Eteke Lia Yehova Liesombiso Likasi Ocipepi!
‘Eteke linene lia Yehova li kasi ocipepi, li kasi ocipepi muẽle; li yayulako.’−SOFONIYA 1:14.
1. Elungulo lipi lia Suku lia sapuiwa la Sofoniya?
Yehova SUKU ndopo muẽle oka nena ekunduko kolondingaivi. Yevelela! Velungulo liaye wa popia hati: “Njupapo omunu ... Njupa [muẽle] omanu kilu lieve.” (Sofoniya 1:3) Olondaka evi via Ñala Yehova Ukuonene Wosi, via popiwa luprofeto waye Sofoniya, una wa kala omokolole yukuekolelo Soma Hesekiya. Olondaka viaco evi via sapuiwa kolonele via Soma uwa Yosiya, ka via kale esapulo liwa kolondingaivi via kala vofeka yo Yuda.
2. Momo lie ovilinga via Yosiya ka via tatekelele okuiya kueteke lia Yehova liesombiso?
2 Upange wuprofeto Sofoniya woku sapula ocitumasuku, wa kuatisa vali enene umalẽhe Yosiya oku limbuka esukilo lioku yelisa o Yuda oco ka mu ka kale vali efendelo liaviha. Pole, ovilinga via Yosiya vioku yelisa ofeka oco ka mu ka kale vali etavo liesanda, ka via tẽlele oku malako undingaivi wosi womanu, kuenda ka via tẽlelevo oku tuvika akandu asekulu yaye Soma Manase, una ‘wa yukisile o Yerusalãi losonde yava ka va kuete eko.’ (2 Olosoma 24:3, 2 Asapulo 34:3) Omo liaco, eteke liesombiso lia Yehova lia kala muẽle lokuiya.
3. Tu pondola ndati oku kuata ekolelo liokuti ci tava oku puluka “keteke lionyeño ya Yehova”?
3 Pole, keteke liaco eli li komohisa kueya oku kala omanu va puluka. Omo liaco, uprofeto wa Suku wa vetiya hati: “Osimbu kuambatiwile ndovisaikiti vi enda lofela; osimbu onyeño ya Yehova ka ya ku wilile, osimbu eteke lionyeño ya Yehova ka lieyile kokuove. Sandi Yehova, ene ambombe vofeka, haene wukuakulinga ovihandeleko viaye. Sandi esunga lokuomboka. Mbi wu wundisiwi keteke lionyeño ya Yehova.” (Sofoniya 2:2, 3) Lelavoko lioku puluka keteke lia Yehova liesombiso, tu konomuisi eci ca sonehiwa Vembimbiliya kelivulu lia Sofoniya. Elivulu liaco eli, lia sonehiwila ko Yuda, eci handi unyamo wo 648 O. Y., ka weyile, kuenda olio, onepavo ‘yondaka yovaprofeto va Suku’ yina okuti tu sukila oku yi yevelela lutate.−2 Petulu 1:19.
Yehova Onyanyumula Eka Liaye
4, 5. Olondaka via sonehiwa kelivulu lia Sofoniya 1:1–3 vieya oku tẽlisiwa ndati kolondingaivi via kala vofeka yo Yuda?
4 “Ondaka ya Yehova” ku Sofoniya yi fetika lelungulo lia eciwile ale tete. Suku wa popia hati: “Ñomba pe cosi cokilu lieve. Oco ca popia Yehova. Njupapo omunu locinyama; njupapo olonjila viovilu; kuenda olõsi viovokalunga. Njupapo omanu kilu lieve. Oco ca popia Yehova.”−Sofoniya 1: 1–3.
5 Ocili okuti, Yehova wa kala ocipepi loku nena esulilo liundingaivi wa piãla wa kala vofeka yo Yuda. Oco hẽ, helie Suku nda a tuma oco ‘a kombe pe cosi cokilu lieve’? Omo okuti Sofoniya soketi wa fetika upange waye woku sapula ovitumasuku kefetikilo liuviali wa Soma Yosiya, wuna wa fetika kunyamo wo 659 O. Y., ocitumasuku eci ceya oku tẽlisiwa poku kunduiwa kuofeka yo Yuda kumue lombala yaco o Yerusalãi, yeya oku kunduiwa la va Bavulono kunyamo wo 607 O. Y. Kotembo yaco, olondingaivi viosi vieya oku ‘kombiwa muẽle pe’ vofeka yo Yuda.
6-8. Nye ca popiwila kelivulu lia Sofoniya 1:4–6, kuenda ndamupu ocitumasuku caco ca tẽlisiwa ko Yuda yosimbu?
6 Poku popia eci Suku eya oku linga oco a kundile afendeli vesanda, elivulu lia Sofoniya 1:4–6 li lombolola ndoco: “Ngoluila Yuda eka liange kuenda olonungi viosi via Yerusalãi. Nyõla kovitumalo cilo ocisupe ca Baale kuenda onduko yovitunda vi fendela oviteka, vana okuti kovailu olonjo va kekamẽla olombungululu viokilu; va kekamẽla Yehova loku lisila laye, puãi haimo va lisilavo la Milikome. Va tinduka koku kuama Yehova; ka vo sandi vali pamue oku u pula.”
7 Yehova weya oku nyanyumuila eka liaye komanu voko Yuda kuenda voko Yerusalãi. Eye wa sokiyile muẽle oku kundula afendeli vo suku yo ko Kanana yoku ima apako oku ti suku va sokasaile hati o suku yi kuatisa oco ovikula vime, o suku yaco yaenda loku tukuiwa hati Baale. Via lua olosuku vio kocitumãlo caco viaenda loku tukuiwa okuti Baale, momo afendeli volosuku viaco va simaile okuti olosuku viaco vi kuete ovitumãlo viavio kuenda ci tava okuti vi koleliwa, momo vi kuete epondolo lioku va kuatisa. Ndeci, kua kala Baale wa fendalaiwa la va Moavi kuenda va Midiane Komunda ya Peore. (Atendelo 25:1, 3, 6) Vofeka yosi yo Yuda, Yehova weya oku kundulamo ovitunda viosi via Baale, kumue lepata liovitunda lia va Lewi vakuekambo liekolelo, vana va tombele ocihandeleko ca Suku, omo lioku likongela lafendeli volosuku viesanda koku fendela Baale.−Etundilo 20:2, 3.
8 Suku weya oku kundulavo vosi vana ‘va kekamalaile olohoka viokilu,’ vana okuti vafendalaile olombungululu kuenda ekumbi. (2 Olosoma 23:11; Yeremiya 19:13; 32:29) Onyeño ya Suku yeya oku loñisiwavo ku vana va tengaile efendelo liocili leli liesanda, vana vaenda ‘loku lisila la Yehova osimbu va lisilavo la Milikome.’ Milikome soketi onduko yikuavo ya Moleke, wa kala o suku ya velapo ya va Amoni. Vefendelo liaenda loku eciwa ku Moleke mua kongalaile oku eca omãla ndocilumba.−1 Olosoma 11:5; Yeremiya 32:35.
Esulilo Liakristão Vesanda Likasi Ocipepi!
9. (a) Akristão Vesanda va kuete ekandu lia nye? (b) Ca litepa la vakuekambo liekolelo voko Yuda, nye tu kuete oku nõlapo oku linga?
9 Cosi eci ci tu ivaluisa ndomo Akristão Vesanda va limba vefendelo liesanda kuenda voku fendala olombungululu. Ocili okuti ovilinga viatavo esanda ka via sungulukile, ndeci atiamẽla koku pesela ovimuenyo volohuluwa viomanu kuyaki wa lingiwa lekuatiso liasongui vetavo! Lalimue eteke ka tuka lingi ndomanu vana vakuekambo liekolelo va kala oko ko Yuda, vana ‘va tindukile koku kuama Yehova,’ haivo va siapo oku u sandiliya loku u pula oco a vaimbe onumbi. Pole, tu amamiko loku panamala kelitokeko lietu la Suku.
10. Ndamupi o lombolola elomboloko liocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Sofoniya 1:7?
10 Olondaka vi kuãimo viuprofeto vi tiamisiwila kolondingaivi vio ko Yuda kuenda ku vosi vana okuti etaili va suvuka uviali Wusoma wa Suku. Kelivulu lia Sofoniya 1:7, tu tangako olondaka via popia hati: “Uhili kovaso a Yehova Suku, momo eteke lia Yehova li li ocipepi. Yehova wa yala ofesta yovilumba; wa laleka ale akombe vaco.” Ci mõleha soketi ‘akombe va lalekiwile,’ va kala va Kaldea anyãli vo Yuda. ‘Ovilumba’ viaco via kala muẽle o Yuda kumue lombala yaco. Omo liaco, Sofoniya wa eca elungulo liocipango ca Suku catiamẽla koku kundula o Yerusalãi, kuenda ocitumasuku caco eci ci tiamisiwilavo kekunduko Liakristão Vesanda. Ocili okuti, omo eteke liesombiso lia Suku li kasi ocipepi, omanu vosi va mulo voluali va sukila oku ‘uhila kovaso a Ñala Yehova Ukuonene Wosi,’ oco va yevelele poku tuma olomunga viaye ‘okacunda katito’ ka Yesu haiko oloñame viaye olombuavekua, kuenda akamba vavo “olomeme vikuavo” via Yesu. (Luka 12:32; Yoano 10:16) Vana okuti ka va va yevelela, ale pamue va nõlapo oku tiangulukilamo uviali Wusoma wa Suku va kevelela oku kunduiwa.−Osamo 2:1, 2.
Eteke Lioku Liyula Likasi Ocipepi!
11. Oku ci teta onimbu eci ca sonehiwa kelivulu lia Sofoniya 1:8–11 ci lomboloka nye?
11 Catiamẽla keteke lia Yehova, ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Sofoniya 1:8–11 camisako hati: “Kuenje keteke liaco liovilumba via Yehova ame njambula olombuale lomãla va Soma, kuenda vosi ava va liposuisa luwalo wolofeka viñi. Keteke liaco ndi [ka] yambula u wosi o somboka volukuki, kuenda ava va yukaisa onjo ya cime cavo levi via kuatiwa lundululu luhembi. Yehova wa popia hati, keteke liaco ku [ka] yevala ondaka yuteto yi tunda kombundi yolõsi, kuenda okuliyula ku tunda konepa yavali yimbo; koviwulu ku tunda onjuvungo ya lua. Alonungi via Makatesi, liyuli, momo ovafuli vosi va nyõlẽha; vakuakupesalisa opalata va tepiwako.”
12. Vamue va limbukiwa ndati okuti “va liposuisa luwalo wolofeka viñi”?
12 Soma Yosiya komangu yusoma weya oku pico lia loñisiwile muẽle kokuavo, vamue soketi va kala loku sandiliya oku taviwa la vakualofeka via lisunguile lavo poku “liposuisa luwalo wolofeka viñi.” Cimuamue haico ci kasi loku pita koloneke vilo, va lua okuti ovituwa viavo vi lekisa okuti ka va tiamẽlele kocisoko ca Yehova. Omo va li lekisa okuti vatiamẽla kocisoko ca Satana, vaka kunduiwa.
13. Oku ci tiamisila kocitumasuku ca Sofoniya, nye ceya oku pitako eci va Bavulono veya oku kundula o Yerusalãi?
13 “Eteke” liaco eli lioku kunduiwa kuo Yuda lia li soka leci cika pita keteke Yehova aka yambula ovanyãli vaye, oco a maleko eviho liosi kuenda oco a lekisa unene waye. Eci va Bavulono veya oku kundula o Yerusalãi, kua yeviwa oku litetela kua tundilila Kombundi Yolõsi. Ombundi yaco eyi ci molẽha soketi va yi tukola ndoco omo ya kala ocipepi locitanda colõsi. (Nehemiya 13: 16) Olohoka vioko Bavulono via iñila konepa yavali yimbo, kuenda “onjuvungo ya lua” ya kala loku tundilila koviwulu, soketi ya kala onjuvungo ya va Kaldea va kala ocipepi. Nda kueya oku kala oku ‘liyula’ kua lua kuolonungi via Makatesi, imbo limue lia kala vondamba yo Tiropeom. Momo lie ovo nda va liyilila? Momo upange wa vakuamilu oku kongelamo “vakuakupesalisa opalata” wosi weya oku imuha.
14. Eyambulo lia Suku lika pitila toke pi eci aka pitisa voseteko vana va popia hati afendeli vaye?
14 Eyambulo lia Yehova kuava vaenda loku litukula hati afendeli vaye lieya oku pitila toke pi? Ocitumasuku camisako loku popia hati: “Kotembo yaco ñulihisa Yerusalãi lolondiyelo, kuenje njambula ava va tumãla ño konasi yavo, vana va likundakunda lovitima viavo vati, Yehova ka lingi ciwa, civi ka ci lingivo. Oco ipako viavo vi pundiwa, lolonjo viavo vi linga ovingululu. Ndaño va tunga olonjo ka va kalamo. Va tuika oviumbo viayuva, puãi ka va nyui kovinyu viavo.−Sofoniya 1:12, 13.
15. (a) Nye nda ceya oku pita lovitunda vakuambambe vo ko Yerusalãi? (b) Nye ca selekiwila vakuetavo liesanda vo koloneke vilo?
15 Ovitunda vio Yerusalãi, haivo va kala vakuambambe, va tengele efendelo lia Yehova leli liesanda. Ndaño okuti ovo va li salamisile apa pa kolapo, Suku weya oku va vanjiliya lolondiyelo vimihila toke apa pa salamele vana va kala vowelema wespiritu. Lomue wa puluka koku sandiliyiwa kuaco kuenda koku tẽlisiwa kuesombiso lia Suku. Vakuambambe yaco ava va kala ndonasi yokosi yombalili yovinyu. Ovo ka va yonguile oku sakalisiwa londaka la yimue yi tunda ku Suku yatiamẽla kesombiso liomanu lia kala ocipepi. Pole, ovo ka va pulukile kesombiso lia Suku lieya oku iya kokuavo, vana etaili va kasi vetavo liesanda ka vaka pulukavo, oku kongelamo Akristão Vesanda la vana okuti va siapo efendelo lia Yehova. Ovo ka va tava okuti tu kasi “koloneke via sulako,” kuenje vovitima viavo va popia hati: ‘Yehova kaka linga ciwa, kuenda kaka lingavo civi.’ Hakulueyakuoko ovo va kasi loku linga!−2 Timoteo 3:1–5; 2 Petulu 3:3, 4, 10.
16. Nye ca pitavo eci o Yuda ya yambuiwa, kuenda oku kuliha ondaka yaco te ku tu vetiya oku linga nye?
16 Va Yudea va tombele Suku va lunguiwile okuti, va Bavulono va kala lokuiya oku punda ukuasi wavo, loku tuiyila olonjo viavo, kuenda oku ambata apako osi o voviumbo viavo viayuva. Ovipako ka via kuatele esilivilo lalimue eci esombiso lia Suku lia tẽlisiwa ko Yuda. Cimuamue haico cika pitavo koloneke vietu vilo eci eteke liesombiso lia Yehova likeya koluali lulo. Omo liaco, tu velisipo ovina viespiritu kuenda ‘tu soleki ukuasi kilu’ loku pitisa kovaso ocipango ca Yehova vomuenyo wetu!−Mateo 6:19–21, 33.
“Eteke Linene Lia Yehova Likasi Ocipepi”
17. Ndomo ca sonehiwa kelivulu lia Sofoniya 1:14–16, etke lia Yehova li kasi ndati ocipepi?
17 Eteke lia Yehova liesombiso li kasi muẽle ocipepi? Ndomo ca sonehiwa kelivulu lia Sofoniya 1:14–16, Suku yetu o tu iha ohuminyo yokuti: ‘Eteke linene lia Yehova li kasi ocipepi, li kasi ocipepi muẽle; li yayulako, Onjuvungo yeteke lia Yehova yi koka usumba; ndaño onoi yi liyula lusumba. Eteke liaco eteke lionyeño, eteke liesakalalo lohali, eteke lienyõlẽho lohulunguta, eteke liowelema loluvumbulu, eteke liovalende lowelema wa lua, eteke liolumbeta, kuenda evilikiyo lioku yakisa ovaimbo a pama kuenda olombonge.’
18. Momo lie ka ca sungulukilile oku sima okuti Eteke lia Yehova li kasi handi ocipala?
18 Ko Yuda, vakuakandu pokati kovitunda via kala vakuakandu, olosoma kuenda omanu vaño va lunguiwa okuti: ‘Eteke linene lia Yehova li kasi ocipepi.’ Ko Yuda ‘eteke lia Yehova lia yayuileko muẽle.’ Cimuamue haico cika pita koloneke vietu vilo, lomue kaka sime okuti esombiso Yehova aka nena kolondingãivi li kasi handi ocipãla. Ocili okuti, ndomo Suku a nyõla lonjanga ya lua o Yuda, haicovo eye aka linga, oka ‘yayuisako’ eteke liaye lieyambulo. (Etundilo 16:14, 16) Yika kala otembo yimue yohali ya piãla ku vana vosi ka va tava kelungulo lia Yehova li kasi loku eciwa Lolombangi viaye, kuenda ku vana ka va tava oku nõlapo oku kuama efendelo liocili!
19, 20. (a) Nye ca kongeliwile veyambulo lionyeño ya Suku ya neniwile ko Yuda kuenda ko Yerusalãi? (b)Omo okuti enyõleho likeya koluali lulo lika pungula, apulilo api a votuiwa?
19 Onyeño Suku a loñisa ko Yuda, kuenda ko Yerusalãi ya kala “eteke liesakalalo lohali.” Oku iñila kua va Bavulono lundululu vofeka yo Yuda kueya oku nena ohali ya lua kolonungi viofeka yaco va lua va kala lusumba kumue lesakalalo lia piãla omo liolofa kuenda enyõlẽho. ‘Eteke liaco eli lienyõlẽho halio liohulunguta’ lia kala liowelema loluvumbulu, eteke liovalende kuenda liowelema wa lua, eteke liaco ka lia kale ndocina cimue ci lekisiwila ño vombangulo, puãi ca kala muẽle cimue ci letiwe, momo kua kala owisi kuenda ovivimbi kolonepa viosi. Lia kala “eteke liolumbeta, kuenda evilikiyo,” pole alumbeta aeco a kaluka ño olivova.
20 Olondavululi vio ko Yerusalãi ka via tẽlele oku eca eteyuilo lalimue eci olohoka vio ko Bavulono via kundula “ovaimbo a pama kuenda olombonge.” Koloneke vietu, alumbo eteyuilo a sevetiwa voluali lulo ka aka kuata esilivilo lalimue kovaso yovota a velapo a Suku o kilu, eye aka talavaya lavo koku kundula kumue kuka pungula. Ove hẽ o kevelela oku puluka? Ove hẽ wa nõlapo ale oku tiamẽla konepa ya Yehova, una o yovola “vosi vosole, olondingaivi puãi, o [ka] vi nyõla”?−Osamo 145:20.
21, 22. Ndamupi olondaka via sonehiwa kelivulu lia Sofoniya 1:17, 18 vika tẽlisiwa koloneke vietu?
21 Hetekekuolio liesombiso li koka usumba lia sapuiwa kelivulu lia Sofoniya 1:17, 18! Yehova Suku wa popia hati: “Ndi nenela omanu vosi esakalalo, okuti va enda loku papata ndolomeke, momo va lueyela Yehova. Osonde yavo yi peseka ndoneketela, ositu yavo ndaniña. Ndaño opalata yavo ndaño ulu wavo ka vi tẽla oku va popela keteke liaco lionyeño ya Yehova. Vondalu yonyeño yesepa liaye oluali luosi lu pia, momo imula pe ocipikipiki olonungi viosi violuali.”
22 Ndomo Yehova a lingile koloneke via Sofoniya, ndopo muẽle oka nenavo esakalalo “[k]olonungi viosi violuali,” vina vi kasi oku li kala oku yevelela alungulo aye. Omo liakandu va kasi oku lingila Suku, ovo vaka ñuala ñuala ndolomeke ka vi kuete u o va kuatela vombueti, kuenda ka vaka sanga layumue o va yovola. Veteke lia Yehova liesombiso, osonde yavo “yi [ka] peseka ndoneketela,” ndocina cimue ka ci kuete esilivilo. Olondingaivi vika kuata esulilo limue li koka osõi, momo Suku oka nyanyola atimba avo, kuenda ovãla vavo oka va sanduila kilu lieve “ndaniña.”
23. Ndaño okuti olondingaivi ka vika puluka “keteke lionyeño ya Yehova,” elavoko lipi li lekisiwa kocitumasuku ca Sofoniya?
23 Lomue o pondola oku popela u o li yaka la Suku kuenda lomanu vaye. Opalata lulu ka via tẽlele oku popela olondingaivi via kala ko Yuda, omo liaco, ovokuasi añi añi lovitukiko, ka vika teyuilavo ndaño oku popela Akristão Vesanda lolondingaivi vikuavo violuali lulo “keteke lionyeño ya Yehova”. Keteke liaco eli li koka usumba, “oluali luosi” luka nyõliwa londalu yonyeño ya Suku, osimbu a kundula olondingaivi. Omo tua kolela kowanji wondaka ya Suku, tua kuliha okuti, tu kasi muẽle “kotembo yesulilo.” (Daniele 12:4) Eteke lia Yehova liesombiso li kasi ocipepi, kuenda eye, oka kundula ovanyãli vaye. Pole, ocitumasuku ca Sofoniya ceca elavoko lioku yovuiwa. Nye hẽ ci sukiliwa keteke lionyeño ya Yehova?
O Tambulula hẽ Ndati?
• Ndamupu ocitumasuku ca Sofoniya ca tẽlisiwa ko Yuda kuenda ko Yerusalãi?
• Nye ca selekiwila Akristão Vesanda kuenda olondingaivi vio koloneke vilo?
• Momo lie ka ca sungulukilile oku sima okuti Eteke lia Yehova liesombiso li kasi handi ocipãla?
[Elitalatu kemẽla 4]
Sofoniya wa sapula lutõi wa lua okuti eteke lia Yehova liesombiso lia kala ocipepi
[Elitalatu kemẽla 5]
Eteke lia Yehova lieyile ko Yuda loko Yerusalãi eci va Bavulono va yi kundula kunyamo wo 607 O.Y.
[Elitalatu kemẽla 6]
Ove hẽ o kevelela oku popeliwa eci Yehova aka kundula olondingaivi?