Wa ci Kũli̇̃hla?
Omo okuti ko Isareli olosãi vio kuenye via kala vialua, omanu kosimbu va enda oku sanga ndati ovava?
▪ Volosãi ya Mbalavipembe toke Kupupu ko Isareli ku loka ombela yalua kuenda olonjanja vimue vatapi ku kala ovava alua okuti a linga “olondui”. Pole vokuenye “olondui” viaco vi kukuta kuenda pamue ka ku loki ombela vokuenda kolosãi vialua. Oco hẽ omanu kosimbu, va enda oku sanga ndati ovava?
Oco va kuate ovava ovo va enda oku fẽla ocipepi locimano kuenje eci ombela yi loka ovava aco a iñila vocisimo ovo va fẽla. Ovo va enda oku petamisa olusoka violonjo oco ovava ombela a lokile vovisimo viaco. Apata alua va kuatele ovisimo viavo, kuna va ponduile oku tapa ovava oku nyua.—2 Olosoma 18:31; Yeremiya 6:7.
Va Isareli va enda oku talavaya ciwa lolono vi tunda ovava. Volomunda, ovava ombela a iñila toke posi kuenje a lupuka toke a linga olono viovava. Olonduko viovaimbo amue ndeci, o Enisiemese, o Enrogeli kuenda o En-Gedi, vi lomboloka okuti ovitumãlo viaco olonjanja vialua via enda oku tungiwa ocipepi lono yimue okuti ko (Heveru o en). (Yehosua 15:7, 62) Ko Yerusalãi, kua fẽliwile olekua yimue oco yambate ovava oku upisa kono toke volupale.—2 Olosoma 20:20.
Kovitumãlo kuna ka kuakaile ono, va enda oku fẽla ocisimo (ko heveru beʼerʹ) ndeci yo ko Beresieva, oco vopemo ovava o posi. (Efetikilo 26:32, 33) Usonehi André Chouraqui wa popia okuti, “va [Isareli] va talavaya lovoloño amue okuti toke cilo a komõhisa.”
Onjo ya Avirama (Avirahama) pamue ya kala ndati?
▪ Avirahama kumue lukãi waye va kala vo Kaldea volupale lua posoka luo Uri. Pole, omo lioku pokola konumbi ya Suku, ovo va siapo olupale luaco kuenda va kala volombalaka. (Efetikilo 11:31; 13:12) Tu konomuisi alikolisilo epongoloko liaco lia koka kokuavo.
Oku upisa kunyamo 1922 toke 1934, Leonard Woolley wa fẽla ovina viosimbu kocitumãlo cimue okuti cilo o Irake. Pokati kolonjo eye a sanga, pa kala eci ci soka 73 kolonjo via tungiwa latisolo. Olohondo violonjo viaco via kala vokati kocitali cimue ca simendaliwa. Ocitali ca imbile ovaso vokati kuna kua kala olekua yimue yoku pesila ovava a lĩha. Volonjo vinene, olohondo viakombe via kuatele olokalete okuti, akombe vaco ovo lika va endailemo. Kua kala olohondo vikuavo posi okuti, omo mua enda oku kala olonalavayi kuenda ohondo yoku telekela kolohũi. Olohondo viepata via enda oku kala kilu okuti oku iñilamo via sukilile oku londa osikata. Osikata yaco ya pangiyile lavaya ana a ñualele ocitali kuenje ca ecelele oku iñila volohondo vio kilu.
Woolley wa soneha ndoco: “Onjo yimue . . . ya kuetele ocitali ca simendaliwa, ovimano via pindaliwa ciwa, ocitumãlo mu iñila ovava . . . okuti ya kuatele eci pitahãla akũi avali kolohondo, ca lekisile okuti omanu vaco va kuatele umuenyo umue uwa. Evi ovio via kala olonjo . . . viomanu olohuasi, vana va kuatele olovenda, vakualomĩlu, vakuavisonehua kuenda vakuavo.”
[Ociluvialuvia kemẽla 19]
Ocisimo co Horvot Mezada ko Isareli
[Ono Yelitalatu]
© Masada National Park, Israel Nature and Parks Authority
[Ociluvialuvia kemẽla 19]
Ociluvialuvia cimue conjo yimue kotembo ya Avirahama
[Ono Yelitalatu]
© Ociluvialuvia: A. S. Whitburn