OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w03 1/11 kam. 27-32
  • Akãi Vakuekolelo Afendeli Vamue va Soliwe Calua la Suku

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Akãi Vakuekolelo Afendeli Vamue va Soliwe Calua la Suku
  • Utala Wondavululi—2003
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Va Pandiyiwa Omo Liutõi Wavo, Lombili Kuenda Oku Yekisa Kuavo Akombe
  • Va Kapiwako Koloneke Vilo
  • Akãi Okuti Ovimbumba va Soliwe Calua
  • Ndomo Olonjali vi Kasi Likaliavo vi Pondola Oku Litunda Ciwa
  • Ovituwa Viwa vi Tunda Kepokolo
  • Eca Ekuatiso Liove ku Vamanji Akãi
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2020
  • “Utue Wukãi Ulume”
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2021
  • Ene a Vamanji Afeko—Likolisiliko Oku Kala Akristão va Pama Konepa Yespiritu
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2023
  • Wa Siata hẽ Oku Tata Akãi Ndeci Yehova a va Tata?
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2024
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2003
w03 1/11 kam. 27-32

Akãi Vakuekolelo Afendeli Vamue va Soliwe Calua la Suku

“Ulambi ohembi, eposo ocina caño, puãi ukãi o sumbila Yehova o kemanyaiwa.”—OLOSAPO 31:30.

1. Ndamupi Yehova a tenda eposo oku li sokisa leci oluali lu sima?

OMANU voluali va siata oku velisapo calua emolẽho liekalo liavo, ca piãla vali enene akãi. Pole, Yehova o kuete onjongole yoku kũlĩha eci ci kasi kutima womunu cina okuti oco ci pondola oku u posuisa vali calua vokuenda kuanyamo. (Olosapo 16:31) Embimbiliya li vetiya akãi ndoco: “Okuliposuisa kuene ka ku ka linge okuliposuisa kuokilu ndeci oku livinda ocifuko, loku limiangulula lulu, pamue oku wala uwalo wolonambelo; ku linge puãi oku posuisa omunu wovutima luwalo ka u pongoloka wespiritu, haiwo wusima kuenda wumbombe. Eposo liaco olio li panduiwa la Suku.”—1 Petulu 3:3, 4.

2, 3. Ndamupi akãi va kuatisile koku amisako upange woku kunda olondaka viwa kocita catete? Kuenda ndamupi ca popiwile ale vocitumasuku?

2 Ovituwa viaco vina vi sesamẽla epandiyo via lekisiwa lakãi valua va tukuiwa Vembimbiliya. Kocita catete, vamue pokati kakãi vaco va kala lepuluvi lioku kuatisa Yesu kuenda ovapostolo vaye. (Luka 8:1-3) Noke, akãi Akristão veya oku kuata ombili kupange woku kunda, osimbu okuti vakuavo va eca ekuatiso kalume Akristão vana va kuata ocikele coku songola oku kongelamo upostolo Paulu. Handi vali, vakuavo va lekisile ocituwa coku yekisa akombe, kuenda volonjo viavo va enda oku lingilamo olohongele viekongelo.

3 Uvangi wokuti akãi vaka litumbika kupange woku linga ocipango ca Yehova, wa popiwile ale osimbu Vovisonehua. Elivulu lia Yoeli 2:28, 29, lia popele ale okuti, alume, akãi, amalẽhe kuenda akulu, vaka tambula espiritu sandu oco va pange onepa kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma. Ocitumasuku caco, ca fetika oku tẽlisiwa keteke lio Pendekoste kunyamo wo 33 K.K. (Ovilinga 2:1-4, 16-18) Akãi vamue olombuavekua va kuatele esumũlũho liongavelo yoku imba owanji wuprofeto. (Ovilinga 21:8, 9) Omo liombili yavo kupange woku kunda, akãi ava vakuekolelo va kuatisa calua kupange welivokiyo Liakristão vocili kocita catete. Kunyamo wa 60 K.K., upostolo Paulu wa soneha okuti, olondaka viwa via “kundiwila omanu vosi voluali.”—Va Kolosai 1:23.

Va Pandiyiwa Omo Liutõi Wavo, Lombili Kuenda Oku Yekisa Kuavo Akombe

4. Momo lie upostolo Paulu a kuatela esunga lioku pandiya akãi vamue va kala vekongelo Liakristão kocita catete?

4 Upostolo Paulu, wa sola calua upange woku kunda wa lingiwa lakãi vamue. Kuenje, koloneke vilo olomitavaso vi nyula akongelo vimbo via siatavo oku kapako upange woku kunda u kasi oku lingiwa lakãi vakuambili. Pokati kakãi vana vakuambili, upostolo Paulu wa tukulapo vamue ndeci: ‘Trufaina la Trufosa, vana va litumbikile kupange wa Ñala, kuenda wa lamisapo Persi wa soliwa okuti wa linga upange wa lua ku Ñala.’ (Va Roma 16:12) Upostolo Paulu wa lombolola okuti, Euodia la Suntuke va lingila ‘kumuamue laye upange wolondaka viwa.’ (Va Filipoi 4:2, 3) Prisila lulume waye Akuila, va talavayelavo kumuamue lupostolo Paulu. Eye la Akuila olonjanja vimue va enda ‘oku kapa kohele omuenyo wavo, kuenje eci ca vetiya upostolo Paulu oku soneha ndoco: “Hameko lika nda va pandula, puãi akongelo osi a vakualofeka a va pandulavo.”—Va Roma 16:3, 4; Ovilinga 18:2.

5, 6. Ndamupi Prisila a lekisa ongangu yiwa okuti oyo vamanji akãi va sukila oku kuama koloneke vilo?

5 Nye ca vetiya Prisila oku kuata ombili kuenda utõi? Uvangi waco u sangiwa kelivulu Liovilinga 18:24-26, kuna tu tanga okuti, Prisila wa kuatisa ulume waye Apolosi okuti o linga ciwa olohundo kuenda oku kapako ciwa olonumbi viosi viatiamẽla kocili via situluiwa Vembimbiliya. Handi vali, Prisila wa kuatelevo ombili yoku lilongisa Ondaka ya Suku kuenda wa tavele kelongiso liovapostolo. Omo liaco, eye wamamako oku kuata ovituwa viwa vina vio kuatisa oku soliwa la Suku kuenda ulume waye, haeye wa kala omunu umue uwa vekongelo lio kocita catete. Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo, momo kuli akãi valua Akristão va kuete ombili yoku lilongisa Embimbiliya okuti va siata oku lekisa onjongole yoku tambula okulia kuespiritu kuna Yehova angiliya lekuatiso lia ‘kalei wa kolelua.’—Luka 12:42.

6 Akuila la Prisila va kuatele ocituwa coku yekisa akombe. Upostolo Paulu wa kala konjo yavo eci va talavaya kumosi lavo kupange wavo woku tonga olombalaka ko Korindo. (Ovilinga 18:1-3) Eci Akuila la Prisila va ilukila ko Efeso okuti noke veya oku ilukila ko Roma, vamamako locituwa cavo coku yekisa akombe kuenda vonjo yavo omo va enda oku lingila olohongele viekongelo. (Ovilinga 18:18, 19; 1 Va Korindo 16:8, 19) Numfa la Maria ina ya Yoano wa tukuiwa Marko, va tavelevo oku lingila olohongele viekongelo volonjo viavo.—Ovilinga 12:12; Va Kolosai 4:15.

Va Kapiwako Koloneke Vilo

7, 8. Epandiyo lipi akãi valua koloneke vilo va siata oku tambula kuenda va pondola oku kolela kohuminyo yipi?

7 Ndeci ca kala kocita catete, haico ci kasi oku pita koloneke vilo okuti, akãi vakuekolelo va kuete ocikele ca velapo coku tẽlisa ocipango ca Suku, ca piãla vali enene kupange woku kunda. Vamanji akãi va siata oku lekisa ongangu yimue yiwa! Konomuisa ongangu yiwa ya lekisiwa lamanji Gwen, una wa vumba Yehova vokuenda kueci ci soka 50 kanyamo toke eci a fa kunyamo wo 2002. Ulume waye wa popia hati: “Manji Gwen, wa sia ongangu yimue yiwa mulo volupale omo liombili yaye kupange woku kunda. Kocisimĩlo caye, omanu vosi ci tava okuti va soliwa la Yehova kuenda va pondola oku tava kolohuminyo viaye. Esunguluko liaye ku Suku, kocisoko caye, oku kala kuaye ciwa lepata lietu kuenda evetiyo a enda oku eca eci tua enda oku pua epandi, lia ndi kuatisa calua. Handi vali, eye wa enda oku eca olonumbi via sunguluka komãla vetu kuenda tua enda oku tambula asumũlũho alua komuenyo wetu. Vosi yetu tua pita vepese limue linene omo liolofa viaye.” Manji Gwen lulume waye tunde kotembo va kuela toke kolofa viaye va kala eci ci soka 61 kanyamo.

8 Kuli akãi valua Akristão vana ka va kuele lava va kuele okuti va litumbika kupange wakundi votembo yosi kuenda vakuavo olomisionariu. Ovo va sanjukila eci va kuete komuenyo wavo osimbu vamamako kupange woku sandeka esapulo Liusoma oku fetikila valupale muna okuti mue yuka to omanu toke kovitumãlo vina vi kasi ocipãla. (Ovilinga 1:8) Vamanji vamue akãi va siata oku siapo onjongole yoku kuata onjo yavo muẽle kuenda oku cita omãla oco va kuate vali otembo yalua yoku litumbika kupange wa Yehova. Kuli vakuavo okuti, va siata oku kuatisa alume vavo kupange woku nyula akongelo vimbo, osimbu okuti valua akãi vakuavo va kasi oku talavaya Kombetele voluali luosi. Vamanji ava va siata ndeti oku likolisilako, ovo akãi vana va kasi pokati ‘kovina via velapo vi tunda kolofeka viosi,’ oco vi yukise onjo ya Yehova lulamba.—Hagai 2:7.

9, 10. Ndamupi alume vamue va kuele va lekisa esanju liavo omo liongangu yiwa ya lekisiwa lakãi Akristão haivo olonjali?

9 Kuli akãi valua Akristão okuti ndaño va kuete ovikele vimue va kasi oku tata, pole va pitisa vali kovaso upange Wusoma. (Mateo 6:33) Manji umue ukãi ka kuele haeye wa litumbika kupange wakundi votembo yosi, wa soneha ndoco: “Ina yange omo lioku pandikisa kuaye kekolelo kuenda ongangu yaye yiwa, ya ndi kuatisa oku litumbikavo kupange wakundi votembo yosi. Omo liaco, eye wa kala ekamba liange liocili kupange wetu wakundi votembo yosi.” Ulume umue wa lombolola eci catiamẽla kukãi waye una a cita laye omãla vatãlo vafeko, poku popia hati: “Onjo yetu ya enda oku yelisiwa olonjanja viosi haiyo ya posoka ciwa. Ukãi wange Bonnie, wa kapelemo ovikuata vina okuti ca leluka oku tata onjo yaco, kuenje eci ca kuatisa epata lietu oku pitisa kovaso ovina viespiritu. Oku sokiya kuaye lolondunge ovina vi sukiliwa konjo okuti ovio vi landiwa, ca ndi kuatisa calua oku talavaya kupange umue vonepa yimosi veteke vokuenda kueci ci soka 32 kanyamo. Handi vali, ca ndi kuatisavo oku sokiya otembo yoku kala lepata liange kuenda oku litumbika kovina viespiritu. Ukãi wange wa longisavo omãla vetu oku lekisa esilivilo kupange una wa tĩla. Ame si kuete lacimue, pole ukãi wange ndu u pandiya cocili.” Cilo ulume u ndeti kumue lukãi waye Bonnie va kasi oku talavaya kofiliale yimue Yolombangi via Yehova.

10 Ulume umue wa soneha eci catiamẽla kukãi waye una a cita laye omãla poku popia hati: “Ovituwa ukãi wange Susan a kuete okuti vi ndi komohĩsa calua, ocisola calua eye a kuetele Suku kumosi lomanu, elomboloko liaye, locikembe kuenda oku sunguluka kuaye. Eye o kuete ocisimĩlo cokuti, Yehova o sesamẽla oku u lingila upange una tu pondola oku linga kuenje eye wa siata oku kapako onumbi yaco eyi osimbu amamako oku vumba Suku kuenda oku tata omãla vaye.” Ulume waco u ndeti lekuatiso liukãi waye, wa siata oku tava oku tambula ovikele viovina viespiritu oku kongelamo ocikele caye coku kala ukulu wekongelo, cukundi wotembo yosi, oku kuatisa olomitavaso vi nyula akongelo kuenda oku tiamẽla kocisoko ci tukuiwa hati, Comissão de Ligação com Hospitais. Vamanji ava ndeti va soliwe calua lalume vavo, lakamba vavo Akristão kuenda va soliwe vali calua la Yehova!—Olosapo 31:28, 30.

Akãi Okuti Ovimbumba va Soliwe Calua

11. (a) Ndamupi Yehova a siata oku lekisa esakalalo kakãi vana vakuekolelo, ca piãla vali enene ovimbumba? (b) Akãi vana okuti ovimbumba kuenda vakuavo vakuekolelo okuti ka va kuete ulume va pondola oku kuata ekolelo lie?

11 Yehova wa siata oku lekisa esakalalo lialua kovimbumba oco vi kuate ekalo limue liwa. (Esinumuĩlo 27:19; Osamo 68:5; Isaya 10:1, 2) Ekalo liaye ka lia pongolokele. Toke cilo eye ka kasi lika oku lekisa onjongole yocili kakãi ovimbumba, pole wa kapakovo akãi vana ka va kuelele lavana okuti va nõlapo oku amamako okuti ka va kuela kuenda vana okuti ka va sangele handi ulume umue Ukristão okuti ci tava oku u kuela. (Malakiya 3:6; Tiago 1:27) Nda ove o kasi pokati kakãi vaco vakuekolelo va tukuiwa ndeti haivo va kasi oku vumba Yehova okuti ka va kuete ulume umue Ukristão, kuata ekolelo liokuti Suku o ku sole calua.

12. (a) Ndamupi vamue Akristão akãi va siata oku lekisa oku kala kuavo vakuacili ku Yehova? (b) Ovitangi vipi vamanji vamue akãi va kasi oku liyaka lavio?

12 Etu tu kuete vamanji vamue akãi okuti ka kuelele handi omo lioku pokola kuavo locili kelungulo lia Yehova liatiamẽla koku kuelela lika “vu Ñala.” (1 Va Korindo 7:39; Olosapo 3:1) Ondaka ya Suku yi va likuminya ndoco: “Kukuacili [Yehova oka] linga ukuacili.” (2 Samuele 22:26) Pole, kuli vamaji valua akãi okuti, ka ca va lelukilile oku amamako okuti ka va kuela. Manji umue ukãi wa popia hati: “Nda nõlapo oku kevelela oco ndi kuelele lika vu Ñala. Pole, ndaenda oku lolula asuẽlela alua eci ndi mõla akamba vange va kuela alume vamue okuti Akristão vawa osimbu okuti ndi kasi ño likawange.” Tala ulandu ukuavo wamanji umue ukãi wa popia hati: “Nda vumba Yehova vokuenda kueci ci soka 25 kanyamo. Nda nõlapo oku amamako oku kolela kokuaye, pole olonjanja vimue nda siata oku sumua calua omo lioku kala likawange.” Eye wamisako lolondaka viaye hati: “Vamanji akãi vana va kasi vekalo ndeli liange, va siata oku pita otembo yalua lame oku ndi pamisa.” Ndamupi tu pondola oku kuatisa vamanji ava vakuekolelo?

13. (a) Nye tu pondola oku lilongisila kongangu ya lekisiwa la vana va endaile oku ka pasuisa omõla a Yefita ufeko? (b) Kovina vipi vikuavo tu sukila oku lekisa esakalalo la vamanji akãi vana ka va kuelele va kasi vekongelo lietu?

13 Onjila yimue yikuavo ya limbukiwila kulandu wa pita kosimbu. Eci omõla a Yefita ufeko a likala oku kuela ulume, omanu va limbukile okuti eye wa kala oku eca ocilumba cimue. Nye ca lingiwa oco a kolisiwe? Embimbiliya li popia ndoco: “Unyamo kunyamo, afeko va Isareli va enda enda oloneke vikuãla vunyamo oku ivaluka omõla a Yefita u Gileada.” (Olonganji 11:30-40) Omo liaco, etu tu sukilavo oku pandiya vamanji akãi vana ka va kuelele okuti va kasi oku lekisa oku kala kuavo ukuacili poku pokola kolonumbi via Suku.a Onjila yipi yikuavo tu sukila oku kuama oco tu lekise esakalalo lietu kokuavo? Volohutililo vietu tu sukila oku pinga ku Yehova oco a kuatise vamanji ava vakuekolelo va soliwe calua okuti vamamako lepandi liocili kupange wavo. Ovo va sesamẽla olondaka viekoliso poku va sapuila okuti va soliwe calua la Yehova kuenda ekongelo liosi Liakristão li va kuetelevo ocisola.—Osamo 37:28.

Ndomo Olonjali vi Kasi Likaliavo vi Pondola Oku Litunda Ciwa

14, 15 .(a) Momo lie olonjali akãi va tekula omãla likaliavo va sukilila oku pinga ekuatiso ku Yehova? (b) Ndamupi olonjali vi tekula omãla likaliavo va pondola oku kuama ovituwa vina vi litava lolohutililo viavo?

14 Akristão akãi okuti va kasi likaliavo, va kasi oku liyakavo lovitangi vialua. Pole, ovo va pondola oku pinga ekuatiso ku Yehova oco va tẽle oku tekula omãla vavo lekuatiso liolonumbi Viembimbiliya. Nda ove unjali okuti o kasi likaliove, ocili okuti ku pondola oku tẽlisa ovikele viosi via kongeliwa voku kala onjali yukãi kuenda yulume. Pole, Yehova o pondola oku ku kuatisa oco o tẽle oku ambata ovikele viove nda wa pinga ekuatiso liaye lekolelo liocili. Sokolola ndeci okuti ove o kuete onjeke yimue ya lema calua omo liovina wa landa oco o yambate toke konjo yove yi kasi kesinya liolui. O pondola hẽ oku pita vovava lonjeke yaco kutue osimbu okuti ponẽle yove pali owato? Ocili okuti, ove ku tẽla oku ambata ovikele viaco evi vialema likaliove osimbu okuti o pondola oku pinga ku Yehova oco a ku kuatise. Omo liaco, eye oku laleka oco o pinge ekuatiso liaye. Osamo 68:19 yi popia ndoco: “Panduli Yehova, u o tu ambatela ocilemo cetu eteke keteke.” Handi vali, elivulu lia 1 Petulu 5:7 liu ku laleka okuti asakalalo ove osi o a sapuila ku Yehova ‘oco eye a ku lave.’ Nda ovitangi lasakalalo vi kasi oku ku honguisa, pinga ekuatiso ku Isiove wokilu poku “likutilila” kokuaye.—1 Va Tesalonike 5:17; Osamo 18:6; 55:22; 55:22.

15 Nda ove unjali yukãi, o sakalala calua lomãla vove omo liovitua viakamba vavo kosikola ale pamue oseteko yimue yi sukila oku pandikisa. (1 Va Korindo 15:33) Ovitangi viaco evi vi koka esakalo lialua. Omo liaco, ove o sukilavo oku vi kapa volohutililo. Momo lie ku likutilila lomãla vove eci catiamẽla kovitangi viaco osimbu handi ka va endele kosikola, noke yoku tangela kumosi lavo ocipama Cembimbiliya ceteke? Olohutililo vionimbu ove o linga lutima wove wosi, vi pondola oku kuatisa omãla vove. Nda wa kuata epandi lioku longisa omãla vove Ondaka ya Yehova okuti yi kala kovitima viavo, oka tambula asumũlũho a tunda Kokuaye. (Esinumuĩlo 6:6, 7; Olosapo 22:6) Ivaluka okuti “ovaso a Ñala [Yehova] a lete vakuesunga, lovatui aye a yevelela olohutililo viavo.”— 1 Petulu 3:12; Va Filipoi 4:6.

16, 17. (a) Nye omõla umue a popia catiamẽla kocisola ca lekisiwa la inaye? (b) Ndamupi ovina viespiritu ina a kapeleko via kuatisa omãla vaye?

16 Konomuisa ulandu wamanji umue o tukuiwa hati Olivia, okuti o kuete omãla epandu. Ulume waye ka lilongisa Embimbiliya wa litepa laye eci va cita omõla wavo wa sulako, pole Olivia wa likolisilako oku tẽlisa ocikele coku pindisila omãla vaye vonjila ya Suku. Omõla waye o tukuiwa hati Darren okuti eci isia yavo o sia wa kuata lika anyamo 5, cilo o kuete 31 kanyamo, kuenje wa linga ukulu wekongelo haeye wa litumbika kupange wakundi votembo yosi. Ovitangi viamanji Olivia, via livokiya vali calua eci omõlaye Derren a kuatiwa luveyi umue okuti o kasi handi oku liyaka lawo toke cilo. Darren eci a sokolola ovolandu atiamẽla kotembo a kala vutila, wa soneha ndoco: “Toke cilo njivaluka otembo yina nda kala vula kosipitali okuti ndi kevelela Ina yange. Eye oloneke viosi wa enda oku tumãla lame loku ndi tangela Embimbiliya. Noke wa enda oku imba ocisungo Cusoma losapi ya linga hati: ‘A ti damos graças, Jeová.’b Toke cilo, ndi sole calua ocisungo caco eci Cusoma.”

17 Ekolelo lia Olivia kuenda ocisola a kuatela Yehova lio kuatisa oku litunda ciwa koku kala onjali yukãi yi tekula omãla likaliaye. (Olosapo 3:5, 6) Ocituwa caye ciwa, ca limbukiwila kocimãho a tumbikilile omãla vaye. Kuenje eci ca vetiya omõlaye Darren oku popia hati: “Ina yetu olonjanja viosi wa enda oku tu vetiya oco tu litumbike kupange wakundi votembo yosi. Omo liaco, ame kumue la vahunge vatatu akãi kuenda manjetu ukãi kuasula, vosi yetu tua litumbika kupange wakundi votembo yosi. Pole ina yetu lalimue eteke a lipandelele ku vakuavo omo liasumũlũho aco. Nda siata oku likolisilako oku seteka oku kuama ovituwa viaye viwa.” Ocili okuti, havosiko omãla okuti va kula loku vumba Suku ndeci ca pita lamanji Olivia. Pole, nda ina o likolisilako oku pokola kolonumbi Viembimbiliya, ci tava eye oku kũlĩha okuti Yehova o kasi oku u songuila kuenda oku u wĩha ekuatiso limue liocisola.—Osamo 32:8.

18. Ndamupi tu pondola oku lekisa ocituwa coku sanjukila eliangiliyo lia Yehova vekongelo Liakristão?

18 Eliangiliyo Suku a sokiya, lia siata oku eciwa vekongelo Liakristão okuti ovipama viaco viokulia kuespiritu vi lingiwa la vamanji ‘olongavelo vialume’ okuti akulu vekongelo va loñoloha kespiritu. (Va Efeso 4:8) Akulu vekongelo vakuekolelo va kuete upange walua woku kuatisa omanu vosi vekongelo, kuenda oku eca ekuatiso lia velapo ‘kovimbumba lolosiwe kolohali viavo.’ (Tiago 1:27) Omo liaco, ove o sukila oku kuata ukamba wocili lomanu va Suku kuenda oku yuvula ocituwa coku kala likaliove.—Olosapo 18:1; Va Roma 14:7.

Ovituwa Viwa vi Tunda Kepokolo

19. Momo lie epokolo liakãi ka lilombolokela okuti ovo ka va kuete esilivilo? Kuenda ulandu wupi Wembimbiliya u pondola oku kuatisa kondaka eyi?

19 Yehova wa lulika ukãi oco a linge oñuatisi yulume. (Efetikilo 2:18) Ndaño okuti ukãi o pokola kulume waye, eci ka ci lomboloka okuti eye ka kuete esilivilo. Ovituwa viaco vieca epandiyo kukãi kuenje eci cecelela okuti ovituwa viaco viu kuatisa koku kuama ovoloño ana a tambula ndombanjaile oco a linge ocipango ca Suku. Elivulu Liolosapo kocipama 31, li lombolola ovopange alua a enda oku lingiwa lukãi ukuambili kotembo ya va Isareli. Eye o kuatisa kovina viosi vi sukiliwa ndeci, oku kũla oviumbo viayuva kuenda oku landa ovapia. Ocili okuti, ‘utima wa veyaye wo kolela, kuenda lalimue eteke eye a kambelele ukuasi.’—Olosapo 31:11, 16, 20.

20. (a) Ndamupi ukãi Ukristão a sukila oku tenda uloño waye a tambula ku Suku? (b) Ovituwa vipi viwa Ester a lekisa? Kuenda nye ceya oku iyilila kekuatiso eye a tambula ku Yehova?

20 Ukãi wa sunguluka haeye wa sumbila Suku, ka sandiliya onjila yoku velapo ulume waye. (Efetikilo 2:18) Eye ka sandiliya onjila yoku pitisa kovaso ovina viatiamẽla kupange una a talavaya, pole o velisapo calua ombanjaile yina a tambula ku Suku oco a kuatise vakuavo ndeci: vakuepata liaye, akamba Akristão, omanu vana va kasi posongo yavo kuenda o velisapo vali enene Yehova. (Va Galatia 6:10; Tito 2:3-5) Konomuisa ulandu watiamẽla ku Nasoma Ester. Ndaño okuti eye wa finile calua, pole wa kala ufeko umue wa sunguluka haeye ukuakupokola. (Ester 2:13, 15) Eci a kuela, wa lekisile esumbilo liocili kulume waye Soma Ahasuero kuenda esumbilo liaye lia velelepo Wasiti ukãi soma a kuelele tete. (Ester 1:10-12; 2:16, 17) Ester wa lekisilevo esumbilo liocili kepalume liaye Mordekai poku tetulula ovitangi ndaño muẽle ceci eya oku linga onasoma. Pole, ka kuatele ekambo liovituwa viwa! Lutõi wocili wa tukulula uhembi wa Hamana una wa kemalẽle calua haeye ondingaĩvi okuti wa tungile ongombo yoku ponda omanu vosi va Yudea. Ester wa kuatavo ocikele coku kuatisa omanu va Yehova oco va popeliwe.—Ester 3:8–4:17; 7:1-10; 9:13.

21. Ndamupi ukãi Ukristão a pondola oku soliwa vali calua la Yehova?

21 Cikale kosimbu cikale kotembo yilo, kuli akãi va siata oku lekisa onjongole yocili kelitumbiko liavo ku Yehova kuenda kefendelo liaye. Akãi vosi va sumbila Suku, va kuete esilivilo kovaso a Yehova. Ene Wakristão akãi, eceleli okuti Yehova lespiritu liaye wupongololi oco wamamiko kespiritu oku kala ‘ndovikuata’ vina via “sokiyiwila ovilinga viosi viwa.” (2 Timoteo 2:21; Va Roma 12:2) Ondaka ya Suku oku popia eci catiamẽla kafendeli vaco akãi va soliwe calua yiti: “Ene amanu, u muisi onima yovaka aye. Ovopange aye o sivayale pokati komanu.” (Olosapo 31:31) Olondaka evi vi linge viocili pokati kene wakãi omunu lomunu.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a  Oco o kũlĩhe ndomo o pondola oku eca epandiyo, tala Utala Wondavululi 15 wosãi Yelombo yunyamo wo 2002, okupisa kemẽla 26 toke 28 kelimi Lioputu.

b  Ocisungo letendelo 212 ci sangiwa velivulu losapi ya linga hati: Cantemos Louvores a Jeová, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.

Handi Ocivaluka?

• Ndamupi akãi vamue Akristão kocita catete va lekisile okuti va kuete esilivilo kovaso a Yehova?

• Ndamupi akãi valua koloneke vietu va siata oku lekisa okuti va soliwe la Suku?

• Ndamupi Yehova a siata oku kuatisa akãi vana va kasi oku tekula omãla likaliavo kuenda akãi vana ka va kuete alume?

• Ndamupi ukãi a pondola oku lekisa esumbilo keliangiliyo liatiamẽla ku vana va kuete omoko yoku songola

[Okakasia kemẽla 31]

OVOLANDU AMUE A KUATISA KOKU SOKOLOLA LUTATE

Ove hẽ o yongola oku konomuisa ovolandu akuavo atiamẽla kongangu yiwa ya lekisiwa lakãi vamue vakuekolelo va tukuiwa Vembimbiliya? Nda o yongola, tanga ovinimbu Viembimbiliya via tukuiwa kombuelo. Osimbu wamamako oku vi konomuisa, seteka oku sokolola ovinimbu vimue oco viu ku kuatise komuenyo wove.—Va Roma 15:4.

◆ Sara: Efetikilo 12:1, 5; 13:18a; 21:9-12; 1 Petulu 3:5, 6.

◆  Akãi vamue va Isareli va kala vakuacali: Etundilo 35:5, 22, 25, 26; 36:3-7; Luka 21:1-4.

◆  Devora: Olonganji 4:1–5:31.

◆  Ruti: Ruti 1:4, 5, 16, 17; 2:2, 3, 11-13; 4:15.

◆  Ukãi umue u Siuname: 2 Olosoma 4:8-37.

◆  Ukãi umue u Kanana: Mateo 15:22-28.

◆  Marta la Maria: Luka 10:38-42; Yoano 11:17-29; 12:1-8; Marko 14:3-9.

◆  Tavita: Ovilinga 9:36-41.

◆ Omãla vakuãla vakãi va Filipu: Ovilinga 21:9.

◆  Febe: Va Roma 16:1, 2.

[Elitalatu kemẽla 29]

Ove hẽ wa siata oku pandiya akãi vana ka va kuelele okuti vakuacili koku pokola kolonumbi via Suku?

[Elitalatu kemẽla 30]

Olondaka vipi vionimbu tu sukila oku kapa volohutililo vietu ponẽle yomãla osimbu handi ka va endele kosikola?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link