Anga hẽ o Edene—Ocitumãlo Catete Omanu va Kala?
SOKOLOLA okuti o kasi vocumbo cimue ca fina. Vocumbo caco ka muli ombuanja ndaño onjuela. Ocumbo caco cinene kuenda otembo yosi muli ombembua. Ca velapo vali ceci okuti, vocitumãlo caco ku yevi esakalalo lalimue ale evalo ketimba. Ovimatamata viosi vietimba liove, vi talavaya ciwa.
Ovaso ove a lete ciwa olonelẽho via posoka, lovava a tunda vokalui kamue kuenda amela a moleha lavala a litepa vocinyi kuenda vulembo. Ofela yi pepelela ciwa kuenda yi nena elemba liwa. O yeva onjuela yamẽla, yovava a veta vovawe, olonjila vi sika ovilua loku imba kuenda oku õla kuovipuka. Poku sokolola ulandu waco, ku kuata hẽ onjongole yoku kala pocitumãlo caco?
Voluali luosi muli omanu va tava okuti, kefetikilo omanu va kala vocitumãlo cimue ndeci. Vokuenda kuanyamo alua, asongui va va Yudea, vatavo esanda kuenda o Islamismu va lilongisa eci catiamẽla kocumbo Cedene ocitumãlo Suku a kapele Adama la Eva. Ndomo Embimbiliya li popia, ohueli yaco ya kuatele omuenyo umue uwa hawo wesanju. Va kuatele ombembua omunu lukuavo, ombembua lovinyama, ombembua la Suku una okuti lohenda, wa ecele kokuavo elavoko lioku kala lomuenyo otembo ka yi pui vocitumãlo caco ca posoka.—Efetikilo 2:15-24.
Vakuetavo lio hindus va kuetevo ovisimĩlo viavo viatiamẽla kucumbo Celau cosimbu. Vakuetavo lio Budismu va tava okuti asongui vavo va velapo, ale olobudista va kala komuenyo kosimbu eci oluali lua kala ocumbo celau. Atavo alua vo Afrika va longisa ovolandu a ivaluisa calua Adama la Eva.
Pole, elongiso liokuti kua kala ocumbo cimue celau lia siata calua vatavo kuenda koviholo viomanu. Usonehi umue wa popia hati: “Omanu valua kosimbu va tava okuti kua kala ocumbo cimue celau muna okuti omanu va lipuile, va lianjele, va kuatele ombembua, esanju, okulia kualua kuenda ka kua kaile ovina vi koka usumba ale ovoyaki. . . . Ovisimĩlo viaco via koka okuti omanu va sokolola ocumbo celau ca nyõliwa pole, ka ca ivaliwile onjongole yoku yi tumbulula.”
Anga hẽ ovolandu aco kuenda oviholo, vi kuete ono yimuamue? Citava hẽ okuti “ovisimĩlo viaco vimuamue” via vetiyiwa lonjivaluko ya kala yocina cimue cocili? Anga hẽ Adama la Eva kuenda ocumbo celau va kalako muẽle kosimbu?
Vakuakupatãla ka va tava kocisimĩlo eci. Kotembo yilo yuloño, omanu valua va sima okuti ovolandu aco wuhembi. Pole ci komõhisa ceci okuti, omanu vaco vakuakupatãla asongui vatavo va vetiya omanu oco ka va ka tave kulandu watiamẽla kocumbo Cedene. Ovo va popia okuti lalimue eteke kua kala ocitumãlo caco. Va popiavo okuti ulandu Wembimbiliya wa sonehiwa kelimi liocindekaise, ulandu wuhembi kuenda olusapo lumue.
Ocili okuti Vembimbiliya mu sangiwa alusapo. Yesu wa ta olusapo lumue lua kemãla okuti alusapo akuavo a sule. Pole, Embimbiliya ka li lombolola ulandu watiamẽla Kedene ndolusapo lumue, pole, ndulandu umue wocili hawo wa leluka oku kuata elomboloko. Handi vali, nda okuti ovolandu aco lalimue eteke a lipitile, tu kolela ndati kovina vikuavo Embimbiliya li popia? Tu konomuisi esunga lieci omanu vamue ka va tavela okuti kua kala muẽle ocumbo Cedene loku kũlĩhĩsa nda asunga aco a kuete esilivilo. Noke, tu ka konomuisavo esunga lieci ulandu waco u kuete esilivilo kokuetu.