XCHANOBIL 32
Kerem tseb, chʼian-o batel ta mantal mi laj avichʼ voʼe
«Kakʼtik ta ilel ti kʼanvanemutike, chʼikutik ta skotol kʼusitik» (EFES. 4:15).
KʼEJOJ 56 Kuxlebino li kʼusi melele
LI KʼUSI TA JCHANTIKEa
1. ¿Kʼusi spasojik talel epal kerem tsebetik?
JUJUN jabil, ta smilal xa noʼox kerem tsebetik chichʼik voʼ. ¿Mi te tsakal akʼoplal ek? Mi jaʼ jeche, xmuyubaj me tajek ta atojolal li avermanotake xchiʼuk li Jeovae (Prov. 27:11). Nopbo skʼoplal skotol li kʼusitik apasoj xa talele. Jech kʼuchaʼal liʼe, xuʼ van oy xa ta sjayibaluk jabil achanoj talel li Vivliae, taje jaʼ yakʼoj achʼun ti jaʼ Skʼop Diose. Pe li kʼusi mas tsots skʼoplale jaʼ ti xavojtikin xa xchiʼuk akʼanoj li Jeova ti jaʼ laj yakʼ ta naʼel li Chʼul Tsʼibetike. Ta skoj ti akʼanoj xa tajek li Jeovae, kʼot ta nopel avuʼun ti chavakʼbe akuxlejale xchiʼuk ti chavichʼ voʼe. ¡Toj lek ti jech kʼot ta nopel avuʼune!
2. ¿Kʼusi ta jkʼeltik li ta xchanobil liʼe?
2 Xuʼ van oy kʼusitik tsots la anuptan kʼalal skʼan toʼox xavichʼ voʼe. Pe oy to kʼusitik yan chanuptan ti chakʼ ta preva li xchʼunel avoʼontone. Li Satanase tskʼan ti mu xakʼan li Jeovae xchiʼuk ti xanamaj ta stojolale (Efes. 4:14). Mu xavakʼ akʼo muyubajuk, tsalo. ¿Kʼusi xuʼ skoltaot yoʼ tukʼ xavakʼ aba ta stojolal Jeova xchiʼuk ti spas avuʼun li kʼusi laj avalbe kʼalal laj avakʼbe akuxlejale? Skʼan jechuk-o xayijub ta mantal (Ebr. 6:1). Li ta xchanobil liʼe ta jkʼeltik kʼuxi xuʼ spas avuʼun.
LI KʼUSI XUʼ XAPAS SVENTA XACHʼI TA MANTALE
3. ¿Kʼusi skʼan spas jun yajtsʼaklom Kristo mi laj xa ox yichʼ voʼe?
3 Kʼalal oy buchʼu ta xichʼ voʼe, skʼan xchʼun li tojobtasel laj yal li jtakbol Pablo ti jaʼ laj yalbe li yajtsʼaklomtak Kristo ta Efesoe, yuʼun laj yalbe ti akʼo yijubikuk ta mantale (Efes. 4:13). Xkoʼolaj ti xi laj yalbee: «Chʼianik-o batel ta mantal». Li Pabloe la skoʼoltas ti kʼu yelan chijchʼi ta mantal kʼuchaʼal chchʼi tal li jun olole. Li jun neneʼe chakʼbe smuyubajel li stot smeʼe, pe mu sbateluk osil ti neneʼoe. Ta tsʼakale, chikta «li stalelal olole» (1 Kor. 13:11). Jaʼtik jech chkʼot ta stojolal li jun yajtsʼaklom Kristoe, yuʼun kʼalal chichʼ voʼe, skʼan jech-o xchʼi batel ta mantal. Jkʼeltik batel kʼusitik xuʼ skoltaot sventa spas avuʼune.
4. ¿Kʼusi tskoltaot sventa xachʼi ta mantal, xchiʼuk kʼu yuʼun? (Filipenses 1:9).
4 Oyuk kʼusi xapas sventa masuk to xakʼan li Jeovae. Jamal xvinaj ti akʼanoj tajek li Jeovae, pe li kʼanelal chavaʼi ta stojolale xuʼ to me xchʼi batel mas. ¿Kʼuxi? Li jtakbol Pabloe laj yal kʼuxi xuʼ jpastik, te ta jtatik ta Filipenses 1:9 (kʼelo). Li Pabloe laj yalbe Jeova ti akʼo «epajuk batel mas li kʼanelal» yuʼunik li ermanoetik ta Filipose. Li kʼusi laj yale jaʼ skʼan xal ti xuʼ to mas jkʼantik li Jeovae. Li kʼusi xuʼ skoltautike jaʼ li yojtikinobil leke xchiʼuk ti xijtojobuk lek ta yaʼibel smelolale. Jaʼ xkaltik, kʼalal mas to chkojtikintik li Jeovae, mas to ta jkʼantik xchiʼuk mas to kʼupil sba chkilbetik li stalelale xchiʼuk li kʼusitik tspase. Oy tajek ta koʼontontik ti xmuyubaj kuʼuntike xchiʼuk mu jkʼantik ti chopoluk xaʼi sba kuʼuntike. Chkakʼtik persa sabel skʼoplal li kʼusi tskʼan akʼo jpastike xchiʼuk ta jkʼeltik kʼuxi xuʼ jpastik.
5, 6. ¿Kʼusi yan xuʼ jpastik sventa masuk to jkʼantik li Jeovae?
5 Yan ti kʼusi xuʼ jpastik sventa masuk to jkʼantik li Jeovae jaʼ ti xkojtikintik lek li Xnichʼone, yuʼun chakʼbe ta ilel li stalelal Stote (Ebr. 1:3). Ti kʼuxi xuʼ xkojtikintik li Jesuse jaʼ ti jchantik li chanib Evanjelioetike. ¿Mi nopem xavaʼi xchanel Avivlia jujun kʼakʼal? Mi muʼyuk toe, lek me ti xalikese. Kʼalal chakʼel li kʼusi laj yal xchiʼuk la spas li Jesuse, akʼo venta kʼu yelan li stalelale. Toj lek yoʼonton, stakʼ noʼox kʼoponel xchiʼuk la spet li uni ololetike (Mar. 10:13-16). Jun noʼox yoʼonton li yajchankʼoptak kʼalal te xchiʼukane, jaʼ yuʼun chalik li kʼusi tsnopike (Mat. 16:22). Ti kʼu yuʼun jech stalelal li Jesuse jaʼ ta skoj ti jaʼ jech stalelal li Stote. Li Jeovae toj lek yoʼonton xchiʼuk stakʼ noʼox kʼoponel, jaʼ yuʼun xuʼ jkʼopontik xchiʼuk jchapbetik skotol li kʼusi oy ta koʼontontike. Jun koʼonton jech ta jpastik, yuʼun muʼyuk kʼusi chopol tsnop ta jtojolaltik. Skʼanojutik xchiʼuk oyutik ta yoʼonton (1 Ped. 5:7).
6 Li Jesuse kʼuxubaj ta yoʼonton li krixchanoetike. Li jtakbol Mateoe xi laj yale: «Kʼalal laj yil li epal krixchanoetike, kʼuxubaj ta yoʼonton, yuʼun yayijem sbekʼtalik laj yil xchiʼuk tanpukik, xkoʼolaj kʼuchaʼal chijetik ti chʼabal jchabivanej yuʼunike» (Mat. 9:36). ¿Kʼu yelan chil krixchanoetik li Jeovae? Xi laj yal li Jesuse: «Jaʼ jech muʼyuk lek chaʼi Jtot ta vinajel ek ti xlaj junuk li buchʼutik liʼ oy ti bikʼit chakʼ sbaike» (Mat. 18:14). ¡Tspat koʼontontik ti skʼanojutik tajek li Jeovae! Kʼalal mas to chkojtikintik li Jesuse, mas to ta jkʼantik li Jeovae.
¿Kʼuxi xuʼ kak xachapan aba kʼalal mi laj yalbeik skʼoplal ta a-eskuela ti kʼunkʼun kʼataj talel li kuxlejale? (Kʼelo parafo 8, 9).
7. ¿Kʼu yuʼun xlokʼ venta ti jaʼ xavamigoin li ermanoetik ti yijik ta mantale?
7 Oy to me yan kʼusi xuʼ xapas sventa masuk to xakʼan li Jeovae xchiʼuk ti xachʼi batel ta mantale. ¿Kʼusi jaʼ? Jaʼ ti xavamigoin li ermanoetik ti yijik ta mantal te ta atsobobbaile. Akʼo venta ti xmuyubajik noʼox li ermanoetik taje. Muʼyuk chopol chaʼi sbaik ti kʼot ta nopel yuʼunik ti chtunik ta stojolal Jeovae. Albo ti akʼo xchapboxuk jlomuk li kʼusitik yiloj ta xkuxlejalike. Kʼalal oy kʼusi tsots skʼoplal skʼan xkʼot ta nopel avuʼune, chiʼinano ta loʼil sventa sbeiltasoxuk. Xi onoʼox jamal chal li Vivliae: «Kʼalal oy ep jtojobtasvanejetike, lek kʼusi chkʼot ta pasel» (Prov. 11:14).
8. ¿Kʼusi xuʼ xapas mi xanaʼet yuʼun li kʼusi chal Vivliae?
8 Sabo skʼoplal mi oy to kʼusitik xanaʼet yuʼune. Kʼuchaʼal laj kiltik li ta parafo 2, li Satanase tskʼan tsmakot sventa mu xachʼi ta mantal. Jtos ti kʼusi ta spase jaʼ ti xijnaʼet yuʼun li kʼusi jchʼunojtike xchiʼuk ti mu xa jpat-o koʼontontik li kʼusi chal Vivliae. Jun skʼelobile jaʼ liʼe, chkʼot onoʼox me yorail ti chavaʼibe skʼoplal li evolucióne o ti kʼunkʼun kʼataj talel li kuxlejale. Taje jaʼ jun chanubtasel ti chopol skʼoplal chkom yuʼun li Jeovae. Xuʼ van muʼyuk toʼox mas anopojbe skʼoplal taje. Pe avi ti chexot xae, li amaestrotake xuʼ van mas xa jamal chalbeik skʼoplal, xuʼ van melelik xa yaʼeluk li kʼusi chalike xchiʼuk stakʼ xa noʼox chʼunel yaʼeluk. Pe naʼo me ti stukik eke xuʼ van muʼyuk skʼelojbeik sprevailtak ti oy jun Jpasvaneje. Teuk ta ajol li kʼusi chal Proverbios 18:17: «Li buchʼu baʼyel chkʼot spak skʼoplale oy srason yilel, pe mi kʼot li yane, chchaj lek ta kʼelel mi melel». ¿Kʼusi chchanubtasutik li teksto taje? Jaʼ ti mu xachʼun ta ora ti kʼusi chavichʼ chanubtasel ta eskuelae. Jaʼ lek sabo lek skʼoplal li kʼusi chal ta Skʼop Diose. Sabo skʼoplal li ta jvuntik tslokʼes talel li j-organisasiontike. Chiʼino ta loʼil ermanoetik ti xchʼunojik toʼox ta evolucióne xchiʼuk jakʼbo kʼusi koltaatik-o yoʼ xchʼunik ti oy jun Jpasvanej ti skʼanojutike.b Mi jech la apase, tskoltaot sventa xkʼot ta avoʼonton li sprevailtak ti oy jun Jpasvaneje.
9. ¿Kʼusi chakʼ achan li kʼusi la snuptan Melissae?
9 Jun ermana ti Melissac sbie koltaat ti la sabe skʼoplal ti oy jun Jpasvaneje. Xi chale: «Li maestroetike melel xa tajek ta xalbeik skʼoplal yiluk li evolucióne. Ta slikebale lixiʼ mi jaʼ melel o mi maʼuk li kʼusi jchʼunoje. Chixiʼ mi xuʼ xkʼunib yuʼun xchʼunel koʼonton mi la jsabe skʼoplal taje. Pe la jnop ti tskʼan Jeova ti akʼo xkaʼibetik lek smelolal ti kʼu chaʼal chijtun ta stojolale, jech oxal la jchanbe mas skʼoplal. La jkʼel li livro ¿Existe un Creador que se interese por nosotros? xchiʼuk li foyetoetik ¿Es la vida obra de un Creador? xchiʼuk Voʼob sjakʼobil ta sventa ti kʼuxi lik talel li kuxlejale. Kʼalal la jchan taje, jaʼ la skoltaun. Li avie, xi ta jnope: ‹¿Kʼu chaʼal mu jechuk xa onoʼox la jpas talel?›».
10, 11. ¿Kʼusi tskoltaot sventa stsal avuʼun li prevaetike? (1 Tesalonisenses 4:3, 4).
10 Tsalo li kʼusitik chopol tskʼan avoʼontone. Kʼalal chexutik toe, mas to ch-ayan ta koʼontontik li chiʼinejbail ta vayele o xuʼ van oy buchʼutik ta sujot sventa xamulivaj. Li Satanase tskʼan ti akʼo xapas li kʼusi chopol tskʼan avoʼontone. ¿Kʼusi van tskoltaot sventa stsal avuʼun li prevaetik taje? (Kʼelo 1 Tesalonisenses 4:3, 4). Kʼalal chakʼopon li Jeovae, albo kʼu yelan chavaʼi aba xchiʼuk kʼanbo avipal (Mat. 6:13). Teuk ta ajol ti tskoltaot onoʼox li Jeovae, maʼuk tskʼel li kʼusitik chopol chapase (Sal. 103:13, 14). Li Vivliae xuʼ skoltaot xtok. Li Melissa ti laj kalbetik skʼoplal li ta parafo echʼe laj yakʼ persa sventa mu xa snopbe skʼoplal li mulivajele. Xi chale: «Jaʼ la skoltaun ti la jkʼel jujun kʼakʼal li Jvivliae. Taje jaʼ la svulesbun ta jol ti jaʼ yuʼun Jeova li jkuxlejale xchiʼuk ta jkʼan ti nopoluk oy ta jtojolale» (Sal. 119:9).
11 Mu xatsal atuk li kʼusitik chanuptane. Albo atot o ameʼ li kʼusi yakal chkʼot ta pasele. Xuʼ van vokol chavaʼi ti chachiʼin ta loʼile, pe tsots skʼoplal ti jech chapase. Xi chvul ta sjol li Melissae: «La jkʼanbe Jeova ti akʼo skoltaun sventa tsotsuk koʼontone. Ta tsʼakale, la jchiʼin ta loʼil li jtote xchiʼuk laj kalbe li kʼusi yakal ta jnuptane. Kʼalal jech la jpase, jun xa koʼonton laj kaʼi jba. Jnaʼoj ti xmuyubaj kuʼun li Jeovae».
¿Kʼu yelan stalelal yamigotak la saʼ li jun tsebal ermanae? (Kʼelo parafo 13)
12. ¿Kʼusi tskoltaot sventa lekuk kʼusi xkʼot ta nopel avuʼun?
12 Tsako ta venta li beiltaseletik ta Vivliae. Kʼalal mas xa chachʼi batele, mas xa oy kʼusitik chlik anop atuk. Pe teuk ta ajol ti muʼyuk to kʼusi mas achanoj talele. Jaʼ yuʼun, ¿kʼusi xuʼ skoltaot sventa mu kʼusi chopol xkʼot ta nopel avuʼun ti mu xa lekuk xavil-o aba xchiʼuk Jeovae? (Prov. 22:3). Jun ermana ti Kari sbie xvul ta sjol li kʼusi la spas sventa lekuk kʼusi xkʼot ta nopel yuʼune. Laj yakʼ venta ti jun yajtsʼaklom Kristo ti yij ta mantale mu persauk oy smantalil skotol li kʼusi skʼan tspase. Xi chale: «Maʼuk noʼox ti ta jchʼun li mantaletike, yuʼun ta jkʼan chkaʼibe lek smelolal li kʼusi tsnop Jeovae». Kʼalal chakʼel li Avivliae, xiuk xajakʼbe abae: «Li loʼil liʼe, ¿kʼusi chakʼ jchan ta sventa li kʼusi tsnop Jeovae? ¿Mi oy junuk beiltasel ti tskoltaun ta spasel li kʼusi leke? ¿Kʼusi van sbalil ta jtabe mi la jchʼun li beiltasel taje?» (Sal. 19:7; Is. 48:17, 18). Mi chakʼel li Vivliae xchiʼuk mi chanopbe skʼoplal li beiltaseletike, mas me kʼun chavaʼi ti lekuk kʼusi xkʼot ta nopel avuʼun xchiʼuk ti xmuyubajuk avuʼun li Jeovae. Ta skoj ti mas xa chavaʼibe batel smelolal ti kʼu yelan tsnop li Jeovae, chavakʼ venta ti mu persauk oy smantalil skotol li kʼusi chapase. Taje jaʼ me skʼan xal ti yakal xa chachʼi batel mantale.
13. ¿Kʼuxi xuʼ skoltaot mi oy alekil amigotake? (Proverbios 13:20).
13 Jaʼuk xavamigoin li buchʼutik skʼanojik Jeovae. Jech kʼuchaʼal laj kiltik li ta parafo 7, li avamigotake tskoltaot sventa xachʼi ta mantal (kʼelo Proverbios 13:20). Jkʼeltik avil kʼusi kʼot ta stojolal jun ermana ti Sara sbie. Mu xa junuk yoʼonton chtun ta stojolal Jeova, pe oy kʼusi kʼot ta pasel ti jaʼ koltaat-oe. Xi chal li Sarae: «Kʼalal jaʼo chtun kuʼune, la jta jlekil amigotak. Oy jun kamiga ti koʼol ta jchapankutik jujun xemana Li Jkʼel-osil ta toyole. Li jun kamiga xtoke la skoltaun sventa xuʼ xkakʼ jloʼil li ta tsobajeletike. Koliyal li kamigotake, mas to laj kakʼ ta koʼonton xchanel Vivlia xchiʼuk spasel orasion. Taje jaʼ la skoltaun sventa masuk to lek xkil jba xchiʼuk li Jeovae xchiʼuk mas xa ximuyubaj chitun ta stojolal».
14. ¿Kʼuxi la sta slekil amigotak li Yuliene?
14 ¿Kʼusi xuʼ skoltaot sventa xata alekil amigotak? Jun ermano ti Yulien sbie xchiʼuk ti chtun ta mol ta tsobobbaile xi chvul ta sjole: «Kʼalal chexun toʼoxe, la jta jlekil amigotak kʼalal la jchol mantale. Xmuyubajik tajek xchiʼuk la skoltaikun sventa xuʼ jkʼupin tajek li cholmantal eke. La jnop ti chitun ta tsʼakal orae. Jech xtok, laj kakʼ venta ti xuʼ jta mas kamigotake, yuʼun jaʼ noʼox chkamigoinan toʼox li buchʼutik koʼol jabilalkutik xchiʼuke. Ta tsʼakal kʼalal li-och ta Betele, laj to jta yan jlekil amigotak. La jchan yuʼunik stʼujel lek li kʼusi ta jchʼay-o koʼontone, vaʼun jaʼ la skoltaun sventa masuk to lek xkil jba xchiʼuk li Jeovae».
15. Li Pabloe, ¿kʼusi pʼijubtasel laj yakʼbe li Timoteoe? (2 Timoteo 2:20-22).
15 ¿Kʼusi chapas mi laj avakʼ venta ti oy buchʼutik muʼyuk lek ti xavamigoin li ta tsobobbaile? Li jtakbol Pabloe snaʼoj onoʼox ti oy junantik yajtsʼaklomtak Kristo ta baʼyel siglo ti muʼyuk lekik ta mantale, jech oxal laj yalbe Timoteo ti akʼo mu xchiʼinane (kʼelo 2 Timoteo 2:20-22). Laj kakʼtik tajek persa sventa lekuk xkil jbatik xchiʼuk li Jeovae, jaʼ yuʼun mu jkʼantik ti oy buchʼu sokes ti kʼu yelan xkil jbatik xchiʼuke (Sal. 26:4).
OYUK KʼUSI XAVAKʼ TA AVOʼONTON STAEL YOʼ XACHʼI TA MANTAL
¿Kʼusi laj yakʼ ta yoʼonton spasel? (Kʼelo parafo 17).
16. ¿Kʼusitik ti xuʼ xavakʼ ta avoʼonton staele?
16 Oyuk kʼusi xavakʼ ta avoʼonton stael ti oy sbalile. ¿Kʼusitik ti xuʼ xavakʼ ta avoʼonton staele? Jaʼ li kʼusitik tstsatsubtas xchʼunel avoʼontone xchiʼuk ti tskoltaot sventa xakʼot ta jun lekil yajtsʼaklom Kristoe (Efes. 3:16). Jech kʼuchaʼal liʼe, xuʼ van mas xavakʼ ta avoʼonton xchanel Avivlia xchiʼuk li vunetik tslokʼes tal j-organisasiontike (Sal. 1:2, 3). O xuʼ van nopoltik noʼox xapas orasion xchiʼuk ti xajambe avoʼonton li Jeovae. Xuʼ van skʼan xakʼel lek ti kʼusi chachʼay-o avoʼontone xchiʼuk ti xachan stunesel lek li akʼakʼale (Efes. 5:15, 16). Li Jeovae xmuyubaj tajek kʼalal chil ti chavakʼ tajek persa sventa xachʼi ta mantale.
17. ¿Kʼu yuʼun xlokʼ venta mi la akolta li yantike?
17 Kʼalal chakolta li yantike, mas to chayijub ta mantal. Xi laj yal li Jesuse: «Jaʼ mas xmuyubaj li buchʼu chakʼe, jaʼ mu sta li buchʼu chichʼe» (Ech. 20:35). Mi chatunes akʼakʼal xchiʼuk avipal sventa xakolta li yantike, ep me sbalil chatabe. ¿Kʼusi xuʼ xapas ta stojolal li yantike? Jech kʼuchaʼal liʼe, xuʼ xavakʼ ta avoʼonton skoltael li ermanoetik ti ipik noʼox o ti oy xa sjabilalik sventa snaʼik stunesel selularik, stavletaik o yan kʼusitike o ta spasel li kʼusi chtun yuʼunike. Mi jaʼot jun kerem ti avichʼoj xa voʼe, akʼo ta avoʼonton xakʼot ta siervo ministerial sventa xuʼ xatun mas ta stojolal li avermanotake (Filip. 2:4). ¿Kʼuxi xuʼ xavakʼ ta ilel ti akʼanoj li yan krixchanoetike? Jaʼ ti xavalbe skʼoplal li lekil aʼyejetik ta sventa li Ajvalilal yuʼun Diose (Mat. 9:36, 37). Mi xuʼ avuʼun chavil xtoke, xuʼ xavakʼ ta avoʼonton xatun ta stojolal Jeova ta tsʼakal ora.
18. Mi latun ta tsʼakal orae, ¿kʼuxi tskoltaot sventa xachʼi batel ta mantal?
18 Ti chijtun ta tsʼakal orae jaʼ tskoltautik sventa xijchʼi ta mantal. Mi la-och ta prekursore, xuʼ me xabat li ta Chanob vun sventa j-al lekil aʼyejetik yuʼun Ajvalilal yuʼun Dios, ta Betel o ti xabat ta svaʼanel naetik ti bu chichʼ ichʼel ta mukʼ Diose. Kʼelavil kʼusi chal jun prekursora ti Keytlin sbie: «Ti la jchiʼin ta cholmantal li ermanoetik xchiʼuk ermanaetik ti ep xa kʼusi xchanojik tale jaʼ la skoltaun sventa xichʼi lek ta mantal kʼalal jaʼtik toʼox kichʼoj voʼe. Li stalelalik o li kʼusitik tspasike jaʼ la stij koʼonton sventa xkakʼ lek ta koʼonton li xchanel Jvivliae xchiʼuk ti xitojobuk lek ta chanubtasvaneje».
19. ¿Kʼusi bendisionetik chata mi jech-o chachʼi batel ta mantale?
19 Mi jech-o chavakʼ persa sventa xachʼi-o ta mantale, ep me bendisionetik chakʼbot li Jeovae. Oy me sbalil mi chatun ta stojolal Jeova li ta akerem atsebale (1 Juan 2:17). Muʼyuk me kʼusi chopol chbat ta nopel avuʼun ti chavil-o avokole, yuʼun xamuyubaj noʼox xchiʼuk lek chbat li akuxlejale (Prov. 16:3). Kʼalal lek atalelal xchiʼuk lek li kʼusitik chapase, chchanik li yan ermanoetik ti kerem tsebetik toe xchiʼuk li buchʼutik oy xa sjabilalike (1 Tim. 4:12). Pe li kʼusi mas tsots skʼoplale jaʼ ti jun avoʼonton chavaʼi abae xchiʼuk xamuyubaj noʼox, yuʼun anaʼoj ti lek chilot li Jeovae xchiʼuk ti jaʼot yuni amigoe (Prov. 23:15, 16).
KʼEJOJ 88 «Akʼbun kil li abetake, Kajval Jeova»
a Li yajtunelutik Jeovae xijmuyubajutik tajek kʼalal chichʼ voʼ jun kerem o jun tsebe. Li kerem tsebetik ti jaʼtik to yichʼojik voʼe skʼan jechuk-o xchʼiik batel ta mantal. Li xchanobil liʼe tskoltautik jkotoltik yoʼ xkakʼtik venta kʼusitik chkoltaatik-o li kerem tsebetik ti jaʼtik to yichʼojik voʼ sventa xchʼiik ta mantal xchiʼuk ti xyijubik lek ta mantale.
b Xuʼ xakʼel xtok li jvokʼ mantal ta jw.org ti xi sbie: «Li kʼusi tsnopik ti kʼu yelan lik tal li kuxlejale».
c Jelbil li jlom biiletike.