OCIPAMA 23
Epapatiso—Ocimãho ci Sukiliwa Oku Tẽlisiwa!
Yesu wa longisa okuti, Akristão va sukila oku papatisiwa. (Tanga Mateo 28:19, 20.) Pole, nye ci lomboloka epapatiso? Nye omunu a sukila oku linga oco a tẽlise ocimãho caco?
1. Nye ci lomboloka epapatiso?
Ondaka “epapatiso” ya tunda kondaka yo Helasi yi lomboloka “oku yuvikiwa” vovava. Eci Yesu a papatisiwa, wa yuvikiwa vovava Olui Yordão kuenje wa “tunda vovava.” (Marko 1:9, 10) Cimuamue haico, Akristão vocili poku papatisiwa, va yuvikiwa, ale va mbuitikinyiwa vovava.
2. Omunu poku papatisiwa o lekisa nye?
Poku papatisiwa o lekisa okuti wa litumbika ku Yehova Suku. Omunu o litumbika ndati? Osimbu ka papatisiwile, o likutilila pokolika loku sapuila Yehova okuti, o yongola oku U vumba otembo yosi. O likuminya oku fendela lika Yehova Suku loku linga ocipango caye okuti, oco ocina ca velapo komuenyo waye. Eye ka ‘lisokolola vali eye muẽle . . . kuenje amamako oku kuama’ alongiso a Yesu longangu yaye. (Mateo 16:24) Elitumbiko lepapatiso liove, li ecelela oku kuata ukamba wa pama la Yehova kuenda afendeli vaye.
3. Nye omunu a sukila oku linga osimbu ka papatisiwile?
Tete o sukila oku lilongisa catiamẽla ku Yehova loku pamisa ekolelo kokuaye. (Tanga Va Heveru 11:6.) Osimbu ukũlĩhĩso lekolelo vi livokiya, ocisola o kuetele Yehova, ci livokiyavo. O kuatavo onjongole yoku kunda catiamẽla kokuaye loku kapako olonumbi viaye. (2 Timoteo 4:2; 1 Yoano 5:3) Nda omunu ambata omuenyo “ndeci ca sesamẽla ku Yehova loku u sanjuisa calua,” o nõlapo oku tumbika omuenyo ku Suku loku papatisiwa.—Va Kolosai 1:9, 10.a
LILONGISA ONDONGOSI
Tala eci tu lilongisila kepapatiso lia Yesu kuenda ndomo omunu umue a lipongiyila enanga eli li kuete esilivilo.
4. Tu lilongisila kepapatiso lia Yesu
Tanga Mateo 3:13-17, oco o lilongise ovina vikuavo viatiamẽla kepapatiso lia Yesu. Noke konomuisa apulilo a kuãimo:
Eci Yesu a papatisiwa wa kala omõla?
Wa papatisiwa ndati? Anga hẽ wa nyĩliwa ovava?
Yesu wa fetika upange waye ulikasi Suku a ecele kokuaye palo posi eci a papatisiwa. Tanga Luka 3:21-23 kuenda Yoano 6:38, noke konomuisa epulilo li kuãimo:
Yesu noke lioku papatisiwa, upange upi a velisilepo komuenyo waye?
5. Epapatiso ocimãho cimue o pondola oku tẽlisa
Ocisimĩlo coku litumbika loku papatisiwa, kefetikilo ci kasi ndu okuti ca tĩla calua. Pole, o pondola oku amamako toke eci o liyeva okuti, wa kolapo kuenda o nõla onjila yimue ya velapo. Oco o kũlĩhe vamue va ci linga, tala OVIDEO.
Tanga Yoano 17:3 kuenda Tiago 1:5, noke konomuisa epulilo li kuãimo:
Nye ci kuatisa omunu oku lipongiyila oku papatisiwa?
Tu litumbika ku Yehova poku u sapuila okuti, tu yongola oku u vumba otembo yosi
Poku papatisiwa tu lekisa komanu okuti, tua litumbika ku Suku
6. Nda tua papatisiwa tu panga onepa kepata lia Yehova
Nda tua papatisiwa tu panga onepa kepata li likuete omunga voluali luosi. Ndaño tua tunda kolonepa via litepa, kovikoti viñi viñi, vosi yetu alongiso etu amuamue kuenda tu kuãi olonumbi vimuamue viatiamẽla kovituwa. Tanga Olosamo 25:14 kuenda 1 Petulu 2:17, noke konomuisa epulilo li kuãimo:
Epapatiso li panga ndati onepa kukamba womunu la Yehova kuenda la vana Vo fendelavo?
OMANU VAMUE VA POPIA VATI: “Sia lipongiyile oco ndi papatisiwe.”
Nda o liyevite okuti kua lipongiyile, o sima okuti epapatiso handi ocimãho cimue o sukila oku tẽlisa?
NYE WA LILONGISA?
Yesu wa longisa okuti, Akristão va sukila oku papatisiwa. Oco ocimãho caco ci tẽlisiwe, omunu o sukila oku pamisa ekolelo ku Yehova, oku kapako olonumbi Viaye loku litumbika Kokuaye.
Oku Pitulula
Nye ci lomboloka epapatiso kuenda momo lie li kuetele esilivilo?
Elitumbiko kuenda epapatiso li kuete elitokeko lipi?
Osimbu omunu ka litumbikile loku papatisiwa o sukila oku linga nye?
OCO O KŨLĨHE OVINA VIKUAVO
Lilongisa eci epapatiso li lomboloka, leci olio ka li lomboloka.
“Epapatiso li Lomboloka Nye?” (Ocipama ci sangiwa lika vo Internet)
Pitulula olonjila vi kuatisa omunu oku pitĩla toke kepapatiso.
“Ocisola Kuenda Olopandu ku Yehova vi Tuala Kepapatiso” (Utala Wondavululi Welombo 2020)
Tanga ndomo onjila ulume umue a nõlapo yoku papatisiwa ya kunamẽla kueci ca velapo.
“Ovo va yonguile okuti ndi seteka oco ndi limbuke ocili” (Utala Wondavululi 1 wa Kayovo 2013)
Kũlĩhĩsa esunga lieci epapatiso ocimãho cimue ci sukiliwa oku tẽlisiwa kuenda ndomo o lipongiya.
“Ndi Sukila hẽ Oku Papatisiwa?” (Amalẽhe va Pula—Atambululo a Kuatisa, Elivulu 2, ocipama 37)
a Omunu nda wa papatisiwa ale vetavo likuavo, o sukila oku papatisiwa vali. Momo lie? Momo etavo liaco ka li longisa ocili Cembimbiliya.—Tala Ovilinga 19:1-5 kuenda Ocipama 13 celivulu lilo.