-
¿Mi skʼan van xkichʼ voʼ? | Sbavokʼal: Ti kʼusi smakojbe skʼoplal li ichʼvoʼeLi kʼusitik tsjakʼ kerem tsebetike
-
-
LI KʼUSITIK TSJAKʼ KEREM TSEBETIKE
¿Mi skʼan van xkichʼ voʼ? | Sbavokʼal: Ti kʼusi smakojbe skʼoplal li ichʼvoʼe
Li kerem tsebetik ti jaʼ stestigo Jeova li stot smeʼike, ep chichʼik voʼ jujun jabil. ¿Mi yakal chanop chavichʼ voʼ ek? Mi jaʼ jeche, skʼan baʼyel xavaʼibe smelolal kʼusi skʼan xal ti chkakʼ jbatik ta stojolal Dios xchiʼuk li ichʼvoʼe.
¿Kʼusi jaʼ li ichʼvoʼe?
Li ichʼvoʼe maʼuk noʼox ti chichʼ malbel voʼ ta sjol li jun krixchanoe. Li Vivliae chal ti kʼalal chichʼ voʼ li jun krixchanoe skʼan xmutʼij sjunlej ta voʼ. Taje oy kʼusi tsots skʼoplal skʼan xal.
Kʼalal chamutʼij ta voʼe, chavakʼ ta ilel ta stojolal yantik ti maʼuk xa chapas li kʼusi tskʼan avoʼontone.
Kʼalal mi la lokʼ ta voʼe, chavakʼ ta ilel ti jaʼ xa chlik apas li kʼusi oy ta yoʼonton Diose.
Kʼalal chavichʼ voʼe, chavakʼ ta ilel ta stojolal yantik ti jaʼ noʼox oy ta sba Jeova chal li kʼusi lek xchiʼuk li kʼusi chopole. Jech xtok, chavakʼ ta ilel ti jaʼ xa noʼox chapas li kʼusi tskʼan yoʼonton Jeovae.
Nopo ta sventa liʼe: ¿Kʼusitik xuʼ stij avoʼonton sventa xavakʼ ta ilel ta stojolal yantik ti oy ta avoʼonton chachʼunbe smantal Jeova ta sjunul akuxlejale? Kʼelo 1 Juan 4:19 xchiʼuk Apokalipsis 4:11.
¿Kʼusi skʼan xal ti chkakʼ jbatik ta stojolal Diose?
Kʼalal skʼan to xavichʼ voʼe, skʼan xavakʼ aba ta stojolal Dios ti bu atuk noʼox oyote. ¿Kʼuxi ta pasel taje?
Jaʼ ti chapas orasion ti bu atuk noʼox oyote. Jamal chavalbe Jeova ti chakʼan chatun ta stojolal ta sjunul akuxlejale xchiʼuk ti chapas li kʼusi oy ta yoʼontone, kʼusiuk xanuptan, kʼusiuk xalboxuk o spasboxuk li krixchanoetike.
Kʼalal mi laj xa ox avichʼ voʼe, chakʼik venta yantik li kʼusi jamal avalojbe li Jeovae. Ti chavichʼ voʼe xkoʼolaj ti chavalbe yantik ti avakʼojbe xa ta yok skʼob akuxlejal li Jeovae xchiʼuk ti jaʼ xa yuʼune (Mateo 16:24).
Nopo ta sventa liʼe: ¿Kʼu yuʼun mas to chlekub akuxlejal kʼalal mi la avakʼ aba ta stojolal li Jeovae? Kʼelo Isaias 48:17 xchiʼuk 18 xchiʼuk Ebreos 11:6.
¿Kʼu yuʼun tsots skʼoplal ti xkichʼtik voʼe?
Li Jesuse laj yalbe yajchankʼoptak ti skʼan xichʼik voʼe. Maʼuk noʼox ti mi jech tskʼanike, yuʼun jaʼ jun mantal ti skʼan xichʼik voʼe (Mateo 28:19, 20). Jaʼ jech li avi eke, skʼan xichʼik voʼ li yajtsʼaklomtak Kristoe. Yuʼun li Vivliae chal ti tsots skʼoplal skʼan jech spasik sventa sta skolelike (1 Pedro 3:21).
Teuk ta ajol ti kʼalal chavichʼ voʼe jaʼuk ta skoj ti akʼanoj tajek li Jeovae xchiʼuk ti tsots skʼoplal chavil ti lekuk xavil aba xchiʼuke. Skʼan jechuk atalelal jech kʼuchaʼal li jtsʼibajom yuʼun Salmo ti xi la sjakʼe: «¿Kʼusi xa onoʼox ta jtojbe-o Jeova skotol li kʼusitik lek spasoj ta jtojolale?». Xi la stakʼ stuke: «Ta jkʼanbe vokol ta sbi li Jeovae. Ta jpas li kʼusi kakʼoj ke ta jpas ta stojolal Jeovae» (Salmo 116:12-14).
Nopo ta sventa liʼe: ¿Kʼusitik spasoj ta atojolal li Jeovae xchiʼuk kʼuxi xuʼ xatojbe sutel? Kʼelo Deuteronomio 10:12 xchiʼuk 13 xchiʼuk Romanos 12:1.
-
-
¿Mi skʼan van xkichʼ voʼ? | Xchaʼvokʼal: ¿Kʼusi skʼan xapas sventa xavichʼ voʼ?Li kʼusitik tsjakʼ kerem tsebetike
-
-
LI KʼUSITIK TSJAKʼ KEREM TSEBETIKE
¿Mi skʼan van xkichʼ voʼ? | Xchaʼvokʼal: ¿Kʼusi skʼan xapas sventa xavichʼ voʼ?
Mi yakal xa chapas li kʼusi chal Vivliae xchiʼuk mi yakal chavakʼ persa sventa xkʼot ta avamigo li Diose, stalel onoʼox me mi chanopbe xa skʼoplal chavichʼ voʼe. ¿Kʼuxi xuʼ xanaʼ mi chapalot xa sventa xavichʼ voʼ?a
Li kʼusitik ta jkʼeltik batele:
¿Kʼusitik baʼyel skʼan xachanbe skʼoplal?
Sventa xavichʼ voʼe, maʼuk me persa ti ep kʼusi skʼan xakomes ta ajole, maʼuk me kʼuchaʼal jun eksamen. Pe oy kʼusi skʼan xapas, jaʼ ti xatunes anopben sventa xachanbe skʼoplal mi melel li kʼusi chal Vivliae (Romanos 12:1). Kalbetik skʼoplal junchibuk.2019
¿Mi achʼunoj ta melel ti oy li Diose xchiʼuk ti sta-o xavichʼ ta mukʼe?
Xi chal li Vivliae: «Li buchʼu chnopaj ta stojolal Diose skʼan xchʼun ti oye xchiʼuk ti ch˗akʼbat smotonik li buchʼutik ta sjunul yoʼonton tsaʼike» (Ebreos 11:6).
Xiuk xajakʼbe abae: «¿Kʼu yuʼun jchʼunoj ti oy Diose?» (Ebreos 3:4). «¿Kʼu yuʼun sta-o ti xkichʼ ta mukʼe?» (Apokalipsis 4:11).
¿Kʼusi xuʼ skoltaot? Kʼelo «¿Creación o evolución? Primera parte: ¿Por qué creer en Dios?».
¿Mi achʼunoj ti likem tal ta stojolal Dios li kʼusi chal Vivliae?
Xi chal li Vivliae: «Laj yakʼ ta naʼel Dios skotol li Tsʼibetike xchiʼuk toj jtunel sventa chanubtasel, tukʼibtasel, beiltasel xchiʼuk tojobtasel jech kʼuchaʼal chal li stukʼil mantal Diose» (2 Timoteo 3:16).
Xiuk xajakʼbe abae: «¿Kʼu yuʼun jchʼunoj ti maʼuk snopben krixchanoetik li kʼusi chal Vivliae?» (Isaias 46:10; 1 Tesalonisenses 2:13).
¿Kʼusi xuʼ skoltaot? Kʼelo «¿Kʼuxi xuʼ skoltaun li Vivliae? Sbavokʼal: Saʼo kʼusitik kʼupil sba ta Vivlia».
¿Mi achʼunoj ti jaʼ tstunes tsobobbailetik sventa tspas kʼusi tskʼan yoʼonton li Jeovae?
Xi chal li Vivliae: «Jaʼuk akʼo yichʼ albel smukʼulal Dios ta stojolal li tsobobbaile xchiʼuk ta stojolal li Kristo Jesuse, jechuk-o akʼo yichʼ albel skʼoplal sbatel osil ta skotol li jaykʼol kuxlejale» (Efesios 3:21).
Xiuk xajakʼbe abae: «¿Mi likem tal ta stojolal Dios chkil li kʼusi ta jchan ta tsobajele o mi jaʼ noʼox snopben krixchano?» (Mateo 24:45). Mi chakʼbeikun permiso sventa xibat ta tsobajel li jtot jmeʼe, ¿mi chibat jtuk kʼalal muʼyuk chbatike o mi chikom ta jna? (Ebreos 10:24, 25).
¿Kʼusi xuʼ skoltaot? Kʼelo «¿Kʼu yuʼun lek ti xijbatutik ta tsobajel ta salone?».
¿Kʼusitik skʼan xlik xa noʼox apas?
Sventa xavichʼ voʼe, maʼuk me persa ti tukʼil krixchanoot xae. Pe skʼan jamal xavakʼ ta ilel ti chakʼan chapas li kʼusi laj yal li jtsʼibajom yuʼun Salmoe: «Chʼako aba lokʼel ta sventa li kʼusi chopole, jaʼuk xapas li kʼusi leke» (Salmo 34:14). Nopbo skʼoplal liʼe:
¿Mi yakal chavakʼ ta akuxlejal li smantaltak Jeovae?
Xi chal li Vivliae: «Lekuk-o me ajol avoʼontonik» (1 Pedro 3:16).
Xiuk xajakʼbe abae: «¿Kʼuxi kakʼoj ta ilel ti jchanubtasoj jnopben sventa xkʼel kuʼun li kʼusi tukʼe xchiʼuk li kʼusi muʼyuk tukʼe?» (Ebreos 5:14). «¿Mi oy kuchem kuʼun junuk velta kʼalal la sujikun yan kerem tsebetik sventa jpas li kʼusi chopole? Li kamigotake, ¿mi tskoltaikun sventa jpas li kʼusitik lekike?» (Proverbios 13:20).
¿Kʼusi xuʼ skoltaot? Kʼelo «¿Kʼuxi xuʼ jchanubtas li jol koʼontone?».
¿Mi anaʼoj ti voʼot oy ta aba li kʼusitik chapase?
Xi chal li Vivliae: «Ta jujuntal chchapanutik Dios ti kʼu yelan ta jpastike» (Romanos 14:12).
Xiuk xajakʼbe abae: «¿Mi melel xikʼopoj xchiʼuk mi jech xojtikinikun li yantike?» (Ebreos 13:18). «¿Mi jamal chkal kʼalal oy kʼusi chopol ta jpase, mi ta jmuk o jaʼ chkakʼbe smulin li yantike?» (Proverbios 28:13).
¿Kʼusi xuʼ skoltaot? Kʼelo «¿Qué debería hacer cuando cometo un error?».
¿Mi yakal chavakʼ persa sventa jaʼuk-o avamigo li Jeovae?
Xi chal li Vivliae: «Nopajanik ta stojolal Dios, jech chnopaj tal ta atojolalik ek» (Santiago 4:8).
Xiuk xajakʼbe abae: «¿Kʼusi yakal ta jpas sventa xinopaj ta stojolal Jeova? ¿Mi nopajtik noʼox ta jkʼel li Jvivliae?» (Salmo 1:1, 2). «¿Mi skotol kʼakʼal ta jpas orasion? (1 Tesalonisenses 5:17) «¿Mi jamal chkalbe li kʼusi ta jkʼane? ¿Mi lek xil sbaik xchiʼuk Jeova li kamigotake?» (Salmo 15:1, 4).
¿Kʼusi xuʼ skoltaot? Kʼelo «¿Kʼuxi xuʼ skoltaun li Vivliae? Xchaʼvokʼal: Kʼupino xchanel li Vivliae» xchiʼuk «¿Kʼu yuʼun tsots skʼoplal ti jpastik orasione?».
TOJOBTASEL: Mi la akʼel li kapitulo 37 li ta livro Lo que los jóvenes preguntan. Respuestas prácticas (volumen 2), xuʼ skoltaot sventa xachapan aba yoʼ xavichʼ voʼ. Jaʼ mas xakʼelbe skʼoplal li sjakʼobiltak talem ta pajina 308 xchiʼuk 309.
a Kʼelo li mantal «¿Mi skʼan van xkichʼ voʼ? | Sbavokʼal», ti chalbe skʼoplal kʼusi smakoj li ichʼvoʼe, ti kʼu yuʼun tsots skʼoplal xavakʼbe akuxlejal li Diose xchiʼuk ti xavichʼ voʼe.
-
-
¿Mi skʼan van xkichʼ voʼ? | Yoxvokʼal: ¿Kʼusi tsmakun?Li kʼusitik tsjakʼ kerem tsebetike
-
-
LI KʼUSITIK TSJAKʼ KEREM TSEBETIKE
¿Mi skʼan van xkichʼ voʼ? | Yoxvokʼal: ¿Kʼusi tsmakun?
¿Mi chaxiʼ yaʼel ti chavakʼbe akuxlejal li Jeovae xchiʼuk ti chavichʼ voʼe? Mi jaʼ jech chavaʼi abae, li ta xchanobil liʼe tskoltaot sventa stsal avuʼun li xiʼele.
Li kʼusitik ta jkʼeltik batele:
¿Pe mi la jpas tsots jmul kʼalal kichʼoj xa ox voʼ une?
Kʼu yuʼun chavul-o avoʼonton: Xuʼ van oy buchʼu xavojtikin ti laj yichʼ lokʼesel ta tsobobbail ta skoj ti tsots la spas smule, vaʼun chaxiʼ mi jech chkʼot ta atojolal ek (1 Korintios 5:11-13).
«Kʼalal ta jnopbe skʼoplal li ichʼvoʼe, ta jnop ti xuʼ van jpas jtosuk tsatsal mulile xchiʼuk ti xkakʼ ta kʼexlal li jtot jmeʼe» (Rebekah).
Beiltasel ta Vivlia: «Akʼo skomtsan sbe li buchʼu toj chopole […]; akʼo sutuk tal ta stojolal li Jeova ti jaʼ chkʼuxubinate, akʼo sutuk tal ta stojolal li Jdiostike, yuʼun muʼyuk spajeb ch˗akʼvan ta perton» (Isaias 55:7).
Nopo liʼe: Akʼo mi oy onoʼox buchʼu chichʼ lokʼesel ta tsobobbail ta skoj ti tsots la spas smule, mi bikʼit chakʼ sba, mi tsutes yoʼonton xchiʼuk mi chakʼ sba ta tukʼibtasele, chkʼuxubinat yuʼun li Jeovae (Salmo 103:13, 14; 2 Korintios 7:11).
Melel onoʼox ti jpasmulilutik jkotoltike, pe xuʼ me skoltaot Jeova sventa stsal avuʼun li loʼlaele (1 Korintios 10:13). Pe voʼot onoʼox chanop atuk li kʼusi chakʼan chapase, maʼuk li yantike.
«Chixiʼ mi jpas tsots jmul kʼalal mi kichʼoj xa ox voʼe, pe laj kakʼ venta ti jaʼ mulil mi muʼyuk laj kichʼ voʼe. Mu jkʼan xkakʼ ti spajtsanun spasel avi li kʼusi ta jnop ti xuʼ xkʼot ta pasel ta mas jelavele» (Karen).
Kʼusi chakʼ jchantik: voʼot me chanop atuk mi chakʼan chapas li kʼusi tukʼe, jech kʼuchaʼal tspas li epal yajtuneltak Diose. Voʼot me oy ta aba snopel (Filipenses 2:12).
¿Mi chakʼan chanabe mas skʼoplal? Kʼelo li mantal «¿Kʼuxi xuʼ jtsal li prevaetike?».
¿Kʼusi xuʼ jpas mi chixiʼo li kʼusi chlik jbain kʼalal mi kichʼoj xa ox voʼe?
Kʼu yuʼun chavul-o avoʼonton: Xuʼ van xavojtikin yan kerem tsebetik ti yiktaoj yutsʼ yalalik sventa xtunik mas ta stojolal Jeovae. Xuʼ van chavul-o avoʼonton ta skoj ti skʼan jech xapas eke.
«Kʼalal mi la avichʼ voʼe, mas to ep kʼusitik xuʼ xapas ta stojolal li Jeovae. Pe jlome muʼyuk to jech tspasik ta skoj ti tskʼan to tsmalaik kʼuk sjalile. Junantik xtoke muʼyuk jech tspasik ta skoj ti mu xuʼ yuʼunike» (Marie).
Beiltasel ta Vivlia: «Ta jujuntal kʼelo abaik ta skoj li kʼusi chapasike, vaʼun oy srasonal sventa xkuxet noʼox avoʼontonik atukik, maʼuk xamuyubajik ta skoj ti chakoʼoltas abaik xchiʼuk li yantike» (Galatas 6:4).
Nopo liʼe: Mu xakoʼoltas aba xchiʼuk li yantike, jaʼ lek akʼo ta avoʼonton spasel li kʼusi chal Markos 12:30, kʼano ta sjunul avoʼonton li Jeovae.
Tey chal ti skʼan xlokʼ ta avoʼonton xatun ta stojolal li Jeovae, maʼuk ti chalbot li yantike. Mi akʼanoj ta melel li Jeovae, chapas ti bu kʼalal xuʼ avuʼune, chatun ta stojolal ta sjunul avoʼonton.
«Maʼuk tajimol li ichʼvoʼe, pe maʼuk me skʼan xal ti jaʼ jun ikatsil xtoke. Mi lek atʼuj li avamigotake, ta me skoltaoxuk mi lavil avokole. Ta kʼunkʼun oy kʼusi chlik abain, pe tey chavakʼ venta ti chamuyubaj-oe. Pe mi anop ti jaʼ to ta tsʼakal chavichʼ voʼe, ep kʼusitik muʼyuk chata ta kʼupinel» (Julia).
Kʼusi chakʼ jchantik: Kʼalal chatojbe ta vokol Jeova ti skʼanojote, mas to tstij avoʼonton sventa xatun ta stojolal (1 Juan 4:19).
¿Mi chakʼan chanabe mas skʼoplal? Kʼelo li mantal «¿Soy una persona responsable?»
¿Pe mi mu jta-o chkaʼi ti chkichʼ ta mukʼ li Jeova une?
Kʼu yuʼun chavul-o avoʼonton: Li Jeovae jaʼ sventainoj skotol li kʼusitik oye. Ta skoj ti toj mukʼ li Jeovae, mi jsetʼuk xijkoʼolaj xchiʼuk. Ta skoj taje, xuʼ van xi chanope: «Mu snaʼ mi oyun».
«Ta skoj ti jaʼik stestigotak Jeova li jtot jmeʼe, la jnop ti jaʼ noʼox xuʼ lek x-ilatik yuʼun li Jeovae. Pe li voʼone xuʼ van mu xa tsotsuk jkʼoplal chilun. La jnop ti jaʼ noʼox tʼujatik yuʼun li Jeovae, pe li voʼone muʼyuk» (Natalie).
Beiltasel ta Vivlia: «Muʼyuk buchʼu xuʼ yuʼun chtal ta jtojolal mi muʼyuk bu ikʼbil tal yuʼun li Totil ti la stakun tale» (Juan 6:44).
Nopo liʼe: Mi yakal chanopbe skʼoplal li ichʼvoʼe, yuʼun yakal tstakot ta ikʼel Jeova sventa xanopaj ta stojolal xchiʼuk ti xavamigoin abaike. ¿Mi chachʼunbe li Jeovae?
Vuleso ta ajol ti jaʼ chal Jeova li kʼusi skʼan spas li yamigotake, jaʼ noʼox xuʼ xal stuk maʼuk li yantike. Jech xtok, li Vivlia chal ti chnopaj tal ta jtojolaltik Dios mi chijnopaj ta stojolale (Santiago 4:8).
«Ti yakʼoj Jeova xavojtikin xchiʼuk ti xavamigoine, jaʼ skʼelobil ti skʼanojote. Mi chtal ta anopben ti mu xata-o ti xavichʼ ta mukʼ li Jeovae, teuk ta ajol ti mu jechuk tsnop li stuke xchiʼuk ti melel xkʼopoje» (Selina).
Kʼusi chakʼ jchantik: Mi chachʼun li kʼusi chal Vivlia ta sventa li ichʼvoʼe, vaʼun xuʼ xa xavichʼ ta mukʼ Jeova, yuʼun jaʼ noʼox stuk sta-o ichʼel ta mukʼ (Apokalipsis 4:11).
¿Mi chakʼan chanabe mas skʼoplal? Kʼelo li mantal «¿Kʼu yuʼun tsots skʼoplal ti jpastik orasione?»
-