Momo Lie Kukasilili Ekambo Lioku Sumbila Olombiali?
“Etombo kolombiali via tumbikiwa, la vakuatavo lava havakuatavoko, ekalo liomanu kuenda o pulitika, calinga ocituwa civi koluali luosi, kuenje citava okuti eteke limue cika tendiwa ndulandu umue unene vekui lialima a sulako.”
PAPITA alima tunde ko 1960. Ekui lialima palo a tukuiwa lukualosapo kuenda ukuoloño wetavo Hannah Arendt. Etaili, okuamako kuekambo liesumbilo kolombiali kuapiãla enene okuti osimbu cisule.
Ndeci, ndopo eci o revista Times yoko Londre ya lombolola okuti: “Olonjali vimue ka vi tava omoko yulongisi womõla, kuenda eci va setekiwa oku pindisa omãla vavo ovo va liyeya.” Olonjanja viosi, eci omãla vavo va pindisiwa ko sikola, olonjali viendako, pole kaviendelako oku ka lingisa usumba puãi oku ka hoya lalongisi.
Kapitiya ko Associação Nacional de Diretores de Escola da Grã–Bretanha wa tukuiwa eci a linga hati: “Owiñi wa siata oku popia hati “Ame ñuete esunga,’ pole ka u popi hati,‘ñuete ovikele.’” Handi yoku lueya poku longisa omãla oku sumbila olombiali, olonjali vimue ka vi lungula amalẽhe vavo, kuenda va nyemãla lokuecelela vakuavo okuti ovo va ci linga. Omãla va yongola eci va “sesamẽla” vakasi lokueceleliwa oku sinila olombiali, kavali kavo, cikale olonjali kuenda alongisi, kuenje eci ci sulako va popia, hati “ocitumbulukila cokaliye ka ci kuete esumbilo liolombiali kuenda cikuete ukulihiso utito watiamẽla kueci ciwa leci civi,” eci oco ca soneha ukuasapulo Margarette Driscoll.
O revista time vonepa yayo yikuete osapi okuti “Ocitumbulukila ca Nyelela,” ya ilika esanda liakuenje valua vo ko Rusia poku tukula ocisikilo citukuiwa okuti rap eci ca popiwa okuti: “Citava ndati umue wa citiwila voluali mulo, okuti lacimue cikala otembo yalua kuenda lacimue cesunga, o kuatela ekolelo komanu? Ukualoño wa tiamẽla kekalo liomanu (Sociólogo) Mikhail Topalov wa lekisa ocikembe eci hati: “Amalẽhe vaco ava ka va topele. Ovo vasiata oku mõla olonjali viavo okuti va kembavo pokati kakalo, ovo vasiata oku mõla olonjali viavo oku pumba ovokuasi kuenda ovopange avo. Etu tu pondola oku kevelela kokuavo okuti va sumbila olombiali?”
Eci ka ca sungulukile oku sima okuti, ekambo liekolelo kolombiali lilekisiwa lika locitumbulukila camalẽhe. Etaili, omanu kovotunga osi olombiali vimue va vi tenda lekolelo litito, loku vi pembula. Eci cilomboloka okuti kakuli layimue ombiali yi koleliwa? Nda okuti uviali waco ukasi muẽle ciwa, u limbukiwa okuti “unene ukuete omoko yoku tetulula, loku sombisa, ale oku pisa ovilinga via vakuavo,” u pondola oku kala ongangu yiwa. Uviali waco upondola oku kala lekuatiso komunu lomunu kuenda kowiñi. Onepa yi kuãimo yi ka lekisa ndomo eci ci lingiwa.