NDOMO ETATEKO LIOSI LI KA MALIWAKO
Vusoma wa Suku “Ombembua yi ka Kala Kuosi”
Ndopo Usoma wa Suku una tu kasi oku lavoka lombili okuti uviali umue wa tumbikiwa la Suku voluali luosi, u ka nena ombembua kuenda omunga. Kolosamo 72:7 ku popia ndoco: “Ombembua yi ka kala kuosi.” Pole, otembo yipi Usoma wa Suku u ka fetika oku viala ongongo? Ci ka lingiwa ndati? Nye o sukila oku linga oco o kuatisiwe Lusoma waco?
USOMA WA SUKU U KEYA OTEMBO YI PI?
Embimbiliya lia popele ale okuti kua laikele oku molẽha ovina vi komõhisa, vi lekisa okuti Usoma wa Suku u kasi ocipepi. Ovina viaco viosi “olondimbukiso” okuti mua kongela ovoyaki voluali luosi, onjala, ovovei, ovilemawe vialua kuenda oku li livokiya kuevĩho.—Mateo 24:3, 7, 12; Luka 21:11; Esituluilo 6:2-8.
Ocitumasuku cikuavo ca popia ndoco: “Koloneke via sulako, ekalo li ka tĩla calua halio li koka ohele. Momo omanu va ka linga vakuakulisola ovo muẽle, vakuakusola olombongo, . . . vakuakusinĩla olonjali, vakualutukãi, havakuaciliko, ka va ka kuata ocisola la vangandiavo, vakuamanya, vakualundi, ka va ka tẽla oku likandangiya, olongangala, ka va ka sola eci ciwa, . . . vakuepela, vakuakusola ayele okuti Suku ci sule.” (2 Timoteo 3:1-4) Tunde osimbu kua siata oku kala omanu lovituwa viaco. Pole cilo, ovo va sangiwa ku vitumãlo viosi.
Ovitumasuku evi via fetika oku tẽlisiwa tunde kunyamo 1914. Ndaño muẽle vakuasapulo, vakuapulitika kuenda asonehi va lombolola ndomo oluali lua pongoloka tunde kunyamo waco toke cilo. Ndeci, onoño yimue yo ko Dinamarka yi tukuiwa Peter Munch wa soneha hati: “Tunde eci uyaki wa fetika kunyamo 1914, lia kala epuluvi lia pongolola ovolandu omuenyo womanu. Tua tunda vepuluvi limue liwa calua, . . . kuenje tu a iñila vepuluvi limue liovilemawe, liohali yalua, lionya kuenda ekambo lioku kolapo kolonepa viosi violuali.”
Handi vali, ovina vi kasi oku pita via li soka locilunga cimue osimbu etulumũho ka lieyile. Eci ci lekisa okuti, ndopo Usoma uviala ongongo yosi. Handi vali, Yesu wa popia hati, volondimbukiso violoneke via sulako, mua laikele oku kongeliwa ovina vi sanjuisa viokuti: “Olondaka evi viwa Viusoma vi ka kundilua koluali luosi, ha vi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.”—Mateo 24:14.
Olondaka evi viwa Viusoma, oyo o sapi ya velapo Olombangi Via Yehova via siata oku kunda. Eli olio esunga liokuti, o revista yavo ya velapo, yi tu kuiwa hati: Utala Wundavululi Wusapula Usoma wa Yehova. Utala waco Wondavululi, ulombolola ovina vi komõhisa Usoma wa Suku u ka lingila omanu kuenda ongongo.
USOMA WA SUKU U KA FETIKA OKU VIALA NDATI?
Oco epulilo eli li tambuluiwe, tala atosi akuãla a kuete esilivilo:
Usoma ka u ka talavaya lusongui umue wopulitika woluali lulo.
Omo okuti asongui vakuapulitika voluali lulo ka va ka tava oku eca unene wavo, va ka lekisa uveke poku seteka oku liyaka Lusoma wa Suku.—Olosamo 2:2-9.
Usoma wa Suku, u ka kundula ovoviali osi a yongola oku amamako oku viala omanu. (Daniele 2:44; Esituluilo 19:17-21) Uyaki waco wa sulako u tukuiwa okuti, Harmagedo.—Esituluilo 16:14, 16.
Omanu vosi va nõlapo oku kala vakuacili Kusoma wa Suku, va ka puluka kuyaki wo Harmagedo kuenje va ka kala voluali lumue luombembua. Ovo va ka panga onepa kocimunga comanu Embimbiliya li tukula hati, “owiñi wakahandangala” citava okuti, ocimunga caco ci ka kala olohuluwa viomanu.—Esituluilo 7:9, 10, 13, 14.
NYE O SUKILA OKU LINGA OCO O KUATISIWE LUSOMA WACO?
Enanga liatete, oco o kale onungi Yusoma wa Suku, oku lilongisa ovina viatiamẽla kokuaye. Yesu wa likutilila ku Suku hati: “Eci ci lomboloka omuenyo ko pui okuti, ovo va ku kũlĩha okuti, ove lika wu Suku yocili kuenda va sukila oku kũlĩhavo una ove wa tuma, Yesu Kristu.”—Yoano 17:3.
Eci omanu va fetika oku kũlĩha Yehova loku u tenda Ndomunu, ovo va tambula asumũlũho alua. Tu konomuisi avali pokati kasumũlũho aco: Liatete omanu vaco, va kuatela ekolelo lia pama Suku. Ekolelo liaco lia kunamẽla kovovangi ocili u va kuatisa oku kolela okuti, Usoma wa Suku wocili kuenda ndopo u fetika oku viala. (Va Heveru 11:1) Liavali, ocisola va kuetele Suku kuenda omanu ci livokiya. Ocisola va kuetele Suku, ci va vetiya oku u pokola lutima wosi. Kuenda ocisola va kuetele omanu vakuavo, ci va vetiya oku kapako olondaka via Yesu viokuti: “Ovina vu yongola okuti omanu vo vi lingili, haivio vu lingavo kokuavo.”—Luka 6:31.
Ululiki wetu o kasi nda isia umue ukuacisola okuti, o tu yonguila lika ovina viwa. Eye o yongola okuti tu kuata eci Embimbiliya li tukula hati, ‘omuenyo wocili.’ (1 Timoteo 6:19) Pole cilo, omanu ka va kuate ‘omuenyo wocili.’ Komanu valua omuenyo ka wa lelukile kuenda va sukila oku talavaya calua oco va kuate ovina va sukila. Oco o kuate elomboloko ‘liomuenyo wocili,’ tala ovina vimue vi komõhisa Usoma wa Suku u ka lingila omanu.
Eci usoma wa Suku u ka viala, omanu va ka kuata ombembua, va ka kolapo kuenda va kuata okulia kualua