Tali Una o Lingainga Ovina vi Komohisa!
“Talama, sokolola ovikomo via Suku.”—YOVI 37:14.
1, 2. Kunyamo wo 1922, nye ci komohisa ceya oku limbukiwa la vamue, kuenda va liyeva ndati?
UMUE ukuoloño ukuoloño woku lembulula ovina viosimbu, okuti wa kemãla calua wo kofeka yo Grã–Bretanya, vokuenda kuanyamo wa kuata onepa koku sandiliya ovokuasi. Kuenje, keteke 26 kosãi ya Kuvala kunyamo wo 1922, Haward Cater ukuoloño woku lembulula ovina viaco viosimbu kuenda Lord Carnarvon va sanga onima veyambo lia Fareo Tutancamon li sangiwa pocitumãlo va kendaile va Fareo voko Egito, ci tukuiwa hati, Ocimbota Colosoma. Olonoño viaco evi via tombola epangu vepito limue lia tokekiwile lekokoto. Carter wa mihila lovela vokati kaco co a tale eci ci kasi veyambo liaco.
2 Noke, Carter wa popia hati: “Omo okuti wa lakele, Lord Carnarvon wa pula lonjongole yalua hati: ‘O lete hẽ cimue?’ Ame nda tẽla ño oku u tambulula okuti: ‘ndi lete ovina vi komohisa.’” Veyambo liaco va sangamo ocikalavekua cimue okuti vokati kaco mua kala olohulukãi viovokuasi. Ci tava okuti pamue ove wa muile ale “ovina vi komohisa” valitalatu ale volonjo vina va siata oku soleka ovina viokosiahulu. Pole, ovina vi kuete elitokeko lalimue lomuenyo wove. Omo liaco, tu tiamisili ombangulo yetu kovina vi komohisa vi kuete elitokeko lomuenyo wove havio vi kuete esilivilo lia velapo kokuove.
3. Pi tu sanga elomboluilo liatiamẽla Kovina vi komohisa okuti vi kuete esilivilo lia velapo kokuetu?
3 Ndeci, ivaluka eci catiamẽla kulume umue wa kemãlele calua wa kala kosimbu, okuti omanu va kemãla etaili vosinema, koku tasula ombunje, vakuapulitika kuenda asongui vatavo va sule. Ulume waco, wa velelepo calua omanu vasi Vokutundilo. Ove oka limbuka okuti, onduko yulume waco tu kasi loku tukula ndeti, Yovi. Elivulu limosi Liembimbiliya liosi li lombolola eci catiamẽla kokuaye. Pole, umalẽhe umue wa kala koloneke viaye, o tukuiwa okuti Elihu, wa yeva ekisika lioku tetulula Yovi. Ocili okuti, Elihu wa popia hati, Yovi wa kala loku li sokolola ño enene eye muẽle kuenda ava a lisunguile lavo. Kelivulu lia Yovi, kocipama 37, tu sangako amue pokati kalungulo aco olondunge, okuti a kuete esilivilo liocili kokuetu etaili.—Yovi 1:1–3; 32:1–33:12.
4. Elungulo Elihu aecele li sangiwa kelivulu lia Yovi 37:14, lieya oku tiamisiwila pi?
4 Olondembeleki viesanda via Yovi, okuti via kala vitatu, via tukula Kovina vimue ovo va simile hati mbi oko Yovi a lueya kovisimilo ale kovilinga. (Yovi 15:1–6, 16; 22:5–10) Elihu lepandi liocili, wa talamẽla muẽle toke eci va mãla oku vangula. Noke, wa tumbuka ondaka ya sunguluka haiyo yolondunge. Cosi eye a popia cesilivilo, pole kuluhisa ocisimilo caye eci a popia hati: “A Yovi, yevelela eci mopia. Talama, sokolola ovikomo via Suku.—Yovi 37:14.
Umue wa Panga Ovopange Aco Akomohisa
5. Nye ca kongeliwa ‘vovopange a komohisa a Suku’ Elihu a tukula?
5 Kulihisa okuti, Elihu ka vetiyile Yovi oco a li sokolole lika eye muẽle, ale oco a sokolole lika omanu lavakuavo. Elihu lolondunge, wa vetiya Yovi, kuenda o tu vetiyavo etu etaili, oco tu sokolole ovopange a komohisa a Yehova Suku. Nye ove o sima okuti oco ca kongeliwa vondaka yokuti, ‘ovopange a komohisa a Suku’? Puãi, omo liasakalalo akahandangala o kuete atiamẽla kuhayele wove, koku sanda olopalata, lesakalalo okuete leci ci keya kovaso, lepata liove, lava u talavayela kumosi, kuenda lava o lisungue lavo, momo lie o sukilila oku sokolola lutate ovopange a Yehova Suku? Ocili okuti, ovopange a komohisa a Yehova Suku, a lekisa uloño waye kuenda unene waye kovilulikilo viaye viosi via tu ñuala. (Nehemiya 9:6; Osamo 24:1; 104:24; 136:5, 6) Oco ci tu lomboloke ciwa, tu kulihisi etosi limue velivulu lia Yehosua.
6, 7. (a) Ovopange api a komohisa Yehova a linga koloneke via Mose kuenda via Yehosua? (b)Koloneke via Mose kuenda via Yehosua eci kua lingiwa amue pokati kovopange aco nda ove haipo wa kaile, nda wa liyeva ndati?
6 Yehova wa nenele eyambulo ko Egito yosimbu, noke wa tepa pokati ovava o Vokalunga Kakusuka oco Mose a tẽle oku pita la va Isareli oco a va tuale keyovo. (Etundilo 7:1–14:31; Osamo 106:7, 21, 22) Kuli ulandu umue wa lisetãhalavo lowu, okuti wa sonehiwa kelivulu lia Yehosua, kocipama ca 3. Kapiñala ka Mose, Yehosua, wa kala locikele coku yowisa omanu va Suku toke kesinya likuavo liolui, oco va iñile Vofeka Yohuminyo. Yehosua wa popia hati: “Liyelisi, momo hẽla Yehova o[ka] linga ovikomo pokati kene.” (Yehosua 3:5) Ovikomo viaco hẽ vipi?.
7 Ulandu waco u lekisa okuti, Yehova wa yulula vali yimue onjila vokati kovava o Volui Yordão, oco ovita violohulukãi vialume, lakãi kuenda omãla va pite posi ya kukuta. (Yehosua 3:7–17) Nda tua kalelepo oku tala olui lua litepa pokati okuti omanu vosi va kasi loku pita ciwa lohele la yimue, nda ca tu komohisa calua! Eci ca lekisa unene u komohisa, Suku a kuete kocilulikilo viaye. Ocili okuti, ndaño muẽle cilo, kotembo yetu, kulivo ovina vi komohisa. Oco tu tale vimue pokati kovina viaco kuenda esunga lieci tu sukila oku vi sokolola, tu konomuisi eci ca sonehiwa kelivulu lia Yovi, kocipama 37:5–7.
8, 9. Ovopange api a komohisa a lomboluiwa kelivulu lia Yovi 37:5–7, kuenda momo lie tu sukilila oku sokolola eci catiamẽla kovina evi?
8 Elihu wa popia hati: “Okulemila kuondaka ya Suku ku komohisa. O lingainga ovina vinene ka via tu lombolokele.” Nye Elihu a kala loku sima catiamẽla kovilinga vi komohisa via Suku? Ocili okuti, eye wa tukula ocikokoto kuenda ombela. Ovina evi vi tateka upange wukuakulima vepia liaye, kuenda ceca otembo lesunga kukuakulima oco a sokolole ovopange a Suku. Pamue ka tuakuakulimako, pole ndaño ndoco, ombela ale ocikokoto vi tu lokila vosi yetu. Cosi catiamẽla lika kofeka oku tu kasi, ombela locikokoto ci tava okuti yi tatekavo ovopange etu. Tua siata hẽ okukuata otembo yoku sokolola u o kasi konyima yovina evi vi komohisa kuenda eci vi lomboloka? Ove hẽ wa siata oku ci linga?
9 Ocili okuti, ndomo tu tanga kelivulu lia Yovi kocipama 38, Yehova Suku wa kuamavo ocisimilo cimuamue eci a linga apulilo ku Yovi okuti a kuete esilivilo liocili. Ndaño okuti, Ululiki wetu wa linga apulilo aeco tete ku Yovi, apulilo aco citava okuti a tiamisiwilavo kokuetu, kovituwa vietu, kekalo lietu kuenda kotembo yetu yokovaso. Omo liaco, tu tali apulilo aeco Suku a linga ku Yovi, kuenda tu sokololi eci ca kongeliwamo, oco tu lingi eci elivulu lia Yovi kocipama 37:14, li tu vetiya oku linga.
10. Eci ca sonehiwa kelivulu lia Yovi, kocipama 38 ci vetiya nye kokuetu, kuenda apulilo api a votuiwako?
10 Ocipama 38 ci fetika lolondaka viokuti: “Yehova wa kumbuluila Yovi vocipepe, hati, Ove elie okuti o sitika alungulo ange lolondaka ka vi kuete ukulihiso? Iña pimo ndulume. Kolisako, cilo ame hu pula, love o ñumbulula.” (Yovi 38:1–3) Evi via kala ño efetikilo liolondaka viaye oku kuamamo. Eci ceya oku kuatisa Yovi oku pongolola ovisimilo viaye kuenda oku limbuka okuti o kasi kovaso Yululiki woluali luosi, kuenda oku limbukavo okuti o kuete ocikele kovaso aye. Eci, ocina cimue ciwa okuti etu kuenda vakuetu tu ci kapakovo. Noke, Suku wa situlula ovina Elihu a tukuile ale poku pula hati: “Eci nda seveta oluali ove wa kala pi? Nda ukualondunge sapuileko. [H]elie wa lu valeka? Siti wa ci Kuliha. [H]elie wa lu seveta lukolo? Ociseveto caluo va ci sevetela pi? [H]elie wa tumbika ewe liaco lievindi?”ˉYovi 38:4–6.
11. Ovilinga vipi elivulu lia Yovi 38:4–6 li tu lomboluila?
11 Yovi wa kala hẽ pi, kuenda etu tua kalavo hẽ pi, eci oluali lua lulikiwa? Anga hẽ umue pokati ketu wa kuata onepa koku sokiya oku tunga oluali luetu okuti kesokiyo liaco oko kuopiwa oloseteko vioku seveta oluali? Ocili okuti lomue! Momo, otembo yaco, omanu handi ka va lulikiwile. Poku sokisa ilu lieve ndonjo yimue ya tungiwa, Suku wa pula hati: “[H]elie wa tumbika ewe liaco lievindi?” Etu tua kuliha okuti ilu lieve lia kapiwa pocitumãlo cimue okuti lia li sila ocinãla ca sokapo Lekumbi, oco cecelele ekalo liomuenyo kuenda oku amamako kutu kulo kilu lieve. Olio li kuetevo ongave ya sokapo. Nda ilu lieve lia sanjavalele ño enene, ofela yina yi tukuwa hati, gás hidrogenio, nda ka ya tẽlele oku tunda vepuluvi lilo, kuenje, kilu lieve nda ka ca tavele okuti ku kala omuenyo. Pole, kuli umue “wa tumbika ewe liaco lievindi” pocitumãlo li sesamẽla. Ange hẽ Yovi eye o sesamẽla esivayo omo liupange waco? Ale hẽ Yehova Suku?—Olosapo 3:19; Yeremiya 10:12.
Helie Ulume o Kuete Atambululo?
12. Epulilo li sangiwa kelivulu lia Yovi 38:6 li tu tuala koku sokolola eci catiamẽla pi?
12 Suku wa pulavo hati: “Ociseveto caluo va ci sevetela pi?” Epulilo liaco eli hẽ ka lia sungulukile? Vosi yetu tua kuliha ondaka yimue okuti Yovi ka yi kulihile, yi tukuiwa hati, gravidade, okuti ongusu yi kokela ovina posi. Valua pokati ketu ca tu lomboloka ciwa okuti, ongusu yaco eyi yoku kokela posi ovina viosi, yi tunda kongusu yekumbi oyo yi kuatisa oku tumbika ilu lieve pociseveto lia sevetiwila. Pole, helie okuti ocihandeleko congusu yi kokela posi ovina viosi colomboloka muẽle ciwa?
13, 14. (a) Nye tu sukila oku tava kueci catiamẽla kongusu yi kokela ovina viosi posi? (b)Ndamupi hẽ tu liyeya kueci catiamẽla kolondaka via tukuiwa kelivulu lia Yovi 38:6?
13 Elivulu limue lia sandekiwa ndopo kelimi Liongelesi, li kuete osapi yokuti, The Universe Explained (Oluali Lua Lomboluiwa), li lombolola okuti, ‘ongusu yi kokela posi ovina viosi, oyo ya kulihiwa vali calua. Pole, pokati kolongusu viosi vi sangiwa voluali, ongusu yaco eyi, oyo lika okuti, ka ya lombolokele ño enene ciwa.’ Elivulu liaco eli liamisako vali hati: “Ongusu yi kokela ovina viosi posi, soketi yi pita vepuluvi lilu li kasi upolokoso okuti yi pitamo lonjanga yalua, kuenda ka kuli lacimue ci yi sindika. Pole, kanyamo asulako ndeti, vakuoloño wovina viatiamẽla koluali, va fetika oku sima okuti ongusu yi kokela ovina viosi posi,, soketi yi pita vakimba amue a kuete otulosisi tumue tu tukuiwa hati, gravitons . . . Puãi, lomue o cimbila uvangi wokuti vi kasiko muẽle.” Sokolola elomboloko liolondaka evi!
14 Tunde eci Yehova a linga apulilo ava ku Yovi uloño wamako ale eci ci soka 3.000 kanyamo. Pole, handi lopo, ndaño vakuoloño wovina viatiamẽla kongusu yi kokela ovina viosi posi, yecelela okuti ilu lieve, li kala vulilo walio omu olio li sesamẽla oku kala oco etu tu tẽle oku kala lomuenyo kulo kilu lieve. (Yovi 26:7; Isaya 45:18) Pole, eci ka ci lomboloka okuti tu kasi oku vetiyiwa oku konomuisa elumbu liosi liatiamẽla kongusu yi kokela ovina viosi posi. Puãi, oku sokololako ño handi onepa eyi yimosi yovopange a komohisa a Suku, te ci vetiya ovisimilo vietu kueci catiamẽla kokuaye. Anga hẽ ci kasi loku vokiya elomboloko liove lieci tu sukilila oku amisako oku lilongisa vali eci catiamẽla kocipango ca Suku?
15-17. (a) Nye ca tukuiwa kelivulu lia Yovi 38:8–11, kuenda ci tuala koku linga apulilo api? (b)Ci sukila oku litavela nye kueci catiamẽla kukulihiso wokalunga kueda ndomo ka tepisiwa voluali luosi?
15 Ululiki wa tuihinya loku linga apulilo aye, hati: “[H]elie wa kapa apito okalunga, eci ka sovuiwa ndoku tunda vimo?ˉleci nda ka kapa alende nduwalo wako, lowelema ndonanga yako yoku iña?—leci nda ka tukuila olongave loku ka kapa ovikundiko lapito,—leci nda ka handeleka siti, Wiya toke palo, ku ka pitahãle. Akimba ove a sole oku lituna a sulila a sulila palo.”—Yovi 38:8–11.
16 Vokuvikiwa kuokalunga, mua kongela ovifuka, ongongo kuenda olohulo. Anyamo añami omanu va siata oku kulihisa loku lilongisa ovina evi? Vokuenda kuolohulukãi vianyamo kua lingiwa elilongiso limue liondongosi, ca piãla vali enene kanyamo a sulako ndeti. Ove pamue o sima okuti, onepa ya velapo yeci ci sukiliwa oku ci lilongisa kovina evi, toke cilo mbi omanu va ci lilongisa ale. Pole, kunyamo wulo wo 2001, nda hẽ ove wa kulihisile ciwa ovina viaco, loku kuama alivulu añi añi oku konomuisa a sangiwa volonjo vinene vialivulu o voluali ale vo Internet oco o kulihe a konomuiso a sulako alingiwa nda wa limbuka nye?
17 Velivulu limue liakonomuiso lia siata oku taviwa la valua, o sangamo olondaka via popia hati: “Oku tepisiwa kuolomunda viovifuka kuenda ovava o vokalunga a sangiwa kilu lieve loku tepisiwa kuovina viosi via velapo vi sangiwa voluali, ci kasi pokati kovitangi via tatamapo vali calua koku konomuisa kuenda kovisimilo viuloño.” Noke yoku popia eci, elivulu liaco eli lio encyclopedia li lekisa alomboluilo akuãla a siata oku simiwa okuti, ovo mbi, pole olio li lekisavo okuti alomboluilo aco a kasi “pokati kovisimilo vialua.” Ndomo pamue wa ci kuliha, “ovisimilo vi lomboloka uvangi ka wa suilepo woku seteka oku eca alomboluilo alua kocina cimue.”
18. Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Yovi 38:8–11, viu ku tuala kelomboloko lipi?
18 Eci ka ci lekisa hẽ okuti apulilo tua tanga kelivulu lia Yovi 38:8–11, a sunguluka? Ocili okuti, etu ka tu sesamẽla esivayo lioku lulikiwa kuovina viosi evi violuali luetu. Hetuko kapa osãi pocitumãlo cimue okuti yi teyuila akimba o vokalunga oco ka a keye longusu ya piãla oco a nyõle ovikula ale oco a tu nyõla etu muẽle. Ove wa kuliha okuti, cosi ca tukuiwa ndeti, ca pangiwa la Una o lingainga ovina vi komohisa.ˉOsamo 33:7; 89:9; Olosapo 8:29; Ovilinga 4:24; Esituluilo 14:7.
Eca ku Yehova Esivayo a Sesamẽla
19. Upopi wu sangiwa kelivulu lia Yovi 38:12–14 utiamisila ovisimilo vietu Kovina vipi vi letiwe?
19 Omanu ka va sesamẽla esivayo lioku sokiyiwa kuoku ñuala kuilu lieve ndomo ca popiwa kelivulu lia Yovi 38:12–14. Koku ñuala kuaco kuilu lieve, ku iyilila ongula, okuti olonjanja vialua yi lekisa eposo limue li komohisa. Eci ekumbi li fetika oku tunda, olohulo violuali luetu vi fetika oku molẽha vali ciwa, ndotuma ya leñela yi pongoluiwa eci yi kapiwa vo foloma. Eci tu kulihisa ño handi oku ñuala kuilu lieve, tu komõha, omo olio ka li ñuala ño enene lonjanga yalua, okuti nda kuiya ovitangi vina tu pondola oku limbuka lonjanga. Kuendavo oku ñuala kualio hakuevandoko ño enene okuti ovotanya lovoteke a kala otembo yalua kuenje a nena owuya walua ale ombambi yalua okuti nda ka ca tavele omanu oku kala lomuenyo. Ocili okuti, tua sanjuka calua omo Suku eye wa sokiya oku ñuala kuilu lieve, okuti, omanu havoko.ˉOsamo 148:1–5.
20. O Tambulula hẽ ndati apulilo an sangiwa kelivulu lia Yovi 38:16, 18?
20 Kaliye, sokolola okuti Suku o kasi oku ku linga apulilo akuãimo ndeti hati: “Ove hẽ wa la pitila kolono viokalunga? Wa ñuala ñuala volohondo vielondo?” Ndaño muẽle umue ukuoloño woku lilongisa eci catiamẽla kokalunga nda ka tẽlele oku eca etambululo liasuapo! “Oku tanda kuoluali hẽ kua ku lomboloka? Eci cosi nda ca ku lomboloka sapuileko.” (Yovi 38:16, 18) Anga hẽ wa nyula kuenda wa konomuisa ale olonepa viosi via kulo kilu lieve, ale pamue onepa yimue ño yovitumãlo viaco? Anyamo a ñami nda tua sukila oku kala komuenyo oco tu kulihe olonepa viosi via posoka kuenda vi komohisa via kulo kilu lieve? Omuenyo waco nda wa kala omuenyo umue uwa calua!
21. (a) Apulilo a sangiwa kelivulu lia Yovi 38:19 a lekisa nye catiamẽla kuloño womanu? (b) Ocili catiamẽla kocinyi, te ci tu vetiya oku linga nye?
21 Kulihisavo apulilo ondongosi a sangiwa kelivulu lia Yovi 38:19, oku a pula hati: “Onjila yenda konjo yocinyi yi kasi pi? Konjo yowelema ku pi?” Ndomo pamue wa ci kuliha, oloonoño vokuenda kuotembo yalua via tavaile okuti ocinyi cenda ndekimba, ale ndotuakimba tuna etu tua siata oku mõla vociva covava. Noke, kunyamo wo 1905, Albert Einstein wa lombolola okuti, ocinyi cenda ndotulosisi tumue tua kongeliwa tu kuete ongusu. Anga hẽ, elomboluilo liaco eli lia kala muẽle liocili? O encyclopedia yimue ya ndopo ya pula hati: “Ocinyi hẽ ekimba ale ci kasi ndolusisi?” Kua eciwa etambululo liokuti: “Ci mõleha soketi, [ocinyi] ka ci tava okuti ci kala ovina viaco vivali [ekimba kuenda olusisi], momo ovina viaco evi, via litepa calua. Etambululo lia suapo lieli liokuti, oku ci popia muẽle ocili, ocinyi hekimbako kuenda halusisiko.” Ndaño okuti lomue omunu o tẽla handi oku lombolola muẽle ciwa ovopange a Suku konepa eyi, lopo handi, tu kasi oku amamako loku yotisiwa locinyi cutanya. Etu tu litekula lokulia kuenda tu tambula ekuatiso kofela yina yi tukuiwa hati oxigenio yi tunda kovikula eci vi tambula ocinyi. Omo liocinyi, tu tẽla oku tanga, loku tala ovipala viava tu sole, loku komõha oku kusuka kuokuiñila kuekumbi, kuenda ovina vikuavo. Poku ci linga, ka ca sungulukile hẽ okuti tu limbuka ovopange a komohisa a Suku?—Osamo 104:1, 2; 145:5; Isaya 45:7; Yeremiya 31:35.
22. Ndamupi Daviti ukuasimbu a tenda ovopange a komohisa a Suku?
22 Anga hẽ onjongole yetu yoku sokolola ovopange a komohisa a Yehova, tu yi lekisa õ oco tu komohe ovopange aco, ale oco tu kale ño soketi tua silihiwa lovina viaco viosi? Sio hacoko. Daviti ukuasimbu wa tava okuti ca lelukile oku kuata elomboloko kuenda oku lombolola cosi catiamẽla kovopange a Suku. Eye wa soneha ndoco: “A Yehova [a] Suku yange, ovikomo wa linga, lovisimilo wa tu simila, via lua cimue . . . Nda nda sokele oku vi sapula loku vi vangula, nda ka ca tavel oku vi tenda, omo via lua enene.” (Osamo 40:5) Ocili okuti, eye ka yonguile oku lombolola eci catiamẽla kovopange aco. Uvangi u lekisa okuti Daviti hacoko a yonguile oku popia, u sangiwa volonaka viaye Kosamo 9:1, oku a popia hati: “Mandula Yehova lutima wange wosi. [Ndi] sapula ovikomo viosi wa linga.”
22 Etu hẽ ka tu vetiyiwavo? Ovopange a komohẽsa a Suku ka a tu vetiya hẽ oku vangula eci catiamẽla kokuaye, kueci a siata oku linga, kuenda eci handi aka linga? Etambululo lieli liokuti oco muele, tu sukila oku ‘sapula ulamba waye kolofeka, lovikomo viaye pokati komanu vosi.’ (Osamo 96:3–5) Ocili okuti, lumbombe wocili, tu pondola oku lekisa okuti tu sole ovopange a komohisa a Suku poku sapuilako vakuetu eci tua lilongisa catiamẽla kokuaye. Ndaño omanu vaco va kulila vovisoko vina okuti ka va tava okuti kuli Ululiki, nda tua va sapuilako loku va lomboluila ciwa lesunguluko, pamue vaka lekisa onjongole yoku tava ku Suku. Handi vali, eci pamue cika va vetiya oku lilongisa kuenda oku vumba Yehova una wa “sovola ovina viosi,” Haeye wa siata oku linga ovopange a komohisa.—Esituluilo 4:11.
O Tambulula hẽ Ndati?
• Elungulo li sangiwa kelivulu lia Yovi 37:1, li ku sokoluisa ovopange api a Suku?
• Ovina vipi vimue via tukuiwa kelivulu lia Yovi kocipama 37 kuenda 38 okuti olonoño ka vi tẽla oku vi lombolola ciwa?
• O liyeva ndati kueci catiamẽla kovopange a komohisa a Suku, kuenda ci ku vetiya oku linga nye?
23. Ndamupi o liyeva kueci catiamẽla kovopange a komohisa a Suku, kuenda Ndamupi o pondola oku kuatisa vakuene?
[Elitalatu kemela 11]
Helie wa kapa apito okalunga, okuti a kasi muẽle apa a sesamẽla?
[Elitalatu kemela 11]
Helie wa nyula ale ovitumãlo viosi via fina via lulikiwa la Suku vi sangiwa valuali luetu?