhanga. Oihireho, ekikaguzo kye kikaba nikyoleka nk’oku akaba nakigumya ngu Ruhanga n’aija kucwera Sodomu na Gomora omusango gw’obulyo. Akaba nakigumya ngu Yahwe akaba atarukusobora “okuita abahikiriire hamu nababi.” Hali Iburahimu, eki kikaba kitarukusoboka. Hanyuma, Yahwe akebazaho ati: “Mwandara, omulimogwe guhikiriire; baitu emihandaye yona yobulyo: Ruhanga wokwesigwa hataroho kutahikirra, nuwe ahikiriire, kandi wobulyo.”​—Ekyebiragiro 31:19; 32:4.

2. Habwaki kitarukusoboka Yahwe kukora ebitali by’obwinganiza?

2 Habwaki Iburahimu akaba nakigumya ngu Yahwe akora eby’obwinganiza obwire bwona? Habwokuba Yahwe nuwe kyokurorraho kirungi omu kwoleka obwinganiza n’obuhikiriire. Kandi ebigambo “obwinganiza” hamu “n’obuhikiriire” bikira kukozesebwa hamu omu Byahandikirwe eby’Oruheburaniya habwokuba biine amakuru agarukusisana. Kusigikirra nk’oku endengo za Yahwe ziba z’obulyo, encwamu ze zoona ziba zihikire. Baibuli egamba: “Nagonza okuhikirra nomusango ogwobulyo.”​—Zabuli 33:5.

3. Biro binu ensi erumu obutali bwinganiza bwa mulingo ki?

3 Nikigarramu amaani kumanya ngu buli kimu Yahwe akora kiba ky’obulyo. Baitu ensi ijwiremu obutali bwinganiza. Ekyokurorraho, abantu abamu basibirwe habw’emisango ei batakozere. Baitu hanyuma y’okukebera endanga buhangwa yabo (DNA) n’okumara emyaka nyingi omu nkomo nubwo kizoirwe ngu tibaine musango. Obutali bwinganiza obwa mulingo gunu bukwasa ekiniga. Baitu haroho obutali bwinganiza obw’omulingo ogundi obusobora kutugumira kugumisiriza. Nubwo buha?

OBUTALI BWINGANIZA OMU KITEBE

4. Okwikiriza kwaitu nikusobora kulengwa kuta?

4 Abakristaayo bakimanyire ngu nibasobora kutunga obutali bwinganiza aheru y’ekitebe. Baitu okwikiriza kwaitu nikusobora kulengwa kakuba turora rundi tuhikwaho obutali bwinganiza omu kitebe. Kakuba kibaho, orayetwaza ota? Orayesitara?

5. Habwaki kitasemeriire kutuhuniriza kakuba turora rundi tukahikwaho obutali bwinganiza omu kitebe?

5 Itwena tukora ensobi habwokuba tituhikiriire. Nahabweki nikisoboka omuntu kututwaza kubi rundi itwe kutwaza kubi omuntu ondi omu kitebe. (1 Yohana 1:8) N’obukiraba kitakira kubaho, Abakristaayo abesigwa tikibahuniriza rundi tibatabaijuka kakuba habaho obutali bwinganiza. Yahwe atuhaire obuhabuzi oburungi omu Baibuli oburukusobora kutukonyera kulinda obwesigwa bwaitu kakuba ow’oruganda rundi munyaanya itwe atutwara omu mulingo ogutali gw’obwinganiza.​—Zabuli 55:12-14.

6, 7. Ow’oruganda omu akahikwaho obutali bwinganiza bwa mulingo ki omu kitebe, kiki ekyamukonyire?

6 Katubazeeho ekyokurorraho ky’ow’oruganda Willi Diehl. Diehl akatandika kuhereza ha Beseri ya Switzerland omu 1931. Omu 1946, akagenda omu isomero ery’omunana erya Giriadi omu New York, Amerika. Hanyuma ya Giriadi, bakamusindika kukora nk’omurolerezi w’ekicweka omu Switzerland. Obwakaba nahandiika ebyafaayo bye, Oworuganda Diehl nagamba ngu omu Maayi 1949 akamanyisa itaagi lya Switzerland nk’oku akaba nagenda kuswera. Ab’oruganda abaali nibajunanizibwa n’itaagi bakamugambira ngu bakaba nibagenda kumwihaho obujunanizibwa bwe bwona. Bakamwikiriza kukora nka Payoniya kwonka. Ow’oruganda Diehl nagamba ngu “Ntaikirizibwe n’okuha embazo kandi abantu baingi tibaturamukyaga baitu batutwaraga nk’abantu ababingirwe omu kitebe.”

7 Ow’oruganda Diehl aketwaza ata? Nagamba ati: “Tukaba tukimanyire ngu Baibuli tetanga obuswere, nahabweki tukasaba Yahwe kandi twamwesiga.” N’obukiraaba ngu omu kasumi ako ab’oruganda bakaba batarukwetegereza kurungi entekereza ya Yahwe ha buswere, obwire bukahika bagyetegereza kandi bamugarurra obujunanizibwa bwe. Yahwe akamuha emigisa habw’obwesigwa bwe.a (Rora obugambo obuli hansi.) Leka twekaguze: ‘Kakuba ekintu kya mulingo gunu kimpikaho, ninsobora kukora ki? Ninsobora kwerwanaho kuterekereza ensonga omu magezi agange habwange?’​—Enfumo 11:2; soma Mika 7:7.

Kikuru kwijuka ngu tituhikiriire kandi ngu nitusobora kwetegereza kubi ensonga

8. Kiki ekisobora kutuletera kutekereza ngu habaireho obutali bwinganiza hali itwe rundi abantu abandi?

8 Kakuba oyehurra ngu haroho obutali bwinganiza omu kitebe, oijuke ngu ensonga nosobora kuba otagyetegeriize. Habwaki nitugamba tuti? Habwokuba tituhikiriire, obwire obumu nitusobora kwetegereza kubi ensonga. Haroho n’ebintu ebindi ebi tusobora kuba tutamanyire. Baitu tube twetegeriize ensonga rundi tutazetegeriize, tutebwa kukigambira Yahwe, okumwesiga n’okusigara tuli besigwa. Kinu nikiija kutukonyera ‘okutabihirirwa Mukama.’​—Soma Enfumo 19:3.

9. Byokurorraho ki ebiturukugenda kwegaho omu kicweka kinu hamu n’ekirukuhonderaho?

9 Katurole ebintu bisatu ebitali by’obwinganiza ebyahikireho abaheereza ba Ruhanga omu busumi bwakara. Omu kicweka kinu, nitwija kubazaho Yusufu omwijukuru w’enyakabiri owa Iburahimu n’omulingo abagenzi be bamutwaize. Omu kicweka ekirahonderaho nitwija kurora omulingo Yahwe yatwaize Omukama Ahabu, hamu n’ebi omukwenda Petero yarabiremu obwakaba ali omu Busuli Antyokia. Obu turaaba nitubazaaho ebyokurorraho binu, taho omutima kumanya omulingo osobora kugumira hali Yahwe n’okwikazaaho enkoragana yawe nauwe kukira muno kakuba otekereza ngu bakutwaize kubi.

YUSUFU AKAHIKWAHO OBUTALI BWINGANIZA

10, 11. (a) Yusufu akahikwaho obutali bwinganiza obwa mulingo ki? (b) Mugisa ki ogu Yusufu yatungire obwakaba ali omu nkomo?

10 Yusufu akaba muhereza wa Yahwe omwesigwa ayahikirweho obutali bwinganiza kuruga omu banyamahanga. Baitu ekyakizire kumusaliza nukwo kutwazibwa kubi abagenzi be. Obwakaba aine emyaka 17, bagenzi be bakamukwata bamutunda omu bwiru. Abamuguzire bakamutwarwa Misiri. (Okubanza 37:23-28; 42:21) Hanyuma y’akasumi, bakamuhangirra ngu akaba n’agonza kuhamba omukazi w’abandi. Kinu kikamurugiramu okubohwa omu nkomo atabandize kwetonganaho. (Okubanza 39:17-20) Yusufu akamara emyaka nka 13 nabonabona nk’omwiru kandi nk’omunyankomo. Kiki ekiturukusobora kwegera hali Yusufu ekisobora kutukonyera kakuba naitwe tuhikwaho obutali bwinganiza kuruga omu b’oruganda?

11 Yusufu obwakaba ali omu nkomo, omwambukya w’omukama nauwe akaboherwa omu nkomo niyo emu. Itumbi limu omwambukya onu akaroota ekirooto kandi Yahwe akakonyera Yusufu kukirotorra. Yusufu akasoborra omwambukya ngu akaba nagenda kulekerwa kuruga omu nkomo kandi agarukemu kuhereza mukama we Faraho. Kandi Yusufu akakozesa omugisa gunu kwesoborraho hali omukuru onu ekintu ekikaba kimuhikireho. Bintu bingi ebitusobora kwegera hali Yusufu.​—Okubanza 40:5-13.

12, 13. (a) Nitumanya tuta ngu Yusufu ataikirize bwikiriza obutali bwinganiza obwamuhikireho? (b) Kiki eki Yusufu ataragambiire omwambukya?

12 Soma Okubanza 40:14, 15. Wetegereze, Yusufu akagamba ngu ‘bakamunyaga.’ Nikyeyoleka kurungi ngu akahikwaho obutali bwinganiza. Yusufu akakyoleka ngu bakamuhangirra. Egi niyo ensonga habwakabi Yusufu yasabire omwambukya kugambira Faraho ebirukumukwataho. Akaba aine kigendererwa ki? Akagamba ngu nukwo: “Onyihe omu nju enu.”

13 Yusufu akaikarra bwikarra ataine eky’akozereho ha nsonga ye? Nangwa! Yusufu akaba akimanyire ngu ebyamuhikireho bikaba bitali by’obwinganiza. Niyo ensonga habwaki yabigambiire omwambukya nanihira ngu n’aija kumukonyera. Baitu wetegereze ngu Yusufu atagambire muntu wena n’obwakuba Faraho ngu abagenzi be nubo bamutunzire. Nikyo orukurorra ngu n’abagenzi be obu baizire Misiri bayegarukamu habw’ebibamukozere, Faraho akabatangirra kandi yabaikiriza kwikara Misiri nukwo balye “ebirungi byensi.”​—Okubanza 45:16-20.

Omusaija ayongereza ebizibu hanyuma y’okukijanjaza omu bantu baingi

Orugambo nirusobora kwongera ebizibu (Rora akacweka 14)

14. Kiki ekisobora kutukonyera kwetantara kubaza ebintu ebirukubihiza obu turukuba tuhikirweho obutali bwinganiza omu kitebe?

14 Kakuba twehurra ngu tutwaziibwe kubi omu kitebe, twegendereze muno kurora ngu titwakirarangya rukafooka rugambo. Baitu kakuba ow’oruganda rundi munyaanya itwe akora ekibi eky’amaani, aho nitusobora kugambiraho abagurusi. (Ebyabalevi 5:1) Baitu obu kiraaba kitali kibi ky’amaani, nitusobora kujangurra ensonga tutagambiireho omuntu weena otwaliiremu n’abagurusi. (Soma Matayo 5:23, 24; 18:15.) Leka tube besigwa kandi tute omu nkora emisingi ya Baibuli omu nyikara nka zinu. Obwire obumu n’osobora kukyetegereza hanyuma ngu ekyobaire norora nk’ekitali ky’obwinganiza niiwe abaire akyetegeriize kubi. Obu nubwo tusobora kurora ngu mali tukakora ekihikire okuculererra ensonga tutairarangize! Ijuka ngu tube tuhikire rundi tutahikire, kubaza ekintu ekirukusaliza tikisobora kujangurra ensonga. Kuba besigwa hali Ruhanga na hali ab’oruganda nikiija kutukonyera kutakora ensobi nka zinu. Omuhandiki wa Zabuli obw’akaba n’abazaaho omuntu “anyakwekenga, nakora ebyokuhikirra”, akasoborra ngu nuwe “ogu atahangirra norulimirwe, nobukwakuba okugirra obubi enganjaniye.”​—Zabuli 15:2, 3; Yakobo 3:5.

OIKALE N’OIJUKA OBUNYWANI BWAWE NA YAHWE

15. Enkoragana ei Yusufu akaba aine na Yahwe ekamukonyera eta?

15 Haroho ekintu ekindi ekitusobora kwegera hali Yusufu. Emyaka 13 ei yamazire nabonabona habw’obutali bwinganiza, Yusufu akoleka ngu akaba narora ensonga nk’oku Yahwe azirora. (Okubanza 45:5-8) Atajunane Yahwe habw’ebizibu ebyakaba n’arabamu. N’obwaraba yarabire omu butali bwinganiza, Yusufu ataikirize ebizibu kumufoora muntu w’ekiniga. Kandi ekirukukira obukuru, ataleke obutahikirra bw’abantu n’ebikorwa byabo ebibi kumwahukaniza hali Yahwe. Habw’okulinda obwesigwa, akatunga omugisa gw’okurora omulingo Yahwe yajangurwiremu ensonga n’omulingo yamuhaire uwe n’eka ye emigisa.

Yusufu ataleke obutahikirra n’ebikorwa ebibi eby’abantu abandi kumwahukanizaho hali Yahwe

16. Habwaki tusemeriire kweyongera kwirra haihi na Yahwe kakuba tuhikwaho obutali bwinganiza omu kitebe?

16 Naitwe, tusemeriire kutwara enkoragana yaitu na Yahwe kuba nkuru n’okugirinda kurungi. Titusemeriire kwikiriza obutahikirra bw’ab’oruganda bagenzi baitu kutwahukaniza hali Ruhanga ou tukugonza kandi ou turamya. (Abarumi 8:38, 39) Baitu obu turahikwaho obutali bwinganiza omu kitebe, leka tuhondere ekyokurorraho kya Yusufu kandi tweyongere kwirra haihi na Yahwe. Lengaho kuba n’entekereza nk’eya Yahwe. Hanyuma y’okukora kyona ekirukusoboka omu kumaraho ekizibu nituhondera emisingi ya Baibuli, ebisigaireho tusemeriire kubirekera Yahwe. Tukigumye ngu Yahwe n’aija kuterekereza ensonga omu bwire bwe bwonyini.

WESIGE “OMUCWI WEMISANGO YENSI ZONA”

17. Nitusobora kwoleka tuta ngu nitwesiga “omucwi wemisango yensi zona”?

17 Baitu twijuke ngu obu turaaba tukyali omu nsi enu eya Setani, nitwija kuhikwaho obutali bwinganiza. Obundi n’obundi, nikisobora kusisana ngu haroho obutali bwinganiza omu kitebe oburukukuhikaho rundi oburukuhika ha muntu ondi ow’omanyire. Oyerinde okutatabaijuka. (Zabuli 119:165) Oihireho, linda obwesigwa bwawe hali Yahwe, musabe akukonyere, kandi omwesige. Ijuka ngu habw’obutahikirra, nosobora kuba otetegeriize kurungi ekibaireho kandi nihasobora kuba haroho nʼebintu bindi eby’otamanyire. Hondera ekyokurorraho kya Yusufu kandi oyetantale kubaza kubi habwokuba nosobora kusiisa busiisa ebintu. Omu kumalirra, omu kiikaro ky’okwesiga amagezi gaawe, tamu amaani kulinda obwesigwa bwawe hali Yahwe n’okugumisiriza kuhikya Yahwe obwaraterekereza ensonga. Obu nubwo oratunga emigisa ya Yahwe kandi arakusiima nk’oku yasiimire Yusufu. Kigumye ngu buli kintu kyona “omucwi wemisango yensi zona,” akora kiba kihikire habwokuba “emihandaye yona yobulyo.”​—Okubanza 18:25; Ekyebiragiro 32:4.

18. Kiki ekiturabazaaho omu kicweka ekirukwongeraho?

18 Omu kicweka ekirukuhonderaho, nitwija kurora ebyokurorraho eby’abantu babiri ab’omu busumi bwa kara abahikirweho obutali bwinganiza. Obu turaaba nitubazaaho ebyokurorraho binu, nitwija kurora omulingo birukutwegesa ngu obuculeezi hamu n’okuganyira bisobora kutukonyera kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe eky’obwinganiza.

a Rora ebyafaayo by’ow’oruganda Willi Diehl omu Watchtower ya Novemba 1, 1991 hansi y’omutwe “Yahwe Nuwe Ruhanga Wange Ou Ndukwesiga.”

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana