Ocipito Conjivaluko Yondalelo ya Ñala Yesu ci Lomboloka Nye Kokuove?
“U o lia ombolo yaco, pamue o nyua okopo ya Ñala [Yesu] losiata, o pia ekandu lioku vĩhisa etimba losonde ya Ñala [Yesu].”—1 Va Korindo 11:27.
1. Ocipito cipi ci kuete esilivilo liocili ci lingiwa kunyamo ulo wo 2003? Kuenda ocipito caco pi ca fetikila?
KETEKE 16 kosãi ya Kupupu, kunyamo ulo wo 2003, kuka lingiwa ocipito cimue ci kuete esilivilo liocili. Olombangi via Yehova vika enda kohongele yaco oco vi linge ocipito Conjivaluko yolofa via Yesu Kristu. Ndomo ca lomboluiwa vocipama catete, Yesu wa tumbika ocipito caco cina ci tukuiwavo hati, Onjivaluko Yondalelo Yaye yina ya lingiwa lolondonge viaye ko Paskoa yeteke 14 Kosãi ya Nisana kunyamo wa 33 K.K. Ombolo ka yi kuete etumbisa, yi lomboloka etimba kuenda ovinyu yi lomboloka osonde ya Kristu yina ka yi kuete ekandu okuti oyo lika ya tẽla oku yovola omanu kekandu kuenda kolofa.—Va Roma 5:12; 6:23.
2. Elungulo lipi li sangiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 11:27?
2 Vamanji vosi okuti va lia kombolo kuenda va nyua kovinyu, va sukila oku ci linga lesumbilo liocili. Upostolo Paulu wa ci lombolola ciwa eci a sonehela Akristão vo kofeka yo Korindo okuti otembo yaco Onjivaluko Yondalelo ya Ñala Yesu ka va yi lingaile lesumbilo. (1 Va Korindo 11:20-22) Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “U o lia ombolo yaco, pamue o nyua okopo ya Ñala [Yesu] losiata, o pia ekandu lioku vĩhisa etimba losonde ya Ñala [Yesu].” (1 Va Korindo 11:27) Olondaka evi vi kuete elomboloko lie?
Omanu Vamue ka va Siatele Oku Sumbila Ocipito Conjivaluko
3. Ndamupi Akristão vamue voko Korindo va enda oku linga Ondalelo ya Ñala Yesu?
3 Akristão valua vo kofeka yo Korindo ka va lingaile ocipito Conjivaluko lesumbilo liocili. Pokati kavo pa kala olonepele momo vamanji vamue, va enda oku nena okulia kuavo kuondalelo kuenje va enda oku lia osimbu handi ohongele ka ya fetikile ale pamue noke yohongele. Handi vali, olonjanja vimue poku lia ondalelo yaco ovo va enda oku lia kuenda oku nyua calua. Ovo ka va kuatele olondunge kuenda ka va kalele oku lavulula konepa yespiritu. Omo liaco, veya ‘oku kuata ekandu lioku vĩhisa etimba losonde ya Ñala Yesu.’ Omanu vana okuti ka va nenaile okulia kuavo kuondalelo, va enda oku kala onjala kuenda ka va ponduile vali oku yevelela. Ocili okuti, omanu valua va enda oku kuata onepa koku lia kuaco, ka va ci lingaile lesumbilo kuenda ka va lekisile esilivilo liocipito caco. Omo liaco, ka ci komõhisa okuti ovo veya oku li nenela episo ovo muẽle!—1 Va Korindo 11:27-34.
4, 5. Momo lie vamanji vana va siata oku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu ponjivaluko va sukilila oku likonomuisa ciwa?
4 Unyamo lunyamo osimbu ocipito Conjivaluko ci kasi ocipepi, omanu vosi vana va siata oku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu, va sukila oku li konomuisa ovo muẽle lutate wocili. Oco valie kombolo kuenda oku nyua kovinyu ndomo mua sunguluka, va sukila oku kuata uhayele uwa kespiritu. Omunu wosi okuti ka lekisa esumbilo, kocilumba ca Yesu ci tava okuti o ‘tepiwa komanu va Suku oco a pondiwe,’ ndeci ca kala kotembo ya va Isareli nda umue pokati kavo wa vĩhĩsua kuenje o lia kositu yocitundasonde combembua.—Ovisila 7:20; Va Heveru 10:28-31.
5 Upostolo Paulu wa sokisa ocipito Conjivaluko la cina va Isareli va lingaile kosimbu. Eye wa lombolola eci catiamẽla koku li kongela vu Kristu kuenje wa popia hati: “Ene ko tẽla oku nyua okopo ya Ñala [Yehova] loku nyuavo okopo yolondele. Ko tẽla oku lia komesa ya Ñala kuenda komesa yolondele.” (1 Va Korindo 10:16-21) Nda manji umue wa siata oku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu pocipito Conjivaluko wa linga ekandu limue linene, eye o sukila oku pinga ongecelo ku Yehova kuenda oku sanda ekuatiso liespiritu kakulu vekongelo. (Olosapo 28:13; Tiago 5:13-16) Nda eye wa likekembela okuti o lekisa apako awa, ka kuata osiata yoku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu.—Luka 3:8.
Oku Lekisa Esumbilo Pocipito Conjivaluko
6. Velie Suku a nõla okuti ovo va kuete omoko yoku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu pocipito Conjivaluko Yondalelo ya Ñala Yesu?
6 Ocili okuti, kuli omanu vamue va kasi oku lingila ovina viwa vamanji ya Kristu vatiamẽla ketendelo 144.000 okuti va kasi handi palo posi. Anga hẽ ca sunguluka okuti omanu vaco va lia kombolo kuenda va nyua kovinyu keteke Liocipito Conjivaluko? (Mateo 25:31-40; Esituluilo 14:1) Sio, ka ca sungulukile. Esumũlũho liaco lioku lia kombolo loku nyua kovinyu, Suku wa lieca lika komanu vana eye a nõla lespiritu sandu liaye oco va ‘piñale kumue la Kristu.’ (Va Roma 8:14-18; 1 Yoano 2:20) Oco hẽ omanu vana va kuete elavoko lioku kala otembo yenda hũ vofeka yelau palo posi lekuatiso liuviali Wusoma va sukila oku linga nye? (Luka 23:43; Esituluilo 21:3, 4) Omo okuti omanu vaco ka va kuete elavoko lioku piñala kumue la Kristu oko kilu, pocipito Conjivaluko va sukila lika oku tala ndomo ci lingiwa.—Va Roma 6:3-5.
7. Momo lie Akristão vo kocita catete va kũlĩhĩlile okuti pocipito Conjivaluko va sukilile okulia kombolo kuenda oku nyua kovinyu?
7 Akristão kocita catete va nõliwile lespiritu sandu. Valua pokati kavo va kuatale epondolo lioku linga ovikomo ndeci vioku vangula alimi alua lekuatiso liespiritu sandu. Omo liaco, ka ca tĩlile kokuavo oku limbuka okuti, va nõliwa lespiritu sandu kuenje, pocipito Conjivaluko, va kuatele omoko yoku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu. Koloneke vilo, oco ku limbukiwe ombuavekua, ci limbukiwila kolondaka via popia hati: “[Omanu] vosi va songuilua [lespiritu] lia Suku ovo omãla va Suku. Momo ka wa tambuili espiritu liupika okuti vu kala vali lusumba, puãi wa tambuli espiritu liomangu yomõla, lina tu vilikiya lalio tuti, Aba, A Tate. “—Va Roma 8:14, 15.
8. Omanu vapi va tukuiwa kelivulu lia Mateo kocipama 13 okuti va sokisiwa ‘lotiliku’ kuenda “osoka”?
8 Vokuenda kuovita vianyamo tunde kocita catete, Akristão olombuavekua vamamako oku kala ‘ndotiliku’ ya kulila vepia limue muli “osoka” yi lomboloka Akristão vesanda. (Mateo 13:24-30, 36-43) Elivulu limue losapi ya linga hati, Estudos das Escrituras Série VI, A Nova Criação kemẽla 473,a li lombolola okuti, tunde kunyamo wo 1870, ‘otiliku’ yeya oku lua calua kuenje, noke lianyamo amue, olomitavaso Viakristão olombuavekua veya oku va sapuila hati: “Akulu vekongelo va sukila oku lingila [ocipito Conjivaluko] kovaso yomanu vana okuti, (1) va kuatele ekolelo kosonde [ya Kristu]; (2) loku litumbika ku Ñala [Yehova] kuenda kupange waye ndaño muẽle toke kolofa. Noke, akulu vaco va sukilile oku laleka omanu vakuetevo ekolelo kosonde ya Kristu oco va kuatevo onepa kocipito colofa via Ñala Yesu.”
Oku Sandiliya ‘Olomeme Vikuavo’
9. Ndamupi “owiñi wakahandangala” wa limbukiwa kunyamo wo 1935? Kuenda ndamupi elomboloko liaco lia kuatisa vamanji vana va enda okulia kombolo kuenda oku nyua kovinyu pocipito Conjivaluko?
9 Vokuenda kuotembo, ocisoko ca Yehova ceya oku konomuisa eci catiamẽla komanu vakuavo va kongeliwa kolombuavekua okuti olondonge via Kristu. Omo lioku amamako oku konomuisa ondaka yaco eyi, kunyamo wo 1930, kua pita ulandu umue u komohĩsa. Eci handi otembo yaco ka ya pitilile, omanu va Suku va kuatele elomboloko liokuti, “owiñi wakahandangala” wa tukuiwa kelivulu Liesituluilo 7:9, watiamẽla kocisoko cavali ci kongeliwa ketendelo 144.000 liolombuavekua vana va kuete elavoko lioku pinduiwa oco va ende kilu kuna vaka linga olondombua via Kristu. (Osamo 45:14, 15; Esituluilo 7:4; 21:2, 9) Pole, keteke 31 kosãi ya Kupemba kunyamo wo 1935, ohundo yimue ya lingiwa kohongele Yolombangi via Yehova kolupale luo D.C., kofeka yo Estados Unidos, kua lomboluiwa hati, “owiñi wakahandangala” wa tukuiwa Vembimbiliya, u lomboloka “olomeme vikuavo” vi kasi kotembo yesulilo. (Yoano 10:16) Kesulilo liohongele yaco yofeka, vamanji vamue okuti pocipito Conjivaluko va enda oku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu, va liwekapo oku ci linga momo va limbuka okuti, ovo va kuete elavoko lioku kala palo posi, pole ka va kuete elavoko lioku enda kilu.
10. Ndamupi o lombolola elavoko ‘liolomeme vikuavo’ kuenda ovikele ovo va kuete koloneke vilo via sulako?
10 Upange woku sanda omanu vana vatiamẽla kocisoko ‘colomeme vikuavo,’ wa fetikiwa kunyamo wo 1935. Omanu vaco va kuete ekolelo kocisembi, haivo va litumbika ku Suku kuenda va kuatisa olombuavekua viatiamẽla ‘kokacunda katito kupange woku kunda usoma.’ (Luka 12:32) Ndaño okuti olomeme vikuavo vi kuete elavoko lioku kala otembo yenda hũ vofeka yelau palo posi, pole vi kuete ukamba wocili lolombuavekua vina vi kasi handi palo posi okuti vika piñala Usoma. Ndeci ovingendeleiyi vina via kala la va Isareli via enda oku fendela Yehova kuenda oku pokola Kovihandeleko viaye, cimuamue haico olomeme vikuavo vi kasi oku linga. Ovio via tava kocikele Cukristão coku kunda olondaka viwa viusoma kumue la vamanji vatiamẽla ku va Isareli yespiritu. (Va Galatia 6:16) Omo okuti kotembo ya va Isareli ka kua kaile lacimue ocingendeleyi ca linga osoma ya va Isareli ale oku kala ocitunda, koloneke vilo omunu wosi okuti watiamẽla kolomeme vikuavo ka ci tava okuti otiamẽla Kusoma wokilu ale o linga upange nda una wovitunda.—Esinumuĩlo 17:15.
11. Momo lie otembo yoku papatisiwa kuomunu oyo yi tepisa nda omunu waco watiamẽla kocisoko colombuavekua ale sio?
11 Tunde kunyamo wo 1930, omanu va siata oku kuata elomboloko liocili liokuti, etendelo lia vamanji va kuete elavoko lioku enda kilu, lia nõliwa ale. Omo liaco, omanu vosi vana va kundiwila esapulo liusoma okupisa kotembo yaco yina, va kuete elavoko lioku kala palo posi. Nda manji umue ombuavekua wa lueya ocihandeleko ca Suku, ku nõliwa manji umue pokati kolomeme vikuavo okuti o kasi ale oku vumba Suku vokuenda kuanyamo alua oco a piñale pomangu ya una watiamẽlele ketendelo lieci ci soka 144.000 kolombuavekua.
Esunga Lieci Vamue va Kuetele Ocisimĩlo ka ca Sungulukile Coku Enda Kilu
12. Vekalo lipi omunu a sukila oku liwekapo oku lia kombolo loku nyua kovinyu kuenda momo lie?
12 Akristão olombuavekua, va kuete elavoko liasuapo lioku enda kilu. Pole, nye ci lingiwa nda manji umue ka kuete elavoko lioku enda kilu o fetika oku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu keteke liocipito Conjivaluko? Kaliye, omo lioku kũlĩha okuti ka va kuete elavoko lioku enda kilu, ovitima viavo vika va vetiya oku liwekapo oku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu. Suku ka sanjukila omunu una o vetiyiwa lonjongole yaye muẽle oco a linge osoma haeye ocitunda oko kilu osimbu ka nõliwile oku kuata elavoko liaco. (Va Roma 9:16; Esituluilo 20:6) Yehova wa lundula Kora u Lewi omo liocipululu coku kuata onjongole yoku kala pomangu ya Arone ocitunda. (Etundilo 28:1; Atendelo 16:4-11, 31-35) Nda manji umue wa limbuka okuti ndaño ka kuete elavoko lioku enda kilu pole wa siata oku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu, o sukila oku liwekapo kuenda oku likutilila ku Yehova oco a tambule ongecelo.—Osamo 19:13.
13, 14. Momo lie vamue va siatela oku kuata ocisimĩlo ka ca sungulukile celavoko lioku enda kilu?
13 Momo lie vamue va kuetele ocisimĩlo ka ca sungulukile celavoko lioku enda kilu? Olofa viohueli ale ocitangi cimue omunu a liyaka laco, ci tava okuti pamue ci vetiya omanu oku pua onjongole yoku kala palo posi. Ovo pamue va fetika oku kuata elavoko lioku enda kilu oco va linge Akristão olombuavekua omo okuti umue ekamba liavo o kuetevo elavoko liaco. Ocili okuti, Suku ka nõlele omunu la umue okuti o vetiya vakuavo oco va kuate elavoko lioku enda kilu. Suku ka nõla vakapiñala Kusoma omo lioku va sapuila cimue.
14 Elongiso liesanda lioku popia okuti omanu vosi vawa va lavoka oku enda kilu, lia siata oku vetiya omanu vamue oku sima okuti, ovo va kuete elavoko lioku enda kilu. Pole, etu tu sukila oku yuvula alongiso aco esanda ana a siata oku longisiwa tunde kosimbu kuenda ovina vikuavo ka via sungulukile. Omanu vamue va siata oku li pulisa ovo muẽle ndoco: ‘Anga hẽ nda nyua ovihemba okuti ovio vi ndi vetiya oku kuata ocisimĩlo caco? Anga hẽ ndi kuete ovisimĩlo ka via sungulukile vi ndi vetiya oku kala ombuavekua?’
15, 16. Momo lie vamue va kuetele ocisimĩlo ka ca sungulukile cokuti vatiamẽla kocisoko colombuavekua?
15 Omanu vamue va pondola oku li pula ovo muẽle ndoco: ‘Ndi kuete hẽ ocisimĩlo coku kala pomangu yimue ya kemãla? Ndi kuete hẽ onjongole yoku viala cilo, ale ndi yongola oku kongeliwa kuviali wa Kristu?’ Kocita catete eci ava vaka piñala Usoma va kovongiwa, vamue pokati kavo ka va kuatele ovikele vekongelo. Ocili okuti, omunu lomunu o kovongiwila oku enda kilu ka sandiliya oku kala pomangu yimue ya velapo ale oku lipanda omo lioku linga ombuavekua. Vosi yavo va lekisa umbombe wa siata oku lekisiwa lomanu vana va kuete ‘ovisimĩlo ndevi via Kristu.’—1 Va Korindo 2:16.
16 Omanu vamue va siata oku sima hati, va lavoka oku enda kilu omo liukũlĩhĩso walua Wembimbiliya va kuete. Pole, olombuavekua ka vi kuete elomboloko liukũlĩhĩso wavelapo vali Wembimbiliya. Omo liaco, upostolo Paulu wa longisa kuenda wa lungula vimue olombuavekua. (1 Va Korindo 3:1-3; Va Heveru 5:11-14) Yehova wa siata oku linga eliangiliyo lioku eca okulia kuespiritu komanu vosi. (Mateo 24:45-47) Omo liaco, la umue omunu kaka sime hati, omo lioku kala Ukristão ombuavekua o kuete vali ukũlĩhĩso wa velapo okuti wa vana va lavoka oku kala palo posi u sule. Olombuavekua, ka vi nõliwa omo lioku tẽla oku eca atambululo atiamẽla Kembimbiliya, oku eca uvangi kuenda oku linga olohundo vina viatiamẽla Kovisonehua. Akristão vamue va kuete elavoko lioku kala palo posi, va loñolohavo kueci catiamẽla kovina via tukuiwa ndeti.
17. Oku nõliwa kua manji ombuavekua kuatiamẽla pi kuenda velie va nõliwa?
17 Nda manji umue o pulisa eci catiamẽla kelavoko lioku enda kilu, ci tava okuti, ukulu umue wekongelo ale manji umue wa loñoloha kespiritu o vangula laye eci catiamẽla kondaka yaco. Pole, lomue omunu o pondola oku nõlelako ukuavo kueci catiamẽla kelavoko liokuenda kilu. Manji wosi okuti o kuete elavoko liaco lioku enda kilu, ka sukila vali oku pula vakuavo nda eye o kuete elavoko liaco. Olombuavekua ‘via citiwa onjanja yavali. Ka via citiwile lombuto yi taka te leyi ka yi taki okuti ondaka ya Suku yi kasi lomuenyo kuenje yi kala ño-o hũ.’ (1 Petulu 1:23) Suku lekuatiso liespiritu liaye kuenda Ondaka yaye, o kapa ‘ombuto’ yecelela omunu lomunu oku linga “ociluvo cokaliye” oco a kuate elavoko lioku enda kilu. (2 Va Korindo 5:17) Yehova eye o nõla. Ombuavekua yi ‘lingiwila ohenda ya Suku, ocipango comunu, pamue upange waye hawoko.’ (Va Roma 9:16) Oco hẽ ndamupi omunu a pondola oku kũlĩha okuti, o kuete elavoko lioku enda kilu?
Esunga Lieci Olombuavekua vi Kuetele Elavoko Liocili Lioku Enda Kilu
18. Ndamupi espiritu sandu lia Suku li eca uvangi lespiritu liolombuavekua?
18 Espiritu sandu lia Suku li eca uvangi Kakristão olombuavekua okuti, ovo va kuete muẽle elavoko lioku enda kilu. Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Wa tambuli espiritu liomangu yomõla, lina tu vilikiya lalio tuti, Aba, A Tate. Oco [espiritu olio muẽla li] kasi loku imba uvangi kumosi lespiritu lietu okuti tumãla va Suku. Oco nda tumãla [va Suku], nda tuvakapiñala, okuti vakapiñala ka Suku, kuenje tu piñalẽla kumue la Kristu, nda tu talela ohali kumue laye, okuti tu muilavo ulamba kumue laye.” (Va Roma 8:15-17) Lekuatiso liespiritu sandu lia Suku, olombuavekua vi tiamisila kokuavo muẽle ovina viosi vi lombolola Embimbiliya viatiamẽla komãla va Yehova kespiritu. (1 Yoano 3:2) Espiritu lia Suku li kuatisa olombuavekua oku lekisa ukamba wocili ku Isiavo kuenda li va vetiya oku kuata elavoko limuamue. (Va Galatia 4:6, 7) Olombuavekua via kũlĩha ciwa oku sanjukila oku kuata omuenyo ko pui vofeka yelau palo posi okuti, va ñualiwa lepata lia sanjuka kuenda akamba. Pole, ovo Suku ka va ĩhile elavoko liaco lioku kala palo posi. Lekuatiso liespiritu sandu lia Suku, ovo va kuete elavoko liocili lioku enda kilu kuenje va nõlapo oku siapo ovimãho viosi viatiamẽla komanu vana va kuete elavoko lioku kala palo posi.—2 Va Korindo 5:1-5, 8; 2 Petulu 1:13, 14.
19. Ocisila cokaliye ci kuete esilivilo lie komuenyo Wakristão olombuavekua?
19 Akristão olombuavekua va kuete elavoko lioku enda kilu omo liocisila cokaliye ca lingiwa lavo. Yesu wa tukula ocisila caco cokaliye eci a tumbika ocipito Conjivaluko yolofa viaye. Eye wa popia hati: “Okopo eyi ocisila cokaliye ca lisililua vosonde yange yo peselui.” (Luka 22:20) Suku kuenda Akristão olombuavekua, ovo vatiamẽla kocisila caco cokaliye. (Yeremiya 31:31-34; Va Heveru 12:22-24) Yesu eye kapitiya kocisila caco. Omo okuti ocisila cokaliye ca tumbikiwa losonde ya Kristu ya peseka, ocisila caco ka ca kuatisile lika va Yudea, pole ca kuatisavo omanu vakualofeka vana va tava konduko ya Suku kuenje eye wa va kongelavo ‘kombuto’ ya Avirahama. (Va Galatia 3:26-29; Ovilinga 15:14) ‘Ocisila caco eci ka ci pui,’ ci kuatisa vosi va Isareli kespiritu vana va pinduiwila vomuenyo wokilu okuti lalimue eteke vaka fa vali.—Va Heveru 13:20.
20. Ocisila cipi Kristu a linga lolombuavekua viaye?
20 Olombuavekua via kolela okuti elavoko liavo liocili muẽle. Ovo va kapiwa vocisila cikuavo okuti ocisila Cusoma. Yesu Kristu wa popia eci catiamẽla koku kala kumosi lolombuavekua eci a popia hati: “Ene, ene wa pandakaisi lame eci nda nyikaiwa. Oco, ndeci Tate a [linga lame ocisila] haico ndu tukuili usoma.” (Luka 22:28-30) Ocisila caco ci kasi pokati ka Kristu lolombuavekua viaye, ci kala muẽle otembo ka yi pui.—Esituluilo 22:5.
Otembo Yocipito Conjivaluko yi Nena Asumũlũho Ocili
21. Ndamupi tu pondola okupa esilivilo liocili kotembo yocipito Conjivaluko?
21 Kua siata oku kala asumũlũho alua kotembo yocipito Conjivaluko. Tu pondola oku kuatisiwa lovipama Viembimbiliya vi tangiwa vokuenda kuotembo yaco. Eyi oyo otembo yilikasi koku likutilila, loku sokolola omuenyo wa Yesu eci a kala palo posi kuenda eci eye a fa. Handi vali, kotembo yaco, omanu va pondolavo oku pesila otembo yalua kupange woku kunda Usoma. (Osamo 77:12; Va Filipoi 4:6, 7) Ocipito conjivaluko ci tu ivaluisa ocisola ca lekisiwa la Suku kuenda Yesu Kristu eci a eca omuenyo waye ndocilumba cocisembi. (Mateo 20:28; Yoano 3:16) Eliangiliyo liaco, li tu ĩha elavoko kuenda li pamisa onjongole yetu yoku amamako vonjila tua nõla ndeci Kristu a linga. (Etundilo 34:6; Va Heveru 12:3) Ocipito Conjivaluko ci pondolavo oku tu pamisa oco tu suisepo elitumbiko lietu lioku kala omanu va Suku kuenda oku linga olondonge viocili loku pokola Komõlaye osoliwe calua.
22. Ombanjaile yipi yavelapo Suku aeca komanu? Kuenda yipi onjila yimue yoku lekisa olopandu kombanjaile yaco?
22 Hambanjailekuoyo tua tambula ku Suku! (Tiago 1:17) Etu tu kuete Ondaka yaye yi tu songuila, tu kuatisiwa lespiritu liaye kuenda tu kuete elavoko liomuenyo ko pui. Suku wa eca ombanjaile yimue ya velapo okuti ocilumba ca Yesu oco olombuavekua lomanu vakuavo va kuete ekolelo va eceliwe akandu avo. (1 Yoano 2:1, 2) Oco hẽ olofa via Yesu vi lomboloka nye kokuove? Ove hẽ oka kala pokati komanu vana va lekisa ekolelo ku Yesu poku enda kocipito Conjivaluko Yondalelo ya Ñala Yesu cina cika lingiwa koñolosi keteke 16 kosãi ya Kupupu yunyamo ulo wo 2003?
[Etosi pombuelo yemela]
a Elivulu eli lia sandekiwa Lolombangi via Yehova, pole cilo ka li kasi oku eciwa vali.
Ndamupi o Tambulula?
• Helie o kuete omoko yoku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu keteke liocipito Conjivaluko?
• Momo lie kocipito Conjivaluko Yondalelo ya Ñala Yesu “olomeme vikuavo” ka vilila kombolo kuenda ka vinyui kovinyu?
• Ndamupi Akristão olombuavekua va kũlĩha okuti kocipito Conjivaluko yolofa via Kristu ci tava okuti valia kombolo kuenda va nyua kovinyu?
• Kotembo Yonjivaluko epuluvi liwa lioku linga nye?
Omanu va Kala Konjivaluko
OLOHULUWA
1935
1955
1975
1995
2002
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
[Elitalatu kemela 14]
Ove hẽ oka kala pocipito Condalelo ya Ñala Yesu cina cika lingiwa kunyamo ulo?
[Elitalatu kemela 17]
Otembo yocipito Conjivaluko, oyo ya sunguluka oku lekisa onjongole yocili koku tanga Embimbiliya kuenda oku kuata onepa kupange woku kunda Usoma