Vakuakutanga va Pula
Anga Hẽ Ovilunga Ekangiso Lia Suku?
Suku ka siatele oku kangisa omanu lovilunga kuenda eye lalimue eteke aka ci linga. Momo lie? Embimbiliya li popia hati, “Suku eye ocisola.”—1 Yoano 4:8.
Ocisola, oco ocituwa ca velapo ca Suku. Ocisola ka ci vetiya omunu oku linga eci cĩvi, momo Embimiliya li lekisa okuti, “ocisola ka ci lingi cĩvi ukuavo.” (Va Roma 13:10) Kelivulu lia Yovi 34:12, tu tangako ndoco: “Suku ka lingi cimue ca vĩha.”
Embimbiliya lia lekisile ale okuti koloneke vilo, ku pita “ovilemawe vinene.” (Luka 21:11) Nda ehunguhungu li kokela omanu ohali ka tu kapi ekandu onoño yi kũlĩhĩsa otembo, momo hayoko ya kokela omanu ohali. Cimuamue haico—Yehova hayeko wa siata oku kokela ovilunga vi talisa ohali omanu. Oco hẽ nda Suku hayeko wa siata oku kokela omanu ohali lovilunga, nye ca siata oku vi koka?
Embimbiliya li lekisa okuti, oluali “luosi lu kasi povaka” a Satatana Eliapu. (1 Yoano 5:19) Tunde kefetikilo toke cilo, Satana o kasi oku ponda omanu luhembi waye. (Yoano 8:44) Satana o tenda omuenyo womanu ndocina cimue ka ci kuete esilivilo. Omo liocipululu a kuete, o vetiyila omanu koku tẽlisa olonjonge viavo muẽle. Koloneke vilo omo liomanu va kuete ocipululu, vana ka va kuete epondolo va siata oku talisiwa ohali pamue va tunga povitumãlo vina okuti omuenyo wavo wu kala kohele. (Va Efeso 2:2; 1 Yoano 2:16) Omanu, ovo va kuete ekandu liohali ya siata oku pita voluali. (Ukundi 8:9) Ndamupi?
Ovina omanu va siata oku linga voluali ovio vi koka ovilunga. Sokolola ehunguhungu lombela ya nyõla olonjo volupale luo Nova Orleans, ko Estados Unidos, kuenda omunda yimue yolumuha kofeka yo Venezuela. Kovolandu aco ava avali, ombela lofela via koka ovitangi vialua, momo omanu ka va kapeleko alungulo, pamue olonjo ka via tungiwile ciwa, ale ka va lingile esokiyo liwa, kuenda olombiali ka via lingile lonjanga upange woku yovola omanu.
Konomuisa ocilunga ca pita kosimbu. Koloneke via Yesu, ombonge yimue ya kupuka yu ya ponda 18 komanu. (Luka 13:4) Ocilunga caco ca kokiwa lomanu, pole ka ca kaile esombiso lia Suku, momo “cosi ciya ño ci veta ño.”—Ukundi 9:11.
Anga hẽ kilu lieve kua pitile ale ovilunga vimue okuti Suku eye wa vi koka? Oco kua pitile. Pole ovilunga viaco via litepa levi via siata oku kokiwa lomanu koloneke vilo, momo ovio via ponda lika vakuesino. Vimue pokati kovilunga viaco, Etande lio koloneke via Noha, kuenda oku nyõliwa kuolupale luo Sodoma la Gomora. (Efetikilo 6:7-9, 13; 18:20-32; 19:24) Ovio via kala esombiso lioku kundula olondingaĩvi viosi, pole vakuesunga kovaso a Suku va popeliwa.
Ocili okuti, Yehova Suku o kuete unene lonjongole yoku malako ohali yosi ya siata oku kokiwa lovilunga kuenda oka nena ekavuluko. Catiamẽla Kokuaye, elivulu Liosamo 72:12, li popia ndoco: “O popela osuke eci yi vilikiya, ndaño ohukũi lu ka kuete oñuatisi.”