¿Mi skʼelojot van li Diose?
LI JEOVAE, li Jpasvanej ti toj pʼij tspas li kʼusitike, ¿mi x-ilvan van? ¡Ta melel x-ilvan! Li Vivliae xi lek jamal chale: «¿Me chacuyic ti mu xil li bochʼo la spas jsatique?», xi (Salmo 94:9). Ti kʼuyelan ta x-ilvan li Jeovae jaʼ xjelav to, jaʼ xkom to ta jyalel li krixchanoetike. Li Diose maʼuk noʼox ta skʼel li jpat jxokontike, moʼoj, yuʼun «li yoʼnton cristianoe jaʼ tsqʼuel stuc li Mucʼul Diose» xchiʼuk «jaʼ stuc Mucʼul Dios chal me lec, me mu lecuc» (Proverbios 17:3; 21:2). Ta melel xuʼ tskʼel li kʼusi ta jnoptike, ti kʼu yuʼun ta jpastik li kʼusitike xchiʼuk li kʼusi ta jkʼantik ta yutil to koʼontontike.
Li Jeovae te onoʼox oy sat li ta vokoliletik ti xuʼ van jnuptik ta jkuxlejaltike xchiʼuk ta stakʼ kʼalal ta jkʼanbetik koltaele. Li jtsʼibajom yuʼun Salmoe xi chale: «Li Mucʼul Diose jaʼ te oy o sat ta stojol li bochʼo tucʼ yoʼntonique; lec tstucʼulanbe scʼop ti cʼalal chcʼopanate. Li Mucʼul Diose nopol oy ta stojol li bochʼo oy svocol yoʼntonique; tscolta li bochʼo lajem stsatsal yoʼntonique» (Salmo 34:15, 18). Toj yan sba yutsil ta aʼiel ti snaʼoj kʼuyelan oyutik li Jeovae xchiʼuk ti chaʼibutik kʼalal ta sjunul koʼontontik ta jkʼopontike.
Li Jeova xtoke ta xil ti kʼusi ta xichʼ pasel ta ikʼ osile. Ta melel, «scotol chajal ta sba ta sat stuc li Bochʼo tsta yorail chcʼot calbetic cʼusi la jpastique» (Hebreos 4:13). Jaʼ yuʼun chaʼa, mi lek li kʼusi ta jpastike o mi muʼyuk lek, li Diose yiloj skotol (Proverbios 15:3). Jech kʼuchaʼal liʼe, Génesis 6:8, 9 ta XChʼul Cʼop ti Jtotic Diose chal ti «Noee, lec xʼile ta sba ta sat ti Diose» xchiʼuk xtok ti «jaʼ noʼox stuc ti yacʼoj yoʼnton ta spasel ti cʼusi oy ta yoʼnton ti Diose». Lek ilat yuʼun Jeova xchiʼuk la stabe sbendision, yuʼun toj lek snaʼ xchʼun mantal xchiʼuk lek chil skotol li beiltaseletik yuʼun Jeovae (Génesis 6:22). Manchuk mi lek kʼusitik la spas li Noee, li yan krixchanoetik ta skʼakʼalile jaʼ noʼox chmajvanik xchiʼuk solel toj echʼ noʼox ibal sba li kʼusitik tspasike. Li Diose maʼuk ti muʼyuk yiloj li kʼusitik taje. Li Jeovae «laj yil ti iʼepaj smulic li cristianoetic ta banamile, xchiʼuc ti jaʼ noʼox batem ta yoʼntonic o snopel li cʼusitic chopole». Ta slajebale, li Jeovae laj yakʼbe slajeb li chopol krixchanoetike, pe kuxul laj yikta komel li Noé xchiʼuk li yutsʼ yalale (Génesis 6:5; 7:23).
Li voʼote, ¿mi lek van ilbilot yuʼun li Jeovae? Li sate «jaʼ sqʼueloj scotol li banamile, jech xuʼ chacʼ ta ilel svuʼel ta stojol li bochʼo scotol yoʼntonic tscʼanic coltael yuʼune» (2 Crónicas 16:9). Mu xa jaluk, li Jeovae ta xchaʼakʼbe slajeb li chopol krixchanoetik liʼ ta Balumile xchiʼuk ta spoj li buchʼutik manxo yoʼontonike (Salmo 37:10, 11).