OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • ol onepa 5 kam. 15-18
  • Ocili Catiamẽla Kalumbu, Koku Tãha Kuenda Kumbanda

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ocili Catiamẽla Kalumbu, Koku Tãha Kuenda Kumbanda
  • Onjila yi tuala Komuenyo Ko Pui—Ove hẽ wa yi Sanga?
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Uhembi Kuenda Atutu
  • Ceci Okuete Oku Kũlĩha Catiamẽla Kowanga
    Utala Wondavululi—2000
  • Atutu Lowanga Ovina Vimue Kaviasungulukile
    Citava Okuti Okala Ekamba lia Suku!
  • Ove he Nye Wakuliha Kueci Catiamela Kowanga?
    Utala Wondavululi—2000
  • Tava Ekuatiso Lia Yehova Oco o Tẽle Oku Tamãlala Lolondele
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2019
Onjila yi tuala Komuenyo Ko Pui—Ove hẽ wa yi Sanga?
ol onepa 5 kam. 15-18

Part 5

Ocili Catiamẽla Kalumbu, Koku Tãha Kuenda Kumbanda

1. Ekolelo lioku tava kelumbu, kuliangu kuenda kumbanda, lia lisandula toke kuavelie?

ELIVULU limue lilombolola (Etavo Lioviholo vo Afrika) lia popia hati, vo “Afrika oku pula nda okuti kuli vakuombanda ale nda ndati, ka ci kuete esilivilo.” Kuenje elivulu liaco liamisako loku popia okuti, catiamẽla kolonyitiwe viovisoko viosi vo “Afrika, umbanda ocina cimue ci kuete esilivilo liocili.” Pokati kava va tava kelumbu, kuliangu kuenda kumbanda pa sangiwa vañi vañi, cikale ava va lilongisa calua oku tanga kosikola ale vava ka va lilongisile. Asongui vetavo lio Islamismo kuenda vetavo lia kristão vesanda lavovo va tava kovina evi.

2. Ndomo omanu va siata oku tava vo Afrika, pi hẽ kutundilila ovonene atiamẽla kumbanda?

2 Vo Afrika, omanu va siata oku tava okuti kuli unene umue wespiritu, ale unene umue ka u letiwe. Suku eye wa velapo kunene waco owu. Aspiritu vãvi kuenda vakukululu yetu ci tava okuti va talavaya lunene waco. Kuenje, omanu vamue va siatavo oku lupukila kunene waco, locimãho coku linga eci ciwa okuti (umbanda u yela), ale locimãho coku linga eci cĩvi okuti (umbanda u tekãva).

3. Ndomo ci taviwa lomanu, umbanda u tekãva owo hẽ nye, kuenda u pondola oku linga nye?

3 Umbanda u tekãva, va siata oku u lingila ovanyãli. Ava va kuete umbanda waco, va kuete unene woku tumisa alundili, olonjila, olonyi, kuenda ovinyama vikuavo oco vi pange lãvi omanu. Omanu va siata oku tava okuti umbanda u tekãva owo u koka ovoyaki, usisu, akuvela, kuenda toke muẽle okufa.

4. Nye onepa yalua yomanu va sima catiamẽla kolonganga, kuenda omanu vamue va kala olonganga nye va lombolola?

4 Catiamẽla kumbanda, ku popiwa okuti, olonganga via siata oku siapo atimba avo luteke kuenje vi palãlẽla kovitumãlo vikuavo, cikale poku lisanga lolonganga vakuavo, cikale locimãho coku ponda kamue kamue omuenyo womanu. Omo okuti atimba olonganga a siala pula loku pekela alomboluilo a suapo atiamẽla kondaka eyi tu pondola lika oku a sanga komanu vana va siapo umbanda. Ndeci, orevista yimue yo vo Afrika yi lombolola vamue va kala olonganga okuti, (onepa yalua yamalẽhe afeko) va popia hati: “Nda ponda eci ci soka 150 komanu okuti ovo poku endela kolosikaleta vosi yavo va sanga ovitangi.” Ukuavo hati: “Nda ponda omãla vatãlo poku va sipa osonde yavo yosi.” Ukuavo hati “Nda ponda akuenje vatatu vakuacisola cange omo liovo oku siapo oku namulãla lame.”

5. Umbanda uyela owo hẽ nye, kuenda ndamupi va siata oku talavaya lawo?

5 Omanu va siata oku tava okuti, umbanda uyela woku lipopela kũvi. Ava va kuete umbanda waco uyela va siata oku wala olonela ale ovinunga viowanga. Ovo va siata oku nyua ovihemba vioku liteyuila, ale va vi tukusa vetimba. Volonjo viavo posi, va selekapo ovina va tenda okuti vi kuete unene woku va teyuila. Ovo va kolela koviteka vi kuete ovisonehua vio Alkorão ale Viembimbiliya.

Uhembi Kuenda Atutu

6. Satana lolondele viaye, nye va enda loku linga kotembo yokonyima, kuenda ndamupi tu kuete oku tenda unene wavo?

6 Ocili okuti Satana lolondele viaye ovo anyali va kapa kohele omuenyo womanu. Ovo va kuete unene woku yapuisa ovisimĩlo kuenda ovimuenyo viomanu. Ndaño muẽle kotembo yokonyima ovo va iñilaile vatimba omanu kuenda vovinyama oco vi kale ndocitumãlo cavo. (Mateo 12:​43-45) Ndaño okuti ka tu pondola oku kapa kutito unene wavo, ka tu ka simi okuti ovo va kuetepo vali unene walua.

7. Satana o yongola okuti tu tava kocina ci pi? Kuenda ocindekaise cipi ca lekisiwa?

7 Satana eye omesele yatutu. Eye o kemba omanu oco va tave okuti eye o kuete vali unene walua. Ndeci: Ovoyaki a pita ndopo muẽle vofeka yimue yo Afrika, oco asualali va saluisemo ovanyali vavo, ovo va ci linga lovikuata vimue viocileñi. Osimbu handi ka va fetikile oku liyaka, asualali va sika ovisanji lolukandi viuta umue wapama. Ovo va yonguile oku vetiya ovanyali oku sima okuti va kasi loku yaka lasualali va kuete ovimalẽho viovota amue a velapo vali. Cimuamue haico, Satana o yongola oco omanu va sime okuti eye o kuete unene umue ka u sulila. Onjongole yaye yoku lingisa usumba omanu oco va linge ocipango caye okuti ocipango ca Yehova hacoko. Cilo tuka kũlĩhĩsa ovohembi amue atatu ana Satana a yongola okuti te o-o tu tava.

8. Uhembi upi okuti owo Satana a siata oku sandula?

8 Uhembi umue okuti Satana owo a sandula wowu: Ka kuli ũvi wiyaño. Ũvi wosi okuti ka u kokiwa lomunu umue, u kokiwa lovonene aspiritu. Ndeci sokolola okuti, pamue omõla umue ofa luvei womalaria. Ina pamue wa kũlĩha okuti omalaria uveyi umue wiyilila pokati kolohamue. Pole, eye pamue o tavavo okuti umue o kuete umbanda eye wa tuma oluhamue luaco oco lulumane omõlaye.

9. Ndamupi Embimbiliya li lekisa okuti ovitangi haviosiko vi kokiwa la Satana?

9 Ndaño okuti Satana o kuete unene woku koka ovitangi vimue, pole ka ca sungulukile oku sima okuti eye o kuete unene woku koka ovitangi viosi. Embimbiliya liti: “Okuyula koku litunda ka ku kasi kukualupesi, kuenda okuyula vocilunga ka ku kasi kukualohõho, ndaño okulia hakuvakualondungeko, ndaño ipako haviava va lungukako; ndaño omangu hayava va loñohõhako, puãi cosi ciya ño, ci veta ño.” (Ukundi 9:11) Umue ukuaku lupuka ci tava okuti o kala vali ukuanjanga okuti vakuavo ci sule, pole pamue ka yuli. Ci tava okuti “kuiya cimue” cu tateka koku yula. Eye pamue o lilondoka kuenje oku puka, ale pamue o yeva evalo limue okuti pamue ka liyevi ciwa ketimba. Ovina evi ci tava okuti omunu o lipita lavio. Ka ci sukila okuti vi kokiwa la Satana ale pokati kumbanda. Ovio viya ño.

10. Nye ci popiwa catiamẽla kolonganga, kuenda ndamupi tua kũlĩha okuti uhembi?

10 Uhembi wavali wa sanduiwa la Satana wowu woku popia hati: Olonganga vi siapo etimba liavo oco vi ka lisange lolonganga vikuavo, ale pamue oco vi sipe osonde okuti okupa omuenyo womanu kamue kamue. Pole, kaliye lipula: ‘Nda okuti olonganga vi pondola oku ci linga, oco puãi nye ci siapo etimba? Ndomo tua ci mõla, ocendalomueyo omunu, hacinacimueko ci tunda vokati komunu. Handi vali, espiritu ongusu yomuenyo yeca epondolo ketimba, pole ka yi tẽla oku linga ocina lacimue ca litepa ketimba.

11. Ndamupi tua kũlĩha okuti olonganga ka vi pondola oku siapo atimba avo muẽle oco va palãle? Anga hẽ ove o tava okuti ocili?

11 Cikale ocendalomuenyo, cikale espiritu ka vi pondola oku siapo etimba oco va linge ocina cimue, cikale ciwa, ale cĩvi. Lonjila ya soka ndoyo, olonganga ka vi pondola oku siapo atimba avo muẽle. Ka va lingi ovina va yongola oku linga ale ceci va sima oku linga.

12. Ndamupi Satana a lingisa okuti omanu va tava kueci ovo ka va lingile?

12 Ndamupi ku lomboluiwa asapulo a vana va litengele vumbanda? Satana o pondola oku vetiya omanu oco va tave okuti va pita voloseteko vimue okuti ka va la pita lavio. Pokati kovinjonde, Satana ci tava okuti o vetiya omanu oku sima okuti va mõla, ale va yeva okuti va linga ovina ka va muĩle, levi ka va yevele, kuenda evi ka va lingile. Lonepa eyi, Satana o kevelela oku yapuisa omanu ku Yehova oco va sime okuti Embimbiliya lialueyiwa.

13. (a) Umbanda uyela hẽ uwa? (b) Nye Embimbiliya li lombolola eci catiamẽla kumbanda?

13 Uhembi watatu wowu: Umbanda uyela, una u taviwa okuti u lipatãla lumbanda u tekãva, owo uwa. Embimbiliya ka li tepisa umbanda uyela lumbanda u tekãva. Olio lipisa cosi catiamẽla kumbanda. Kũlĩhĩsa ovihandeleko Yehova a ecele kepata lia Isareli viatiamẽla kumbanda kuenda ava va u lingaile.

● “Ko ka lingi vakuombanda.”​—⁠Ovisila 19:⁠26.

● “Kuenda vali ulume pamue ukãi ukuakusingila, pamue ukuakutãha, ipaiwa muẽle; va va sosole lovawe; osonde yavo yi va wila.”​—⁠Ovisila 20:⁠27.

● “Pokati kene ka pa ka sangiwe. . . ukuakutãha, ndaño onganga, ndaño ukuakuyamba, ndaño ukuakawengo, ndaño ociliangu, ndaño ukuavinjualume.”​—⁠Esinumuĩlo18:​10-14.

14. Momo lie Yehova a ecela ovihandeleko viatiamẽla kumbanda?

14 Ovihandeleko evi vi lekisa ciwa okuti Suku ka yonguile okuti omanu vaye va kuata umbanda. Yehova wa eca ovihandeleko evi komanu vaye momo wa va solele, kuenda ka yonguile okuti ovo va linga a pika vusumba kuenda wovina via kongela vumbanda. Eye ka yonguile okuti omanu vaye va talisiwa ohali lolondele.

15. Ndamupi Embimbiliya li lekisa okuti Yehova o kuete unene wa velapo vali, okuti Satana ci sule?

15 Ndaño okuti Embimbiliya ka lieci alomboluilo alua atiamẽla kueci olondele vi tẽla oku linga leci ka vi tẽla oku linga, olio li lekisa okuti Yehova Suku eye wavelapo vali kunene okuti Satana lolondele viaye ci sule. Yehova wa panga okuti Satana o tundisiwa kilu. (Esituluilo 12:⁠9) Limbukavo okuti, Satana wa pinga omoko yoku seteka Yovi kuenda wa pokola kelungulo lia Suku okuti ka ci tava okuti o ponda Yovi.​—⁠Yovi 2:​4-6.

16. Kulie tu kuete oku lupukila oku sanda eteyuilo?

16 Elivulu Liolosapo 18:10 li popia okuti: “Onduko ya Yehova ocikolo ca pama, ukuesunga o tililamo ha koki.” Omo liaco, tu kuete oku lupukila ku Yehova oku sanda ekuatiso. Ava va vumba Yehova ka va lupukila kumbanda, ale kovimbanda oco va va teyuile kovilinga vĩvi via Satana lolondele viaye, kuenda ovo ka va kuete usumba lumbanda. Vakuakuvumba Suku va tava kueci Embimbiliya li popia hati: “Momo ovaso a Yehova a vanja vanja kuosi kilu lieve ha lekisa unene waye ku vakuavitima vio sungulukila.”​—⁠2 Asapulo 16:⁠9.

17. Elivulu lia Tiago 4:7 li tu vetiya oku linga nye, oco hẽ nye tu kuete oku linga?

17 Ove ci tava okuti o kuatavo ekolelo eli nda wa fendela Yehova. Elivulu lia Tiago 4:7 li popia hati: “Oco, pokoli ku Suku. Tamalali leliapu kuenje liu tili.” Nda ove wa fendela Suku loku pokola kokuaye, kũlĩha okuti Yehova oka ku teyuila.

[Elitalatu kemẽla 18]

Anga hẽ Vakuombanda va Pondola Oku Tutuiya Oviliakulo?

Kefetikilo liunyamo wo 1977, ci soka 14 komanu va sungiwile okuti va kuete umbanda, va pondiwa kuenda va va yokela ocipepi lolupale luo Pietersburg kofeka yo Afrika do Sul. Omo liaco, yimue orevista Drum yoko Afrika do Sul ya lombolola okuti: “Omanu va kuepata limuamue, cikale alume ale akãi, va kasi lusumba. Ovo va kuete usumba woku vatumisila umbanda pokati kociliakulo. . .

Ci sukila oku lingako cimue. . . Vakuaseketa yorevista ya tukuiwa ndeti va lekisa ekatanga limue ka lia lelukile ku vosi vakuombanda poku popia hati: Cilo kuangiliyiwa eci ci soka 5.000 Rande, ale [5. 750.00 kolondolale (EUA) kotembo yaco], nda vokuenda kuosãi Yelombo yulima wulo 1977, umue pokati kene wakuombanda o tẽla oku ponda Stanley Motjuwadi lociliakulo. Nda okuti ka wa ci tẽleli, ci kũlĩhĩwe lavosi okuti ovisimĩlo viene vioku tẽla oku tutuiya oviliakulo, viuveke kuenda viuhembi.

“Omo liaco, olonganga vina okuti olohembi vi fetike oku tokotisa olombia viavo viutale. Tua va kapela ocimãho eci.”

Anga hẽ olonganga via tẽla oku imũla oseteko yekatanga eli loviliakulo? Sio, ka via ci tẽlele. Ñala Motjuwadi usonehi worevista Drum, wa puluka kuenda wamamako loku kuata ovokuasi, poku linga usonehi wa velapo worevista yaco.

Vokuadru: Ndamupi usonehi umue wo ko Afrika do Sul a katangisa olonganga? Kuenda nye ca imilako?

[Elitalatu kemẽla 16]

Olonganga ka vi tẽla oku siapo atimba avo.

[Elitalatu kemẽla 17]

Olonjanja vimue ovina vĩvi viya ño.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link