Amamako Lepandi Oco o Tambule Ekolowa Liomuenyo
NDA ove wa lingile ungende umue lombapolo vokalunga okuti muli ehunguhungu, ombapolo yipi ove nda wa nõlapo okuendela vungende waco? Anga hẽ nda wa nõlapo ombapolo yimue yitito ale nda wa nõlapo yimue yinene okuti ya pangiwa ciwa? Ocili okuti ove nda wa nõlapo ombapolo yina yinene okuti yi kuete ongusu yoku teyuila akimba a sangiwa vokalunga.
Osimbu tu amamako loku pandikisa kovitangi violuali lulo lukoka ohele yalua, olonjanja vialua ci tĩla calua oku kuata epandi. Ci tava okuti olonjanja vimue amalẽhe va kuata atatahãi atimẽla konjila va sukila oku kuama kuenda va kala kohele omo liovisimĩlo kuenda olonjongole violuali lulo. Omanu vana okuti va litumbika ndopo koku kala Akristão va fetika oku kuata ovisimĩlo vioku tiukila konyima. Ndaño muẽle omanu vana va kasi oku amamako oku vumba Suku lepandi vokuenda kuanyamo alua, ci tava okuti va hongua kepandi liavo, momo eci va lavokaile ka ci kasi oku tẽlisiwa.
Ovisimĩlo evi ka via fetile etaili pole, viosimbu. Olondingupange via Yehova vina via lekisa ekolelo liocili kokuaye ndeci, Mose, Yovi kuenda Daviti, olonjanja vimue va kuatelevo atatahãi aco. (Atendelo 11:14, 15; Yovi 3:1-4; Osamo 55:4) Pole, ekalo liomuenyo wavo liamamako omo lioku litumbika lepandi liocili kupange wa Yehova. Ongangu yavo yiwa yi tu vetiyavo oku amamako loku lekisa epandi, pole Satana Eliapu o yongola oku tu yapuisa konjila yi tuala komuenyo ko pui. (Luka 22:31) Oco hẽ ndamupi tu pondola oku amamako oku ‘pama kekolelo’? (1 Petulu 5:9) Ndamupi tu pondola oku vetiya vamanjetu oku kuata epandi?
Yehova o tu Yonguila Oku Kala Vakuepandi
Nda tu kuete ekolelo ku Yehova, eye olonjanja viosi oka tu kuatisa oco tu amameko lepandi. Ukualosamo wa pita lovitangi vialua pole, eye wa kuatela elavoko ku Suku. Omo liaco, eye wa imba ocisungo hati: “[Yehova] wa njupa vocitunu cĩvi, vocisave conata. Wa tumbika olomai viange kesenje, wa kolisa okuenda kuange.”—Osamo 40:2.
Yehova o tu ĩha epandi lioku linga “uyaki uwa wekolelo” oco tu tẽle ‘oku endela vonjila yi tuala komuenyo ko pui.’ (1 Timoteo 6:12) Eye o tu ĩhavo ovimaleho vi pondola oku tu kuatisa oku amamako lepandi oco tu yule uyaki wetu watiamẽla kespiritu. Upostolo Paulu wa vetiya Akristão hati, “kolisiko vu Ñala kuenda longusu yunene waye.” Kuenje wamisako loku popia vali hati, ‘malehi ovimaleho viosi via Suku oco vu tẽle oku tamalala latutu Eliapu.’ (Va Efeso 6:10-17) Oco hẽ nye ci pondola oku tu yokokisa? Kuenda ndamupi tu pondola oku li teyuila katutu aco?
Tu Lunguki Lovina Vina vi Pondola Oku tu Yapuisa
Ci kuete esilivilo liocili oku ivaluka okuti ovina viosi tu nõla oku linga komuenyo wetu ci kale okuti lonjila yimue yiwa ale yeyi yĩvi mu kongela ekalo lietu kespiritu. Amalẽhe va siata oku kuata ovitangi viatiamẽla koku ñola umesele va yongola oku lilongisa, oku kuata elilongiso lia velapo kosikola kuenda oku kuela. Pole, akulu ci tava okuti, va kuata ovitangi vioku nõla nda va sukila oku iluka ale sio kuenda eci catiamẽla koku sandiliya upange wavali. Eteke leteke tua siata oku nõla eci tu yongola oku linga lotembo tu kuete kuenda oku ñola ovina vikuavo. Nye ci pondola oku tu kuatisa koku nõla kumue ku kuatisa koku pama kuetu ndolondingupange via Suku? Umue Ukristão okuti o kasi vocisoko ca Yehova vokuenda kuanyamo alua wa lombolola hati: “Ame nda siata oku pinga ekuatiso ku Yehova nda ndi yongola oku linga cimue. Kokuange ci kuete esilivilo liocili oku pokola kuenda oku kuama olonumbi vi sangiwa Vembimbiliya vina vi eciwila kolohongele viekongelo, ekuatiso lieciwa lakulu vekongelo kuenda olonumbi vi sangiwa valivulu ana alombolola eci ci kasi Vembimbiliya.”
Eci tu nõlapo onjila yimue ci kuete esilivilo liocili oku lipula etu muẽla ndoco: ‘Anga hẽ kovaso yoloneke vieci ci soka anyamo atãlo ale ekũi ndika amamako loku sanjukila eci nda nõla oku linga cilo, ale kovaso yoloneke ndika livela? Ame hẽ nda kũlĩhĩsa ciwa okuti eci nda ñola oku linga ka cika nyõla ekolelo liange kespiritu pole, cika ndi kuatisa oku amamako oku kala ukulu wendamba kespiritu?’—Va Filipoi 3:16.
Oku wila vayonjo ale oku ecelela oku kala kohele yoku yapuka vovihandeleko via Suku kua siata oku tuala vamanji valua va papatisiwa ale oku yapuka ale oku kuama olonjila vivali komuenyo wavo. Havosiko omanu va siata oku tundisiwa vekongelo omo lioku lekisa esino koku linga ekandu limue okuti va likolisilako oku tiukila vekongelo oco noke va tundisiwe vali. Olonjanja vimue eci ca siata oku pita ceci okuti, noke yoku tiukila kuomunu waco votembo yimue ka yaluile, handi o linga vali ekandu lina eye a lingile ale konjanja yatete. Anga hẽ eci ci lomboloka okuti ovo ka va pingile vohutililo ku Suku oco a vakuatise oku ‘nyehula eci cĩvi kuenda oku kakatela kueci ciwa’? (Va Roma 12:9; Osamo 97:10) Vosi yetu tu sukila oku “angiliyila olomai [vietu] olonjila via miuha.” (Va Heveru 12:13) Omo liaco, tu konomuisi atosi amue a pondola oku tu kuatisa oku amamako lepandi lietu kespiritu.
Amamako Lepandi Omo Liombili Yove Kupange Wakristão
Onjila yimue yoku amamako lepandi lietu vonjila yi tuala komuenyo ko pui oku talavaya calua kupange woku kunda Usoma wa Suku. Ocili okuti, upange wetu Wakristão watiamẽla koku kunda u kuete esilivilo liocili lioku vetiya ovitima vietu oku linga ocipango ca Suku kuenda oku luluvalela kesumũlũho lioku kuata omuenyo ko pui. Omo liaco, upostolo Paulu wa vetiya va Korindo hati: “A vamanjange wa soliwi, lingi vakuepandi, haivo va tuamela. Olonjanja viosi lingi vakuambili yupange wa Ñala, omo wa kũlĩhi okuti vu kasi vu Ñala oco upange wene ko lingi wolivova.” (1 Va Korindo 15:58) Oku kuata “epandi” ci lomboloka ‘oku talama muẽle ngo.’ Handi vali, ondaka yaco yi pondolavo oku lomboloka cimue okuti ka ci li “sengi” okuti ‘omunu ka ecelela eye muẽle oku panduluka konjundo.’ Omo liaco, oku li tumbika otembo yosi kupange woku kunda ku pondola oku tu kuatisa calua oku amamako loku endela vonjila yetu Yakristão. Handi vali, oku kuatisa omanu oku kũlĩha Yehova ceca esilivilo komuenyo wetu kuenda ci tu nenela esanju liocili.—Ovilinga 20:35.
Pauline umue Ukristão okuti wa pita eci ci soka 30 kanyamo vupange wumisionariu kuenda kupange wukundi wotembo yosi wa lombolola hati: “Upange woku kunda u ndi teyuila momo oku eca uvangi komanu ci ndi vetiya oku kuata ekolelo okuti eci ndi kasi oku sapuila omanu oco ocili.” Kuli ekuatiso likuavo li tundilila koku likolisilako olonjanja viosi kupange ukuavo Wakristão ndeci oku endaenda kolohongele vioku fendela Suku kuenda oku lingainga olonjanja viosi elilongiso Liembimbiliya pokolika.
Epandi li Tundilila ku Vamanji Voluali Luosi
Omo okuti tuatiamẽla kocisoko cafendeli vocili voluali luosi eci ci pondola oku tu vetiya oku amamako lepandi. Hesumũlũhokuolio tu kuete omo lioku tiamẽla kocisoko caco cocisola voluali luosi! (1 Petulu 2:17) Handi vali, etu tu pondola oku eca ekuatiso ku vamanjetu oco va pandikise.
Kũlĩhĩsa ndomo Yovi una wa kala omunu umue ukuesunga a lekisa ovituwa vina via kuatisa vakuavo koku lekisa epandi. Ndaño muẽle Elifasi una wa kala ondembeleki yesanda wa limbukavo epandi liaco eci a popia hati: “Olondaka viove via kolaisa u wa soka oku kupuka, haive wa kolaisa olongolo via pekengua.” (Yovi 4:4) Anga hẽ tua siata oku kuatisa vakuetu? Ocili okuti omunu lomunu pokati ketu o kuete ocikele coku kuatisa vamanjetu kespiritu oco vamameko lepandi kupange wa Suku. Eci tu sangiwa kumosi la vamanjetu ovilinga vietu viosi te vitiamisiwila kolondaka vilo vi tu sapuila okuti: “Kolisi ovaka ka a kuete ongusu. Pamisi olongolo via pokongua.” (Isaya 35:3) Momo lie ku kuatela ocimãho coku pamisa kuenda oku vetiya olonjanja viosi eci o sanga manji umue ale vamanji vamue vavali Akristão? (Va Heveru 10:24, 25) Olondaka vioku pandiya lutima wosi kuenda vina vi lekisa olopandu omo lioku likolisilako oku sanjuisa Yehova vi pondola oku va kuatisa calua koku amamako kuavo lepandi oco va tambule ekolowa liomuenyo.
Akulu vekongelo va pondola oku kuatisa calua kueci catiamẽla koku eca evetiyo komanu vana va fetika ndopo oku fendela Suku. Ci tava okuti ovo va pondola oku ci linga poku eca vimue olonumbi kuenda alungulo akuavo a sangiwa Vembimbiliya poku talavaya kumosi lavo kupange woku kunda. Upostolo Paulu olonjanja viosi wa enda oku sandiliya apuluvi oku vetiya vakuavo. Eye wa enda oku kuata onjongole yalua yoku lisanga Lakristão vo ko Roma oco a pondole oku va kuatisa oku pama kespiritu. (Va Roma 1:11) Eye wa sokisa vamanjaye vana a sole calua vo kofeka ya va Filipu okuti ‘esanju liaye kuenda ekolowa liaye’ kuenje wa va vetiya ‘oku likolisilako vu Ñala.’ (Va Filipoi 4:1) Eci upostolo Paulu a yeva okuti vamanjaye kofeka yo Tesalonike va kala oku tala ohali, eye wa tuma Timoteo oku ka va ‘kolisa vetavo liavo, loku va lungula, oco lomue pokati kavo ka ka yapuke omo liolohali viaco.’—1 Va Tesalonike 3:1-3.
Upostolo Paulu kuenda Petulu va limbukile kuenda va kapeleko elikolisilo liatiamẽla kepandi lia vamanjavo vana ovo va enda oku fendelela kumosi. (Va Kolosai 2:5; 1 Va Tesalonike 3:7, 8; 2 Petulu 1:12) Tu likolisiliko oku setukula ongangu yavo okuti lalimue eteke ka tuka kapiko lika akulueya a vamanjetu. Pole, tu kapikovo ovituwa viavo viwa kuenda epandi liavo va kasi oku lekisa lesumbilo liavo ku Yehova.
Nda etu tu kuete ocituwa ka ca sungulukile la vakuetu ale pamue coku pisa lika vakuetu ci tava okuti pamue tu linga ocilondokua ku vamanjetu okuti ka cika va lelukila oku amamako lekolelo. Ci kuete esilivilo liocili oku ivaluka okuti vamanjetu “va pekengua kuenda va sakalaisua” voluali lulo luevĩho! (Mateo 9:36) Ovo va sukila oku sanga elembeleko kuenda ekavuluko vekongelo Liakristão. Omo liaco, vosi yetu tu likolisiliko oku linga cosi tu pondola oco tu pamise ekolelo lia vamanjetu kuenda oku va kuatisa oku amamako lepandi.
Ci tava okuti olonjanja vimue omanu vamue vaka tu lingila ovina vimue vĩvi okuti vi pondola oku tepulula epandi lietu. Anga hẽ tuka ecelela okuti olondaka vĩvi ale ovilinga vina ka via sungulukile vi tepulula utõi wetu koku linga upange wa Yehova? Lalimue eteke ka tuka eceleli okuti omunu umue o tu yapuisa kepandi lietu!—2 Petulu 3:17.
Epandi li Tundilila Kohuminyo ya Suku
Ohuminyo ya Yehova yatiamẽla kasumũlũho otembo yokovaso vemẽhi Liusoma waye, yi tu ĩha elavoko li tu kuatisa oku amamako lepandi liocili. (Va Heveru 6:19) Handi vali oku kũlĩha okuti Suku olonjanja viosi wa siata oku tẽlisa olohuminyo viaye, ci tu vetiya ‘oku lavulula kuenda oku pandikisa lekolelo.’ (1 Va Korindo 16:13; Va Heveru 3:6) Oku sima okuti Suku o kasi oku cilua koku tẽlisa olohuminyo viaye ci pondola oku kapa voseteko ekolelo lietu. Omo liaco, tu sukila oku lavulula oco ka tu ka yapukile kalongiso esanda kuenda oku pumba elavoko lietu.—Va Kolosai 1:23; Va Heveru 13:9.
Ulandu ũvi wa pita la va Isareli vana va kunduiwa omo lioku siapo oku kolela kolohuminyo via Yehova u sukila oku kala kokuetu ndelungulo. (Osamo 78:37) Lalimue eteke ka tu ka kuami onjila ovo va kuamele. Pole, tu amamiko lepandi lietu kumosi loku vumba Suku lombili yalua koloneke vilo via sulako. Umue ukulu wekongelo wa loñoloha wa lombolola hati: “Ame komuenyo wange oloneke viosi nda siata oku kala ndomunu umue o lavoka hẽla eteke linene lia Yehova lioku kundula oluali luosi.”—Yoeli 1:15.
Ocili okuti, eteke linene lia Yehova lioku kundula oluali luosi li kasi ocipepi. Omo liaco, ka tu sukila oku kuata usumba leteke lia Suku lina li kasi ocipepi. Nda tua pokola kolonumbi viaye via sunguluka kuenda oku amamako lekolelo lietu tuka kuata epondolo lioku pandikisa vungende u tuala komuenyo ko pui.—Olosapo 11:19; 1 Timoteo 6:12, 17-19.
[Elitalatu kemela 19]
Elivulu liosi liovindekaise vi tukuiwa hati Encyclopedia/J.G.Heck
[Elitalatu kemela 21]
Anga hẽ o kasi oku linga cosi o pondola oco o kuatise vamanji Akristão oku amamako lepandi?