APULILO A LINGIWA LA VAKUAKUTANGA
Yesu wa sapuila va Sadukeo hati, vana va ka pinduiwa “ka va kuela, ndaño oku kueliwa.” (Luka 20:34-36) Olondaka evi wa vi tiamisila hẽ komanu va ka pinduiwa oco va kale palo posi?
Epulilo eli li kuete esilivilo, ca piãla enene komanu vana okuti, ohueli yavo ya fa. Momo, va yongola okuti, eci olohueli viavo vi ka pinduiwa voluali luokaliye va ka amameko oku kala pamosi. Manji umue ocimbumba wa popia hati: “Ame lukãi wange, ka tua nõlelepo oku tepa olohuela vietu. Tu yongola oku amamako otembo ka yi pui lolohuela vietu vefendelo liocili. Ocisimĩlo eci, kokuange ka ci pongoloka.” Kuli hẽ uvangi u lekisa okuti vana va ka pinduiwa va ka kuela vali? Lomue wa kũlĩha etambululo liaco.
Vokuenda kuanyamo alua, alivulu etu a siata oku lekisa okuti, olondaka via Yesu viatiamẽla kepinduko, kuenda koku kuela, pamue vi tiamisiwila kepinduko lia palo posi. A siatavo oku lombolola okuti, omanu va ka pinduiwa voluali luokaliye pamue ka va ka kuela vali.a (Mat. 22:29, 30; Mar. 12:24, 25; Luka 20:34-36) Ndaño ka tu sukila oku kuata atatahãi, anga hẽ olondaka via Yesu vi tiamisiwila komanu vana va ka pinduiwa oco va ende kilu? Tu konomuisi eci Yesu a popia.
Konomuisa ulandu owu. (Tanga Luka 20:27-33.) Omo okuti va Sadukeo ka va tavele kepinduko, va seteka Yesu poku u pula catiamẽla kepinduko, kuenda koku kueliwa lo nawa.b Kuenje, Yesu wa va tambulula hati: “Omãla vomuenyo ulo va kuela kuenda vakuelaisua. Puãi ava va posokela oku mola omuenyo ukuavo kuenda [oku pinduiwa kolofa], ovo ka va kuela, ndaño oku kueliwa. Ka va [fi] vali, momo va lisoka lovangelo haivo omãla va Suku omo omãla vepinduko.”—Luka 20:34-36.
Momo lie alivulu etu a siatela oku lekisa okuti pamue Yesu ondaka yaco wa yi tiamisila komanu va ka pinduiwa lelavoko lioku kala palo posi? Kuli asunga avali atiamẽla kondaka yaco. Esunga liatete lieli liokuti, pamue eci va Sadukeo va sapela la Yesu, ondaka yaco va yi tiamisila kelavoko liepinduko lioku kala palo posi. Kuenje, poku va tambulula, wa va sapuila eci catiamẽla kepinduko lioku kala palo posi. Esunga liavali lieli liokuti, Yesu wa malusula etambululo liaye, poku tukula Avirahama, Isake, kuenda Yakoba. Momo, alume vaco vakuekolelo, va ka pinduiwa oco va kale palo posi.—Luka 20:37, 38.
Pole, citava okuti ondaka yaco Yesu wa yi tiamisila kepinduko lioku ka kala kilu. Momo lie tu popela ndoco? Tu konomuisi ovina vivali vi lekisa esunga liaco.
“Va posokela oku mola omuenyo ukuavo kuenda [oku pinduiwa kolofa].” Akristão olombuavekua, va ‘tendiwa okuti, va posokela oku tambula usoma wa Suku.’ (2 Va Tes. 1:5, 11) Ovo va tukuiwa vati, vakuesunga omo liekuatiso liocisembi, kuenje, ka va fi omo liekandu va piñala. (Va Rom. 5:1, 18; 8:1) Handi vali, va tukuiwavo vati, ‘va sumũlũha haivo va kola,’ kuenda “va posokela” epinduko lioku enda kilu. (Esit. 20:5, 6) Pole, pokati komanu vana va ka pinduiwa oco va kale palo posi, pa ka kongeliwavo vana okuti, “havakuesungako.” (Ovil. 24:15) Anga hẽ eci ci lomboloka okuti, omanu vaco “va posokela” oku pinduiwa?
“Ka va [fi] vali.” Yesu ka popele hati: “Ka va ka fa vali.” Pole, wa popia hati: “Ka va [fi] vali.” Vambimbiliya akuavo olondaka evi via pongoluiwa hati: “Ka va sesamẽla oku fa,” kuenda “olofa ka vi kuete unene kokuavo.” Akristão olombuavekua va pandikisa lekolelo, va pinduiwa oco va ka kale kilu okuti, ka va fi vali. Olondaka evi vi lomboloka okuti, omuenyo wavo ka u sulila, kuenda ka va fi vali. (1 Va Kor. 15:53, 54) Omo liaco, Akristão olombuavekua va ka pinduiwa oco va ka kale kilu, ka va ka fa vali.c
Ovolandu tua konomuisa ndeti, a tu kuatisa oku kuata elomboloko lipi? Citava okuti, olondaka Yesu a popia, viatiamẽla kolohuela, kuenda kepinduko, wa vi tiamisila ku vana va ka pinduiwa oco va ka kale kilu. Nda uvangi waco wocili, olondaka viaye vi tiamisiwila ku vana va pinduiwa oco va ka kale kilu okuti: Ka va kuela, ka va fi, kuenda, va ka kala ndovangelo vo kilu. Pole, ovina via lomboluiwa ndeti, vi votola apulilo akuavo.
Liatete lieli: Nda va Sadukeo va simĩle eci catiamẽla kepinduko lioku kala palo posi, momo lie Yesu a tukuila epinduko lioku ka kala kilu? Yesu olonjanja vimue ka endele oku eca etambululo kovanyãli vaye ndomo va sima. Eci va Yudea va pinga ku Yesu oco a ece kokuavo ondimbukiso yimue, eye wa va tambulula hati: “Papululi onembele yilo, kuenje ndi yi katula koloneke vitatu.” Yesu wa kũlĩhĩle okuti, va Sadukeo va kala oku sima okuti, wa tukula eci catiamẽla koku tungiwa kuonembele yimue. Pole, “wa tukula onembele yetimba liaye.” (Yoa. 2:18-21) Pamue Yesu wa simĩle okuti, ka sukila oku eca etambululo ku va Sadukeo vana ka va tavele kepinduko, ale ka va tavele okuti, kuli ovangelo. (Olosap. 23:9; Mat. 7:6; Ovil. 23:8) Citava okuti, Yesu wa yonguile oku situlula ondaka yimue yocili yatiamẽla kepinduko lia vana va ka kala kilu, oco ovapostolo vaye va kuate elomboloko liaco. Momo, va kuatelevo elavoko lioku ka kala kilu.
Liavali lieli: Momo lie Yesu a malusuila ombangulo yaye loku tukula Avirahama, Isake, kuenda Yakoba va ka pinduiwa oco va kale palo posi? (Tanga Mateo 22:31, 32.) Ivaluka okuti, Yesu volondaka a popia viatiamẽla komanu vo kosimbu, wa kongelamo ‘ondaka yepinduko liava va fa.’ Olondaka evi, vi vetiya omunu oku kuata ocisimĩlo cikuavo. Catiamẽla kovina Mose a soneha vina va Sadukeo va tavele, Yesu wa tukula olondaka Yehova a sapuila ku Mose, oco vi ece uvangi wokuti, ocipango ca Suku cepinduko li ka lingiwa palo posi, ci ka tẽlisiwa.—Etu. 3:1-6.
Liatatu lieli: Nda olondaka via Yesu viatiamẽla kepinduko, kuenda koku kuela vi tiamisiwila ku vana va pinduiwa oco va ka kale kilu, ci lomboloka hẽ okuti vana va ka pinduiwa lelavoko lioku kala palo posi va ka kuela? Ondaka ya Suku ka yeci etambululo lia suapo liatiamẽla kepulilo liaco. Nda Yesu wa popia eci catiamẽla kepinduko lioku ka kala kilu, olondaka viaye ka vi eci uvangi u lekisa okuti, vana va ka pinduiwa voluali luokaliye palo posi, va ka kuela.
Toke cilo, tua kũlĩha lika okuti, Ondaka ya Suku yi popia hati, olofa vi tepa olohuela. Nda ohueli yove ya fa, ku sukila oku li vetela evelo, omo lioku nõlapo oku kuela onjanja yi kuavo. Omunu eye o nõla onjila a yongola oku kuama, kuenda lomue o kuete omoko yoku u vetela evelo, nda o yongola oku kuela onjanja yikuavo.—Va Rom. 7:2, 3; 1 Va Kor. 7:39.
Citava okuti tu kuete apulilo alua a lekisa ndomo tu ka kala voluali luokaliye palo posi. Tu yuvuli atatahãi atiamẽla kapulilo aco, pole, tu kuati ocituwa coku talamẽla oco tu limbuke ndomo ovina vi ka kala kovaso yoloneke. Pole, tua kolela okuti, omanu vana va pokola ku Yehova, va ka kuata esanju lia lua, momo, Yehova o ka tẽlisa olonjongole viavo viosi lonjila yimue yi komõhisa.—Osa. 145:16.
a Tanga Utala Wondavululi 1, Yevambi 1987 kamẽla 30-31.
b Kosimbu, kua kala ocituwa cokuti, nda pokati komunu la manjaye pali umue wa fa okuti ka sile omõla, ukãi wa una wa fa, o kueliwa la nawa yaye, oco okuti, eci va cita omãla ocikoti ca manjaye ca amamako.—Efet. 38:8; Esin. 25:5, 6.
c Omanu vana va ka pinduiwa lelavoko lioku kala palo posi otembo ka yi pui, ka ci lomboloka okuti, ka va ka fa vali. Oco o kuate elomboloko liatiamẽla ketepiso li kasi pokati kalavoko aco a litepa, tanga Vutala Wondavululi 1 ya Kupupu, wo 1984, kamẽla 30-31.