¿Kʼusi skʼoplal li Achʼ Jerusalene?
Li kʼusi chal Vivliae
«Li Achʼ Jerusalen» xie jaʼ noʼox chib velta chal li Vivliae xchiʼuk maʼuk batsʼi jun jteklum. Jaʼ skʼoplal li jtsop yajtsʼaklomtak Kristo ti tʼujbil chbatik ta vinajele xchiʼuk ti ch-ajvalilajik ta Ajvalilal yuʼun Diose (Apokalipsis 3:12; 21:2). Chal xtok ti jaʼ li «jnupunel tseb» ti chnupun xchiʼuk li Kristoe.
Sventa jnaʼtik kʼusi jaʼ li Achʼ Jerusalene
Li Achʼ Jerusalene te oy ta vinajel. Kʼalal chalbe skʼoplal Achʼ Jerusalen li Vivliae, chal ti chyal tal ta vinajele, jaʼ te chyal tal ti bu chchabiik stiʼtak jteklum li anjeletike (Apokalipsis 3:12; 21:2, 10, 12). Jech xtok, ta skoj ti toj mukʼ tajek li jteklume, mu stakʼ ti liʼ oy ta balumile. Kuadrado pasbil xchiʼuk «te van 2,200 kilometrouk» smukʼul (Apokalipsis 21:16). Jaʼ xkaltik, te van 560 kilometrouk sjamlej li jujujot xokone.
Li Achʼ Jerusalene jaʼ li jtsop yajtsʼaklomtak Kristo ti jaʼ «li buchʼu chkʼot ta yajnil Chʼiom Chije». Li Achʼ Jerusalene jaʼ skʼoplal li «jnupunel tsebe, li buchʼu chkʼot ta yajnil Chʼiom Chije» (Apokalipsis 21:9, 10). Li lokʼolkʼop ta sventa li «Chʼiom Chije» jaʼ skʼoplal li Jesukristoe (Juan 1:29; Apokalipsis 5:12). Li «yajnil Chʼiom Chije» jaʼ skʼoplal li yajtsʼaklomtak Kristo ti te tsta sbaik ta vinajel xchiʼuk li Jesuse. Li Vivliae tskoʼoltas ta jun malalil xchiʼuk ta jun ajnilal ti kʼu yelan xil sbaik xchiʼuk yajtsʼaklomtak li Kristoe (2 Korintios 11:2; Efesios 5:23-25). Jech xtok, li tonetik sventa snakleb li smuroal Achʼ Jerusalene jaʼ te tsʼibabil «sbiik li 12 ta voʼ yajtakboltak Chʼiom Chije» (Apokalipsis 21:14). Taje jaʼ tskoltautik ta yaʼibel smelolal ti jaʼik Achʼ Jerusalen li tʼujbil yajtsʼaklomtak Kristo ti chbatik ta vinajele, yuʼun te «laj [yichʼik] vaʼanel li ta snakleb nae, li snakleb na taje jaʼ li jtakboletik xchiʼuk li j-alkʼopetike» (Efesios 2:20).
Li Achʼ Jerusalene jaʼ skʼoplal ajvalilal xtok. Li ta voʼneal Jerusalene ti jaʼ toʼox kapital yuʼun li jteklum Israele, jaʼ te ajvalilaj li Davide, li Salomone xchiʼuk li yan snitilulaltake, jaʼ te chotiik ta «xchotleb Jeova» (1 Kronikas 29:23). Jaʼ yuʼun chaʼa, li Jerusalen ta voʼne ti jaʼ li chʼul lume jaʼ skʼoplal li Ajvalilal yuʼun Diose, ti jaʼ la stʼujbe li snitilulaltak David sventa x-ajvalilajike (Neemias 11:1). Xi chichʼ albel skʼoplal ek li Achʼ Jerusalene: «Li chʼul jteklume». Taje jaʼ skʼoplal li buchʼutik te tsta sbaik ta vinajel xchiʼuk Jesus sventa ‹x-ajvalilajik ta sba spʼejel balumile› (Apokalipsis 5:9, 10; 21:2).
Li Achʼ Jerusalene chakʼ jlekilaltik. Li Achʼ Jerusalen chalbe skʼoplal Vivliae te chlik ‹talel ta stojolal Dios ta vinajel›, yuʼun jaʼ tstunes Dios sventa xbeiltasvan li ta balumile (Apokalipsis 21:2). Li Achʼ Jerusalene jaʼ li Ajvalilal yuʼun Diose, jaʼ tstunes sventa xkʼot ta pasel li kʼusi oy ta yoʼonton tspas «ta sba balumil jech kʼuchaʼal ta vinajele» (Mateo 6:10). Kalbetik skʼoplal jlomuk li kʼusi oy ta yoʼonton Dios ta sventa li krixchanoetike:
Chchʼay li mulile. Te chlokʼ talel «jun ukʼum sventa kuxlejal» li ta Achʼ Jerusalene, jaʼ tsmalta li ‹teʼetik sventa kuxlejale› ti jaʼ «sventa xpoxtaobil lumetik li yanaltake» (Apokalipsis 22:1, 2). Koliyal li poxil taje, muʼyuk xa kʼusi ip kʼux chkaʼitik xchiʼuk lekutik xa ta mantal, yuʼun chchʼay skotol li mulile xchiʼuk naka xa tukʼ li krixchanoetik jech kʼuchaʼal oy onoʼox ta yoʼonton li Diose (Romanos 8:21).
Lek xa xkil jbatik xchiʼuk li Diose. Li mulile jaʼ snamajesutik stojolal li Diose (Isaias 59:2). Kʼalal mi chʼayem xa ox skotol li mulile, chkʼot ta pasel ta j-echʼel li albil kʼop liʼe: «Te oy ta stojolal krixchanoetik li skarpana Diose, te chchiʼinatik ta naklej, jaʼ chkʼotik ta steklumal. Te chchiʼinatik ta naklej yuʼun li Diose» (Apokalipsis 21:3).
Tslajes vokolil xchiʼuk li lajelale. Kʼalal mi lik ventainatikuk yuʼun Ajvalilal li krixchanoetike, «tskusbat skotol yaʼlel satik yuʼun li Diose, muʼyuk xa lajelal, muʼyuk xa at-oʼonton, muʼyuk xa okʼel ta skoj vokolil xchiʼuk mi jaʼuk xa kʼusi kʼux chkaʼitik» (Apokalipsis 21:4).