Epokolo Elongiso Limue hẽ li Silivila Vutila?
“OLONJALI ka vi yongola lika omãla va pokola, pole omanu vakualondunge.” Oco ca tangiwa vukanda wesapulo limue lia velapo. Onepa eyi yitito yesapulo yatiamẽla kueci ce yilila kekonomuiso lia lingiwa ko Nova Zelandia, lina lia lekisa okuti, 22 kolopurcentu viomanu oco lika va tava okuti omãla nda va longisiwila epokolo konjo.” Upange wekonomuiso wa sangavo okuti olonjali etaili vi tava okuti ca velapo vali oku longisa omãla kueci catiamẽla kovituwa viwa, koku kala omunu o litata eye muẽle kunda koku kala omunu ukuacikele.
Otembo yilo yovituwa vioku likalela kuenda vioku livelisapo, ka ci komohisa okuti omanu valua vakakatela kocisimilo cimue civi cepokolo kuenje va ci longisa komãla. Ange, epokolo vutila limuiwa lika ndocituwa cimue cosimbu okuti capitako ale? Ale elongiso limue li kuete esilivilo lia velapo okuti omãla va pondola oku li lilongisa kuenda oku pako esilivilo? Ca velapo vali handi, ndamupi Yehova Suku, Usovoli weliangiliyo liepata, a tenda epokolo kolonjali, kuenda ovowa a pi eyilila kepokolo liaco?—Ovilinga 17:29; Va Efeso 3:14, 15.
“Oco ca Sunguluka”
Kekongelo Liakristão lioko Efeso kocita catete, upostolo Paulu wa soneha hati: “Ene amãla, pokoli kolonjali viene vu Kristu, omo oco ca sunguluka.” (Va Efso 6:1) Omo liaco, esunga liatete liepokolo liaco lieli okuti li likuata locihandeleko ca Suku okuti ca sunguluka. Ndomo Paulu a popia hati, “oco ca sunguluka.”
Omo lieci, tualimbuka okuti Ondaka ya Suku yi tukula epindiso liolonjali vocisola ndocikuata cimue ca fina, ‘ndocifuto ca posoka kutue wove, kuenda ndolomota posingo yovi,’ kuenda ndocina cimue “ci sanjuisa Ñala.” (Olosapo 1:8, 9; Va Kolosai 3:20) Pole, oku siapo oku pokola kolonjali ci nena oku pisiwa la Suku.—Va Roma 1:30, 32.
“Okuti Cosi ci Kala Ciwa Love”
Paulu wa lekisa esilivilo likuavo lioku pokola eci a soneha hati: “Ocihandeleko catete ci kuete ohuminyo ceci, citi, Sumba so la nyõho, okuti cosi ci kala ciwa love, kuenje oloneke viove palo posi vi lua.” (Va Efeso 6:2, 3; Etundilo 20:12) Lonjila yipi ci tava okuti epokolo kolonjali linena ekalo liwa komunu?
Loku fetika, haciliko hẽ okuti olonjali vi kuete vali anyamo a lua kuenda ukulihiso womuenyo? Ndaño vamõleha okuti ka va kuete ukulihiso walua watiamẽla kolo computador ale kovipama vikuavo vi longisiwa kosikola, ovo va kuliha calua catiamẽla komuenyo kuenda koku linala lovitangi viomuenyo. Lonjila yikuavo, amalẽhe va kamba ovisimilo via miuha vi yilila koku kula kolondunge. Omo liaco, ovo va siata oku yayulako poku linga olonetululo okuti olonjanja vialua va tava kueci civi omo lioku silihiwa lakuavo okuti kuiyilila ovitangi kokuavo muẽle. Ocili muẽle, Embimbiliya lilombolola okuti: “Vutima womõla muli esanda.” Ihemba viaco puãi nye? “Ombueti yelungulo puãi yi li sandola.”—Olosapo 22:15.
Onima yoku pokola yi pitahãla ukamba pokati konjali lomõla. Oco owiñi womanu u talavaye ciwa kuenda u linge upange wamamako, ci sukila oku likuata omunga kuendavo ci sukila onepa yimue yepokolo. Ndeci, volohuela, onjongole yoku leluka okuti hakukisikako, loku kapako eci ci sesamẽla vakuetu kuenda eci omanu va yevite, ci nena ombembua, elinaliso kuenda esumuluho. Pocitumãlo cupange esumbilo liolonalavayi ocina cimue ci kuete esilivilo volomilu ale voku likolisilako oku sanga ekalo liwa. Poku litokeka lovihandeleko viuviali kuenda olongusiko, epokolo k li yovola lika omunu koku kangisiwa, pole, li nenavo eteyuilo limue kuenda oku popeliwa.—Va Efeso 5:21–25; 6:5–8.
amalẽhe vana ka vapokola kolombiali olonjanja vialua va linga ovisuanji vofeka. Osimbu okuti, elongiso liepokolo li longisiwa vutila li pondola oku amamako oku kala esumuluho vokuenda kuomuenyo womunu. Hesilivilokuolio ci kuete oku ci lilongisila vutila!
Esumuluho lia Velapo Liepokolo
Epokolo ka li nena esumuluho liukamba vepata kuenda onima yikuavo yotembo ya lua, pole, liecavo ociseveto ci pondola oku vetiya ukamba umue ukuete esilivilo lia velapo ovokamba osi, okuti ukamba pokati komunu Lululiki waya. ‘Ndusovoli wa Velapo’ okuti eye “ono yomuenyo” Yehova Suku lesunga lialua osesame?la epokolo lietu liosi.—Ukundi 12:1; Osamo 36:9.
Ondaka “epokolo” yi sangiwa Vembimbiliya olonjanja vialua. Handi vali, kuli ovita violondaka viatiamẽla kovihandeleko via Suku, kovikisika, kolongusiko, kolonetululo viasombiso kuenda kolonjilike, viosi evi te via pokuiwa. Ka tu kuete lalimue etatahãi liokuti Suku epokolo wa li tenda ndocina cimue ci yonguiwa poku pa uwa woku taviwa laye. Ocili, epokolo ocituma cimue okuti ka citava oku ci kamba poku pamisa ukamba la Yehova. (1 Samuele 15:22) Pole, ocituwa comanu hakupokolako, pole, oku tomba. Embimbiliya li popia hati: “Ovisimilo viutima womunu vi kasi ño civi tunde kutila waye.” (Efetikilo 8:21) Kuenje, elongiso liepokolo ka li longisiwa lika vutila, pole, vokuenda kuomuenyo. Oku linga ndoco cinena esumuluho liocili.
Ivaluka okuti, ndomo ca popiwa lupostolo Paulu, ocihandeleko coku kala ukuakupokola kolonjali ci kuete olohuminyo vivali “okuti cosi ci kala ciwa love, kuenje oloneke viove palo posi vi lua.” Elekiso liohuminyo eyi yi sangiwa velivulu Liolosapo 3:1, 2: “Amõlange, ku ka ivaleko alungulo ange. Patekela ovihandeleko viange. Momo ovio vi ku muisa oloneke via lua, lanyamo omuenyo, kuenda ombembua.” Esumuluho lia velapo liomunu o pokola, lioku kuata ukamba umue la Yehova cilo kuenda omuenyo ko pui voluali luokaliye luombembua.—Esituluilo 21:3, 4.
[Alitalatu kemela 30, 31]
Epokolo linea esumuluho liukamba vepata, vocitumãlo cupange kuenda la Yehova