¿Kʼusi chal Vivlia ta sventa li matanal chakʼ Dios sventa xijkʼopoj ta yantik kʼope?
Li kʼusi chal Vivliae
Junantik yajtsʼaklomtak Kristo ta baʼyel sigloe lik kʼopojikuk ta yan kʼop akʼo mi muʼyuk laj yakʼik persa xchanel, taje jech kʼot ta pasel ta skʼelobil juʼelal (Echos 10:46). Jaʼ jtos matanal akʼbatik yuʼun Dios kʼalal laj yichʼik li chʼul espiritue (Evreos 2:4; 1 Korintios 12:4, 30). Li krixchanoetike lek jamal laj yaʼiik kʼalal lik kʼoponatikuk ta skʼopike (Echos 2:4-8).
¿Bu xchiʼuk kʼusi ora lik kʼopojikuk ta yantik kʼop?
Te ta Jerusalen kʼot ta pasel li sba velta skʼelobil juʼelal taje, ta sob kʼalal jaʼo xyaket li kʼin Pentekostes yuʼun judaetik ta sjabilal 33. Te van 120 yajtsʼaklomtak te tsobolik, vaʼun «lik ventainatikuk yuʼun chʼul espiritu xchiʼuk lik kʼopojikuk ta yantik [kʼop]» skotolik (Echos 1:15; 2:1-4). Li epal krixchanoetik te tsobolik ti likemik talel ‹ta yantik lum ta spʼejel balumile› laj yaʼi kʼoponatik ta ‹skʼop stukik› yuʼun li yajtsʼaklomtak Kristoe (Echos 2:5, 6).
¿Kʼu yuʼun ti lik kʼopojikuk ta yantik kʼope?
Jaʼ sventa xil yantik ti chiʼinbilik yuʼun Dios li yajtsʼaklomtak Kristoe. Ta voʼne xa onoʼoxe, li Diose laj yakʼbe sjuʼel junantik yajtuneltak yoʼ xil yantik ti te xchiʼuke, jech kʼuchaʼal la spas ta stojolal li Moisese (Éxodo 4:1-9, 29-31; Números 17:10). Jaʼ jech kʼot ta pasel ek kʼalal akʼbat smotonik sventa xkʼopojik ta yan kʼope, jaʼ te vinaj ti te oy Dios ta stojolal li stsobobbail yajtsʼaklomtak Kristo ti jaʼ toʼox slikele. Xi laj yal li jtakbol Pabloe: «Maʼuk senyail sventa jchʼunolajeletik li jeltos kʼopetike, moʼoj, jaʼ sventa li buchʼutik maʼuk jchʼunolajeletike» (1 Korintios 14:22).
Sventa chapalikuk ta xcholel lek Skʼop Dios li yajtsʼaklomtak Kristoe. Xi lik yalik li buchʼutik kʼoponat ta skʼopik yuʼun li yajtsʼaklomtak Kristo ta Pentekostese: «Laj kaʼi ta jkʼop jtukkutik li yutsil slekil yabtel Diose» (Echos 2:11). Kʼuchaʼal chkakʼtik ventae, li Diose laj yakʼ akʼo kʼopojikuk ta yan kʼop sventa ‹lekuk xcholik batel li mantale› xchiʼuk ti spasik ta «jchankʼop li krixchanoetik ta skotol [jteklumetik]» jech kʼuchaʼal albatik komel yuʼun li Jesuse (Echos 10:42; Mateo 28:19). Li ta Pentekostese, te van oxmiluk krixchanoetik pasik ta yajtsʼaklom Kristo kʼalal laj yaʼiik ti lek cholbatik mantal xchiʼuk kʼalal laj yilik li skʼelobil juʼelal taje (Echos 2:41).
¿Mi muʼyuk van lajem skʼoplal li matanal taje?
Lajem xa. Jayib noʼox kʼakʼal jalij li matanaletik laj yakʼ chʼul espiritue. Xi xa onoʼox laj yal li Vivliae: «Ta xlaj skʼoplal mi jtaoj jmotontik ta yalel albil kʼopetike; ta xpaj skʼoplal mi chijkʼopoj ta yan kʼopetike» (1 Korintios 13:8).
¿Kʼusi ora laj skʼoplal?
Li jtakboletike xuʼ sjelubtasbeik yan yajtsʼaklom Kristo li smoton akʼbatik yuʼun chʼul espiritue, jutuk mu skotoluk veltae, chakʼ skʼobik ta stojolal (Echos 8:18; 10:44-46). Pe yaʼeluke, li buchʼutik chichʼik jelubtasbel li matanale mu xa xuʼ sjelubtasbeik batel li yantike (Echos 8:5-7, 14-17). Kalbetik junuk skʼelobil. Li jun yaj-abtel ajvalile xuʼ xakʼbe slisensia sventa stsʼot karo li jun krixchanoe, pe li buchʼu laj yichʼe mu xuʼ xakʼbe slisensia yan krixchano, yuʼun muʼyuk sderecho ta stojolal li ajvalile. Jaʼ noʼox jech ek, li matanal sventa xkʼopojik ta yantik kʼope te noʼox laj skʼoplal kʼalal cham li jtakboletike xchiʼuk li buchʼutik laj yichʼik jelubtasbele.
Li buchʼutik chalik ti chkʼopojik ta yantik kʼop avie, ¿mi jaʼ van akʼbatemik yuʼun Dios li matanal taje?
Jamal ta kʼelel ti chʼay skʼoplal ta slajebaltik baʼyel siglo li matanal ti xuʼ xijkʼopoj ta yan kʼope. Jaʼ yuʼun li avie, muʼyuk xa buchʼu jech ch-akʼbat smoton yuʼun li Diose.a
¿Kʼuxi xuʼ xkojtikintik buchʼutik jaʼ li melel yajtsʼaklomtak Kristoe?
Li Jesuse laj yal ti jaʼ te chvinaj ti jaʼ melel yajtsʼaklomtak li buchʼutik ta sjunul yoʼonton chakʼik ta ilel ti chkʼanvanike (Juan 13:34, 35). Li jtakbol Pabloe laj yal ek ti chichʼik ojtikinel ta skoj ti chkʼanvanik li melel yajtsʼaklomtak Kristoe (1 Korintios 13:1, 8). Jech xtok, laj yal ti ch-akʼbatik lekil talelaletik yuʼun li chʼul espiritue, li baʼyele jaʼ li kʼanelale (Galatas 5:22, 23).
a Kʼelo li mantal «Li kʼopojel ta yantik kʼope: ¿mi jaʼ van matanal chakʼ Dios?».