Olonepele Viakova Kuenda Etavo
“Eci nda pitila ko Estado Unidos kulima wo 1978, nda tava okuti ofeka yo Amerika ya potolola osimbu ocitangi cayo colonepele, via takavĩsile ekalo liokulisoka, oco capopia Marko Mathabane, onyitiwe yoko Áfrika do Sul, eci vopulisa co revista Tim. Kolonjila vialua, ndalimbuka okuti eci citava okuti ocili. O Estados Unidos yamoleha okuti cavelapo vali ocita canyamo okuti o Áfrika do Sul ci sule. Noke ame ndalimbuka okuti hacaluile ca pongoloka kovitima viomanu.” Okulimbuka kuaco kuanena nye kokuaye?
“Onepa yalua vali yolowola kokulikalela ko Amerika yeyi ya Calumingu 11 yomẽle,” oco capopia Mathabane. Eye walimbuka okuti ndaño muẽle vonembele, omanu kavalieci ovo muẽle okulisanjukila pokati lava vafendelela kumue okuti vakuekova limue liñi. “Puãi valiyeva ndati catiamẽla kakova akuavo voloneke viaño viosemana?” oco eye apula. Okutukula elongiso okuti olio liakambako kokupongolola, Mathebane hati: “Lelongiso ove o pongoluiwa oco otave ekalo liomanu liokulisoka koluali luosi.”
Olombanjaile via Yehova vitava okuti elongiso olio etambululo, pole ovo capiãla enene va kisika elongiso liakunamẽla Vondaka ya Suku. Oco, Embimbiliya li va longisa okulundula olongave violonepele viakova okuti vi nyõla-ndaño muẽle kolofeka kuna okuti kuli asuvu ungangala. Olosemana viosi Vonjango yavo Yusoma, omanu vakuakova añi añi lolofeka viñi viñi valikongela pamosi oco va longisiwile vovihandeleko kuenda volonumbi Viondaka ya Suku Embimbiliya. Volohongele viaco kavapingi olombongo. Ove nda weya olinga ciwa!