E ara tatou i te farii-popou-raa i te taata i te oroa Haamanaˈoraa
1 I teie mau matahiti i mairi aˈenei, hoê anaˈe taata tei haere i te oroa Haamanaˈoraa i nia e toru e taata poro oia i te parau apî maitai. Hoê â huru atoa paha i teie matahiti. E haere paha vetahi i taua oroa ra na roto i te aniraa a te hoê fetii aore ra te hoê hoa o te faaea ra i te tahi vahi, area râ vetahi, ua titau-manihini-hia ïa ratou e te hoê taata poro o te amuiraa. E mea bapetizohia vetahi, aita râ e haere faahou nei i roto i te taviniraa. Te farii popou ra tatou i te feia e faaroo nei i teie titauraa a Iesu e: “E na reira outou ei manaˈoraa ia ˈu.” — Kor. 1, 11:24; Roma 15:7.
2 E tia i te mau melo o te pǔpǔ fariiraa taata ia ineine i te farii popou i te taatoaraa, e i te hoê taata apî iho â râ, ia tomo oia i roto i te Piha no te Basileia. Tera râ, e nehenehe tatou paatoa e faaite i te huru farii maitai i te oroa Haamanaˈoraa (Roma 12:13). Nafea ïa?
3 I te reira po, e ohipa roa ta te tahi no te haere e tii i te feia farii maitai. E tae oioi mai ïa vetahi no te farii i te feia mataitai o ratou anaˈe te haereraa mai. Ia tomo mai te hoê taata matau-ore-hia i roto i te piha, e farii popou tatou ia ˈna ma te huru auhoa e e haamata tatou i te aparauraa. E ani tatou ia ˈna mai te peu e ua matau anei oia i te hoê melo o te amuiraa. Mai te peu e e, e haapao tatou ia ˈna ia tae roa mai te taata poro ra. (A hiˈo i te Luka 10:35.) Mai te peu e aita oia i matau i te hoê taata, no te aha e ore ai e ani ia ˈna ia parahi i pihai iho ia tatou i te roaraa o te putuputuraa? E faataa tatou ia ˈna i te faaohiparaa o te pane e te uaina i te roaraa o te reira. E hinaaro paha o ˈna i ta tatou tauturu no te imi i te mau irava o te mau Papai faahitihia e te taeae orero.
4 Ia oti te oroa Haamanaˈoraa, e faaite tatou ia ˈna e ua oaoa tatou i to ˈna haereraa mai. E nehenehe tatou e pahono i te mau uiraa o ta ˈna e nehenehe e ani no nia i ta tatou ohipa. Mai te peu e e anaanatae tatou iho ia ˈna, e haamata paha tatou i te hoê aparauraa bibilia i te Piha no te Basileia aore ra i te tahi atu vahi. Ua haamata te mau taeae haapao maitai i te mau haapiiraa bibilia faahiahia roa ma te faaohipa i teie huru raveraa maitai. Hou oia a faarue mai ai i te Piha no te Basileia, e faaite tatou ia ˈna ia vetahi ê e e titau manihini tatou ia ˈna ma te mahanahana ia hoˈi mai.
5 Te farii popou nei tatou i to tatou mau taeae e mau tuahine aita e haere tamau ra i te mau putuputuraa aore ra aita e apiti faahou ra i roto i te taviniraa e mea maoro rii i teie nei. Maoti râ i te ani atu ia ratou i te tumu e mairi ai ratou, e faaite noa tatou ia ratou e mea oaoa roa na tatou to ratou taeraa mai. E nehenehe te hoê manaˈo o te oreroraa parau o te oroa Haamanaˈoraa e turai ia ratou ia hiˈopoa faahou i to ratou mau taairaa e o Iehova. E putapû roa paha to ratou mafatu i te farii popou mahanahana e te anaanatae rotahi ta tatou e faaite atu. E faaite tatou ia ratou e e farerei faahou tatou ia ratou ma te oaoa. — Roma 1:11, 12.
6 E hohorahia te hoê oreroraa parau taa ê “E haamâha te haapaoraa mau i te mau hinaaro o te totaiete taata” i roto i te rahiraa o te mau amuiraa i te 10 no eperera. E titau manihini tatou i te feia atoa o tei haere i te oroa Haamanaˈoraa i taua oreroraa parau ra e e rave tatou i te mau faanahoraa ia tae mai ratou. Te tiaturi nei tatou e e farii-maitai-hia te feia atoa e haere mai i teie mau putuputuraa taa ê e e ite ratou i te huru autaeae mahanahana e vai ra i roto i te nunaa o Iehova. — Sal. 133:1.