Jchanbetik stalelal li j-alkʼop Nahume
1. ¿Kʼusi xuʼ jchantik li ta slivroal Nahume?
1 Li sjinemal voʼneal Ninivee chakʼ ta ilel ti kʼot ta pasel li kʼusi laj yalbe skʼoplal li Nahume, li Jeovae laj onoʼox spakbe sutel li yajkontratake xchiʼuk muʼyuk tsalat yuʼun mi junuk yajkontra akʼo mi tsotsik tajek (Nah. 1:2, 6). Kʼalal ta jchanbetik lek skʼoplal li albil kʼop laj yal Nahume oy kʼusi chchanubtasutik ta sventa cholmantal.
2. ¿Kʼu yuʼun xuʼ xkaltik ti jaʼ lekil aʼyej li kʼusi ta jcholtike?
2 Jpatik oʼontonal xchiʼuk kaltik li kʼusi jmalaojtike. Yileluk li slivroal Nahume jaʼ noʼox chalbe skʼoplal ti chichʼ lajesel li Ninivee, ti jaʼ kapital yuʼun li voʼneal Asiria ti jtoybae (Nah. 1:1; 3:7). Pe li kʼusi laj yichʼ alel taje jaʼ jun lekil aʼyej ta stojolal li steklumal Diose. Li Nahúm, ti jaʼ skʼan xal «Jpat oʼontonale», laj yalbe li xchiʼiltak ta judioal ti poʼot xa xichʼ lajesel li yajkontraike. Jech xtok laj yal ta jamal ti Jeovae «jaʼ stsatsal coʼntontic ti cʼalal yorail oy tsots jvocoltique» (Nah. 1:7). Kʼalal ta jcholtik mantale ta xkaltik lekil aʼyej ek xchiʼuk ta jtijbetik yoʼonton yantik sventa saʼ snakʼobbailik ta stojolal Jeova (Nah. 1:15).
3. ¿Kʼuxi xuʼ jchanbetik Nahúm kʼalal ta jtunestik skʼelobiltak xchiʼuk lokʼoletik ta cholmantale?
3 Jtunestik skʼelobiltak xchiʼuk lokʼoletik. Li Jeovae laj yakʼbe snaʼ Nahúm ti akʼo yal ti jech chichʼ lajesel li Nínive kʼuchaʼal laj yich lajesel li lum Tebas ti te oy ta Egipto ti laj yichʼ lajesel ta Asiriae (Nah. 3:8-10). Kʼalal chkalbetik krixchanoetik ta sventa ti chichʼ lajesel li kʼusitik chopol chkʼotanuk ta pasele, xuʼ jtunestik albil kʼopetik ti bu chakʼ ta ilel ti persa chkʼot ta pasel li kʼusi chal Jeovae. Jun skʼelobile, jaʼo kʼalal ay stsakik ta kʼop Nínive li jbabiloniaetik xchiʼuk li jmedoetik ta sjabilal 632 kʼalal maʼuk toʼox jkʼakʼaliltike, laj yakʼ tsatsal voʼ sventa xnoj li ukʼum Tigrise, vaʼun jech la slomes jlom li smukʼta muroaltak lume. Vaʼun laj yichʼ tsalel ta anil li Nínive jech kʼuchaʼal yaloj xa onoʼox li Jeovae (Nah. 1:8; 2:6).
4. ¿Kʼuxi xuʼ jamaluk xchiʼuk kʼunuk ta aʼiel li kʼusi chkaltik ta cholmantale?
4 Jamaluk xchiʼuk kʼunuk ta aʼiel li kʼusi chkaltike. Li Nahume lek xpʼejlajet xchiʼuk lek jamal smelolal li albil kʼop la stsʼibae (Nah. 1:14; 3:1). Li voʼotik eke skʼan jamaluk ta aʼibel smelolal li kʼusi chkaltike (1 Cor. 14:9). Kʼalal ta jvulaʼantik ta sba velta li yajval nae, skʼan me xkalbetik srasonal ti kʼu yuʼun ta jvulaʼantike. Jech xtok, jkoltatik li buchʼutik chkakʼbetik chanubtasel ta Vivlia sventa xchʼi xchʼunel yoʼontonik ta stojolal Jeova xchiʼuk li ta Skʼope xchiʼuk ti xaʼibeik smelolal kʼuxi xuʼ stabeik sbalil li kʼusi chchanike (Rom. 10:14).
5. ¿Kuxi tspat koʼontontik li albil kʼop ta Nahume?
5 Li Nahume spatoj lek yoʼonton ti chkʼot ta pasel li kʼusi yaloj Jeovae, ti bu xvinaje jaʼ li ta slivroal Vivlia ti yichʼoj li sbie. Kʼalal yantik xa xnopaj talel slajeb li xchopol balumil Satanase, tspat koʼontontik ta sventa li kʼusi yaloj Jeova liʼe: «Muʼyuk chlik xchibal velta vokolil» (Nah. 1:9, TNM).