Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga
Toke hẽ pi Akristão va cilo va pondola oku yuvula olohuela vi lingiwa pokati kepata, vina via vanguiwa vocihandeleko ca Mose?
Ocihandeleko Yehova a eca ku va Isareli, ka ca lomboluile calua catiamẽla kolohuela kuenda kovina vikuavo via kongeliwamo. Pole, ocihandeleko caco ca kisika oku yuvula amue alitokeko olohuela. Ndeci kelivulu Liovisila 18:6-20, tu sangako alitokeko olohuela a sukila oku a yuvula ndeci olohuela viomanu ‘va situe.’ Ocinimbu eci camamako loku lombolola esunga lieci ka ci tavela okuti omanu vakuepata va lipekela pokati kavo. Ocili okuti Akristão ka va kasi vali vemẽhi Liocihandeleko ca Mose ale pamue oku kuama calua ocihandeleko caco. (Va Efeso 2:15; Va Kolosai 2:14) Pole, eci ka ci lomboloka okuti Akristão ka va kapiko vali ovihandeleko viaco kueci catiamẽla komunu a yongola oku nõla oco a kale ohueli yaye. Kuli asunga alua eci ci sukilila oku kapako ovihandeleko viaco.
Kuli ovihandeleko viofeka lofeka vi lekisa eci ca sunguluka kuenda eci ka ca sungulukile catiamẽla kolohuela viomanu va situe. Omo liaco, Akristão va kuete oku pokola kovihandeleko viofeka ovo va kasi. (Mateo 22:21; Va Roma 13:1) Ocili okuti ocitumãlo locitumãlo ci kuete ovihandeleko viayo viatiamẽla kondaka eyi. Ovihandeleko vialua viatiamẽla kolohuela viomanu va situe, vi kuete ociseveto volonumbi viuloño wuyali (genética). Kuenje, ovihandeleko viaco vi lekisa okuti ka ci tava oku ci linga. Ca kũlĩhĩwa okuti olohuela viomanu va situe vi nena ovitangi viuhayele komãla vavo okuti va citiwa lavio, kuenda oku sakula ovoveyi aco ka ca lelukile. Omo lieci kuenda omo lioku ‘pokola kolombiali’ Akristão poku kuela va pokolavo kovihandeleko viopocitumãlo.
Handi vali, kocitumãlo oku omunu lomunu a kasi kuli ovina via siata oku lingiwa okuti vi taviwa lomanu vosi kuenda kuli eci okuti ka ci taviwa lomanu. Momo ofeka lofeka yi kuete ovihandeleko viayo kuenda ovituwa okuti vi pisa olohuela viomanu vana va situe. Kuenje, elitokelo liaco li lomboloka evĩho kuenda cimue okuti komanu ci kasi ndocikomo. Ndaño okuti ovihandeleko viatiamẽla kelitokeko liaco via litepa ofeka lofeka, elivulu limue lioko Inglaterra lia lombolola hati: “Ovihandeleko kolonepa viñi viñi vi pisa elitokeko liomanu vana va situe okuti ka ci tava oku lipekela voliavo.” Ndaño okuti ka ca kale elitokeko limue lievĩho, Akristão ka va yongola oku lavisa ovituwa viwa viomanu ale oku tomba ovihandeleko vio pocitumãlo. Kuenje, oku sunguluka kuaco ka ku nena episo liocisoko Cakristão ale onduko ya Suku.—2 Va Korindo 6:3.
Ocili okuti Suku wa tu ĩha ekuatiso liatiamẽla kolondunge vioku limbuka eci ciwa leci cĩvi. Omanu vosi va citiwa ale luloño woku limbuka eci ca sunguluka kuenda eci ka ca sungulukile, eci ciwa kuenda eci cĩvi. (Va Roma 2:15) Utima wavo u va sapuila eci ciwa kuenda eci ka ca sungulukile. Utima womanu ka u tẽla oku limbuka eci ciwa leci cĩvi nda okuti wa yapuiwa ale wa tindila loku linga ovina vĩvi. Ci tava okuti eci oco Yehova a vangula poku eca ku va Isareli ocihandeleko caye catiamẽla kolohuela vi lingiwa viomanu va situe, cina tu tanga okuti: “Ka ci tava okuti vu linga ndeci va Egito, kuna wa tungili, va lingainga; ka ci tavavo ene oku lingainga ndeci va Kanana omu ñasi oku u tuali. Ka ci tava oku lingainga ovisila viavo.” (Ovisila 18:3, NW ) Akristão va tata ciwa utima wavo wa pindisiwa Lembimbiliya kuenda ka va ecelela okuti va yapuiwa kueci catiamẽla koku tepisa eci ciwa leci cĩvi ndeci ci lingainga vakualofeka.—Va Efeso 4:17-19.
Oco hẽ, ocisimĩlo cipi tu nõlapo? Ndaño okuti Akristão ka va kasi vali vemẽhi Liocihandeleko ca Mose, utima wavo u va lekisa okuti olohuela vi lingiwa pokati komanu va situe ndeci isia lomõlaye, ina lomõlaye, omunu lamanjaye, ocina cimue okuti ka ci taviwa vekalo lalimue Liakristão.a Osimbu olohuela viomanu va situe viamamako, Akristão va kũlĩha okuti kuli ovihandeleko kuenda olonumbi vieciwa lolombiali viatiamẽla kolohuela via sunguluka. Kuenje, kuli oviholo vina vi taviwa vovitumãlo kuenda lomanu, okuti te ovio vi kapiwako. Cosi eci, ci sukila oku ci kapako lutate walua oco tu tẽle oku pokola kovihandeleko Viovisonehua vi lombolola hati: “Olohuela vi sumbiwe lomanu vosi.”—Va Heveru 13:4.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Oco o sange elomboluilo lia suapo vanja vocipama ci kuete osapi hati: “Casamentos Incestuosos—Como Devem Ser Encarados Pelos Cristãos? Vutala Wondavululi 15 Yelombo wo 1978, kemẽla 25 toke 26 kelimi lioputu.