OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w04 1/6 kam. 13-18
  • Akristão Va Kuete Ocikele Coku Tata Ava Va Kuka

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Akristão Va Kuete Ocikele Coku Tata Ava Va Kuka
  • Utala Wondavululi—2004
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ocikele Comãla
  • Akulu Vekongelo Tati Ciwa Ava va Kuka
  • Oku li Kuatisa Pokati
  • Yehova Eca Onima Kuava va Tata Ava va Kuka
  • Sumbili Vana va Kuka va Kasi Pokati Kene
    Utala Wondavululi Welilongiso—2014
  • Yehova o Tata Ava va Kuka
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Yehova Wa Siata Oku Tata Afendeli Vaye Va Kuka
    Utala Wondavululi—2008
  • Nye Embimbiliya li Popia Catiamẽla Koku Tata Olonjali Via Kuka?
    Apulilo Embimbiliya a Tambuluiwa
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2004
w04 1/6 kam. 13-18

Akristão Va Kuete Ocikele Coku Tata Ava Va Kuka

“Toke kokukuka kuene haime [muẽle]. Ndu wambati toke kowele wene.”​—⁠ISAYA 46:⁠4.

1, 2. Ekuatiso lieciwa la Yehova lia litepa ndati leli lieciwa lolonjali?

OLONJALI vina okuti vakuacisola, vi tekula omãla vavo tunde vuñaña toke eci va kula. Ndaño ceci okuti omãla va linga akulu okuti vakuete ale olonjo viavo, olonjali viamamako loku va kuatisa.

2 Olonjali ka vi kuete epondolo lioku eca komãla vavo cosi va sukila. Pole, Isietu wokilu Yehova, o tẽla oku eca kafendeli vaye cosi va sukila. Yehova wa vanguile lomanu vaye a nõlele kosimbu hati: “Toke kokukuka kuene haime [muẽle]. Ndu wambati toke kowele wene.” (Isaya 46:⁠4) Olondaka evi vi lembeleka calua. Momo vi lekisa okuti Yehova ka yanduluka omunu una amamako loku pokola kokuaye. Eye wa likuminya oku kuatisa omanu vaye toke koku kuka kuavo.​—⁠Osamo 48:⁠14.

3. Nye tuka lilongisa vocipama cilo?

3 Tu setukula hẽ ndati Yehova koku tata ava va kuka? (Va Efeso 5:​1, 2) Tu konomuisi ndomo omãla, akulu vekongelo, kuenda omunu lomunu vekongelo a pondola oku kuatisa vamanjetu va kuka.

Ocikele Comãla

4. Ocikele cipi omãla va kuete catiamẽla kolonjali viavo?

4 “Sumba so la nyõho.” (Va Efeso 6:2; Etundilo 20:​12) Lolondaka evi upostolo Paulu wa kala loku ivaluisa omãla ocikele cavo coku tata olonjali viavo. Oco hẽ olondaka evi vi tiamisiwila ndati koku tata ava va kuka? Ongangu Yakristão vokosimbu yi tu kuatisa oku eca etambululo kepulilo eli.

5. (a) Nye ci lekisa okuti Yosefe ka ivaleleko ocikele caye coku tata onjali yaye? (b) Nye ca kongela voku tata olonjali? Kuenda ongangu yipi yiwa Yosefe a tu sila konepa eyi?

5 Yosefe wa pita eci ci soka 20 kanyamo okuti ka la li sanga la isiaye Yakoba. Pole ocisola caye ku isiaye Yakoba ka ca tepulukile. Eci a lisitulula ku vahuvaye, wa pula hati: “Tate yo lomuenyo?” (Efetikilo 43:​7, 27; 45:⁠3) Otembo yaco ko Kanana kua kala onjala yalua. Kuenje Yosefe wa tuma ondaka ku isiaye hati: “Lokila kulo. Ku ka taluke. O tunga vofeka ya Gosene, o kala ocipepi lame, . . . omo hu tekuila.” (Efetikilo 45:​9-11; 47:​12) Eci ci lekisa okuti voku tata olonjali via kuka mua kongela oku va tekula. Momo ka va tẽla vali oku litekula ovo muẽle. (1 Samuele 22:​1-4; Yoano 19:​25-​27) Yosefe oco a linga.

6. Yosefe wa lekisa ndati ocisola cocili ku isiaye? Kuenda tu setukula ndati ongangu yaye?

6 Yehova wa sumũlũisa Yosefe. Kuenje wa linga ohuasi haeye omunu wa velelepo Kegito. (Efetikilo 41:​40) Pole eye ka li kapeleko enene okuti ka lekisa esumbilo ku isiaye wa kala 130 kanyamo. Eci Yosefe a yeva okuti isiaye Yakoba (ale Isareli) o kasi okuiya, “wa sokiya ekãlu liaye kuenje wa enda oku ka ñualehela la isiaye Isareli ko Gosene. Wa limõlehisa kokuaye, wa petamẽla kosingo yaye, wo kuata loku lila ca lua.” (Efetikilo 46:​28, 29) Oku tambula kuaco ndoco akombe, ka kua kale ño kuoku lekisa esumbilo. Yosefe wa solele calua isiaye. Kuenje ka kuatele osõi yoku lekisa ocisola caco lasuelẽlala. Oco hẽ nda tu kuete olonjali via kuka tua siatavo oku lekisa ocisola kokuavo?

7. Momo lie Yakoba a yonguilile oku ka kendiwa ko Kanana?

7 Yakoba wamamako loku pokola ku Yehova toke eci a fa. (Va Heveru 11:​21) Omo okuti Yakoba wa kolelele kolohuminyo via Yehova, wa pinga oco etimba liaye lika kendiwe ko Kanana. Yosefe wa lekisa esumbilo ku isiaye poku tẽlisa epingilo liaye, ndaño okuti ca sukilile alikolisilo alua.​—⁠Efetikilo 47:​29-31; 50:​7-14.

8. (a) Nye ci tu vetiya oku tata olonjali vietu via kuka? (b) Alikolisilo api umue wa litumbika kupange wotembo yosi a linga oco a kuatise olonjali viaye via kuka? (Tala vokakasia 15.)

8 Nye ca vetiya Yosefe oku tata isiaye? Eci ca vetiya Yosefe hacisimĩloko ño cokuti o kuete ofuka la isiaye omo okuti eye wo cita. Eci ca vetiya vali enene Yosefe onjongole yoku sanjuisa Yehova. Etu tu sukilavo oku setukula ongangu yaye. Upostolo Paulu wa popia hati: “Nda kuli ocimbumba ci kuete omãla pamue olonekulu, omãla vaco kuenda olonekulu va lilongise okuti ocikele catete cukuetavo oku kuatisa epata loku tiuwilako olonjali viavo, momo oco ca sunguluka ku Suku.” (1 Timoteo 5:⁠4) Ocisola tu kuetele Yehova ci tu vetiya oku tata olonjali vietu via kuka, ndaño ci sukila oku likolisilako calua.a

Akulu Vekongelo Tati Ciwa Ava va Kuka

9. Kulie Yehova a eca ocikele coku tata olomeme viaye, oku kongelamo ava va kuka?

9 Eci Yakoba a kala ocipepi loku fa, wa popia hati: “Suku wa songuila omuenyo wange wosi toke ketaili lilo.” (Efetikilo 48:​15) Koloneke vilo Yehova wa eca ocikele kakulu vekongelo oco va songuile omanu vaye. Kuenda oku kuama olonumbi Viomõlaye Yesu Kristu, okuti eye “ungombo unene.” (1 Petulu 5:​2-4) Akulu vekongelo va kuama ndati ongangu ya Yehova poku tata ava va kuka?

10. Nye ca siata oku lingiwa catiamẽla koku kuatisa ava va kuka? (Tala vokakasia ka sangiwa kemẽla 17.)

10 Eci kua tumbikiwa ekongelo liatete, ovapostolo va nõla “alume epanduvali va kolelua, ve yuka espiritu lolondunge” oco ‘va ece’ okulia kovimbumba. (Ovilinga 6:​1-6) Noke, upostolo Paulu wa vetiya Timoteo oco a sonehe ovimbumba vina okuti va vi imbila uvangi wovilinga viwa oco vi tambule ekuatiso. (1 Timoteo 5:​3, 9, 10) Koloneke vilo, akulu vekongelo va siatavo oku kuatisa ava va kuka. Pole, hacoko lika ca kongela voku tata ava va kuka. Mua kongela calua.

11. Nye Yesu a popia catiamẽla ku cimbumba wa ecele otuvingangu tuvali tua soka lolusendu?

11 Yesu eci kuo kambelele ño oloneke viñami ñami koku malusula upange waye palo posi, wa tumãlele vonembele oku tala ‘owiñi wa kala loku imba olombongo volombango.’ Noke wa mõla okuti “kueya ocimbumba osuke, yu wa imbamo otuvingangu tuvali tua soka lolusendu.” Yesu wa vilikiya olondonge viaye kuenje wa vi sapuila hati: “Mopia lene siti, ocili ocimbumba eci, haico osuke, ca imbamo ca lua, cosi ca imbamo vakuavo, ci sule. Momo ovo vosi va imbamo ño isupe viavo, puãi eye kusuke waye wa imbamo cosi a kala laco, haico eteku liaye.” (Marko 12:​41-​44) Cimbumba olombongo a eca vitito. Pole, Yesu wa kũlĩhĩle okuti Isiaye wa sanjukilile calua elikolisilo liacimbumba lioku eca cosi a kuete. Ndaño okuti cimbumba wa kukile, Yesu ka sepuile eci a linga.

12. Akulu vekongelo va lekisa ndati okuti va sanjukila alikolisilo vamanji va kuka va siata oku linga?

12 Akulu vekongelo va setukula ongangu ya Yesu. Kuenje ka va sepula alikolisilo a vamanji va kuka atiamẽla koku amisako efendelo liocili. Akulu vekongelo va sukila oku pandula ava va kuka omo lialikolisilo avo kupange woku kunda. Va sukilavo oku va pandiya omo lioku tambulula kuavo kolohongele. Kuenda oku va pandiyavo omo liongangu yavo yiwa vekongelo kumue lepandi va siata oku lekisa. Evetiyo liocili li kuatisa ava va kuka oku yeva ‘epandiyo’ kupange wavo u kola. Kuenje, ka va sokisa upange wavo lowu wa vamanji vakuavo. Kuenda ka va u sokisavo leci va tẽlele oku linga kosimbu.​—⁠Va Galatia 6:⁠4.

13. Akulu vekongelo vopa ndati esilivilo kovolandu kuenda kovina ava va kuka va lilongisa vokuenda kuanyamo?

13 Akulu vekongelo va sukila oku limbuka esilivilo liava va kuka pokupa esilivilo kovolandu avo kuenda kovina va lilongisa vokuenda kuanyamo. Vamanji vana va kuka okuti vakuangangu yiwa, ci tava okuti olonjanja vimue va lalekiwa oco va linge ovindekaise ale oku pulisiwa. Umue ukulu wekongelo wa popia hati: “Eci ndi linga apulilo ku manji umue wa kuka okuti wa kuatisa omãla vaye oku amamako vocili, omanu vosi vekongelo va yevelela lutate ulandu waye.” Vekongelo limue akulu vekongelo va popia hati, umue manji okuete eci ci soka 71 kanyamo okuti ukundi wotembo yosi, wa siata oku vetiya akundi oco va endaende kupange woku kunda. Eye o va vetiyavo oku linga ‘ovina vitito’ ndeci, oku tanga Embimbiliya, oku tanga ocisonehua ceteke, kuenda oku sokolola eci va tanga.

14. Ndamupi akulu vekongelo amalẽhe va lekisa okuti va sole oku talavayela kumosi lukuavo umue wa kuka?

14 Akulu vekongelo amalẽhe va solevo ekuatiso liakulu vekongelo va kuka. José umue ukulu wekongelo okuete eci ci soka 70 kanyamo, wa talavaya anyamo alua kocikele caco. Eye wa kala luvei umue kuenje ca sukila okuti o pelaliwa. Omo lioku vela, eye wa yonguile oku siapo ocikele caye coku kala ukulu wekongelo. Noke eye wa popia hati: ‘Nda komõha calua ndomo akulu vekongelo amalẽhe va ndi tata. Ovo ka va tavele kovisimĩlo viange. Kuenje, va ndi pulisa ekuatiso ndi sukila oco ndamameko lovikele viange.’ Kuenje lekuatiso liakulu vekongelo amalẽhe, José wa tẽla oku amamako locikele caye. Kuenda wa siata oku kuatisa calua ekongelo. Umue ukulu wekongelo va kasi vekongelo limosi, wa popia hati: ‘Vamanji va sole calua upange ukuetu José a kasi oku linga. Ovo vo sole kuenda vo sumbila omo liongangu yaye yiwa yekolelo. Eye wa siata oku kolisa vamanji vekongelo.’

Oku li Kuatisa Pokati

15. Momo lie Akristão va sukilila oku sakalala lekalo liwa liava va kuka va sangiwa pokati kavo?

15 Homãlako lika lakulu vekongelo va kuete ocikele coku tata ava va kuka. Uposto⁠lo Paulu poku sokisa ekongelo Liakristão letimba liomunu, wa popia hati: ‘Suku wa sokeka etimba lonjila yimue okuti ocimatamata ci sule oco a muisa esumbilo lia piãla, okuti ketimba ka kuiya olonepele; puãi ovimatamata vi likuatela pamosi ohenda.’ (1 Va  Korindo 12:​24, 25) Oco vekongelo mu kale ombembua, omunu lomunu o sukila oku sakalala lekalo liwa liukuavo, oku kongelamo vana va kuka.​—⁠Va Galatia 6:⁠2.

16. Tu lekisa ndati ocisola kuava va kuka eci tu kala kolohongele?

16 Kolohongele Viakristão tu kuete apuluvi alua oku lekisa ocisola kuava va kuka. (Va Filipoi 2:4; Va Heveru 10:​24, 25) Tua siata hẽ oku sanda otembo yoku vangula lava va kuka kapuluvi aco? Ca sunguluka oku va pula ndomo uhayele wavo u kasi. Pole ca velapo vali oku va sapuilako ulandu umue tua tanga Vembimbiliya oco u va ‘kolise kespiritu.’ Omo okuti ava va kuka ka va kuete ongusu yoku enda calua, ciwa okuti etu tu enda apa ovo va tumãla. Ka ca sungulukile oku lavoka okuti ovo veya kokuetu. Nda okuti umue manji wa kuka ka yevite ciwa, etu tu sukila oku vangula loku livala kuenda oku tumbika ciwa ondaka. Oco pa kale oku “likolisa pokati,” tu sukila oku yevelela lutate eci manji wa kuka a kasi oku vangula.​—⁠Va Roma 1:​11, 12.

17. Tu lekisa ndati ocisola cetu kuava va kuka okuti ka va kuete epondolo lioku tunda konjo?

17 Nye tu sukila oku linga nda umue wa kuka ka kuete epondolo liokuiya kolohongele? Kelivulu lia Tiago 1:27 tu tangako okuti tu kuete ocikele coku “pasula ovimbumba lolosiwe kolohali viavo.” Ava va kuka va sole calua oku va pasuisa. Kunyamo wa 65 upostolo Paulu wa kala kumandekua ko Roma. Otembo yaco wa kala ‘ekongo,’ pole wa yeva ulika. Noke wa sonehela ekamba liaye Timoteo hati: “Yayulako oku iya kokuange ndopo.” Momo wa yonguile calua oku u mõla. (Filemone 9; 2 Timoteo 1:​3, 4; 4:⁠9) Vamue va kuka, ka va kasi vokayike nda Paulu. Pole, omo lioku vela ka va tẽla oku tunda konjo. Kuenje pamue va popiavo nda Paulu hati, ‘yayuliko oku iya kokuange oku ndi pasuisa.’ Oco hẽ tua siata oku tava kevilikiyo liaco?

18. Oku pasuisa vamanjetu va kuka ku kuete esilivilo lie?

18 Ci kuete esilivilo oku pasuisa vamanjetu va kuka. Eci umue Ukristão wa tukuiwa hati, Onesiforo a kala ko Roma, wa likolisilako oku sanda upostolo Paulu toke o sanga. Kuenje wo ‘kuatisa olonjanja via lua.’ (2 Timoteo 1:​16, 17) Manji umue ukãi okuti wa kuka, wa popia hati: ‘Ndi sole calua oku pita otembo lamalẽhe. Eci ndi sole vali enene, ceci okuti ovo va ndi tata ciwa ndepata liavo. Kuenje ci ñolisa calua.’ Manji umue ukuavo wa kuka wa popiavo hati: ‘Ndi sole calua eci vamanji va ndi tumisa otuikanda kuenda va vangula lame vo telefone, leci va ndi pasuisa. Ca siata oku ñolisa calua.’

Yehova Eca Onima Kuava va Tata Ava va Kuka

19. Asumũlũho api a tunda koku tata ava va kuka?

19 Wosi wa litumbika koku tata ava va kuka o sumũlũisiwa. Oku kala pamosi lava va kuka omunu o lilongisilako ovina vialua. U wa litumbika koku tata ava va kuka, o sanga esanju li tunda koku eca. Kuenda o kala lombembua vutima omo wa tẽlisa ocikele caye kovaso a Suku. (Ovilinga 20:​35) Handi vali, ci tava okuti va kuatavo ekolelo liokuti eci ovo muẽle vaka kuka ka va ka sepuiwa. Momo Embimbiliya li popia hati: “Ukuacali o sumũlũha. U o nyuisa nyuisa ovava o nyuisuavo.”​—⁠Olosapo 11:⁠25.

20, 21. Onima yipi Yehova aka eca kuava vakuakutata ava va kuka? Kuenda osimbu tu lavoka asumũlũho aco nye tu sukila oku linga?

20 Yehova eca onima komãla, kakulu vekongelo, kuenda ku vosi vakuakutata ava va kuka. Ocituwa caco ca lienda leci ca sonehiwa kelivulu Liolosapo lia popia hati: “U o linga olosuke ohenda wondika Yehova, kuenje Yehova u tiuwila oviali viaye.” (Olosapo 19:​17) Nda ocisola ca tu vetiya oku linga ohenda olosuke, Suku o ci sokisa ndu okuti uwa waco tua u linga kokuaye. Kuenje o tu tiuwila onima. Yehova o tu ĩhavo onima eci tu tata vamanjetu va kuka. Momo ovo ‘olosuke koluali pole olohuasi kekolelo.’​—⁠Tiago 2:⁠5.

21 Vonima Suku a eca mua kongela omuenyo kopui voluali luokaliye palo posi, okuti ka mu ka kala vali ekandu. Vana okuti cilo va kuka pole va kasi oku amamako oku pokola ku Suku, vaka kala vali amãlehe. (Esituluilo 21:​3-5) Osimbu tu lavoka otembo yaco, tu amamiko loku tẽlisa ocikele cetu coku tata ava va kuka.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Tala vo Despertai! 8 yosãi ya Kayovo yunyamo wo 1994 okupisa kemẽla 3 toke 10, mu sangiwa olonumbi vioku tata olonjali via kuka.

[Apulilo Elilongiso]

• Omãla va lekisa ndati okuti va sumbila olonjali viavo?

• Akulu vekongelo amalẽhe va lekisa ndati okuti va kapako vamanji va kuka?

• Nye omunu lomunu vekongelo a sukila oku linga oco a lekise ocisola kuava va kuka?

• Vamanji va tata ciwa ava va kuka va lavoka oku tambula onima ye?

[Elitalatu kemẽla 14]

Tua siata hẽ oku lekisa ocisola kolonjali vietu via kuka?

[Elitalatu kemẽla 16]

Vosi vekongelo va sukila oku lekisa ocisola kuava va kuka

[Okakasia kemẽla 15]

Wa Kuatisa Olonjali Viaye

Philip wa kala loku talavaya kupange woku tunga Olonjango Viusoma kofeka yo Liberia kunyamo wo 1999. Noke wa tambula ukanda wokuti isiaye o vela calua. Loku sokolola okuti inaye ka tẽla oku tata isiaye lika waye, Philip wa nõlapo oku tiukila kimbo liavo oco a ka tate isiaye.

Manji Philip wa popia hati: ‘Ka ca ndi lelukilile oku tiukila konjo. Pole nda limbuka okuti, oku tata olonjali viange oco ocikele cange catete.’ Vanyamo atatu eya oku kuamamo, manji Philip wa sondoluila olonjali viaye vonjo yimue ya sunguluka oku kalamo. Kuenda lekuatiso liavamanji, wa semũlũla ciwa onjo yaco oco olonjali viaye vi kalemo ciwa.

Philip wa limbuka okuti cilo inaye o pondola oku tata isiaye o kasi loku vela. Kuenje, wa tava elaleko lioku ka talavaya ko Filiale Yolombangi via Yehova kofeka yo Masedonia.

[Okakasia kemẽla 17]

Va Kuatisa Manji Umue wa Kuka

Manji umue Ada wo kofeka yo Australia, o kuete eci ci soka 85 kanyamo. Eye weya oku kuatiwa loku vela kua lua. Kuenje toke etaili ka tẽla oku tunda konjo. Akulu vekongelo va linga esokiyo lioku kuatisa manji Ada. Ovo va sokiya vamanji vamue oco vo kuatise. Vamanji va lekisa esanju lialua poku lingila manji Ada upange woku puenya vonjo, woku sukula, loku teleka kuenda ovina vikuavo.

Tunde eci akulu vekongelo va sokiya ekuatiso liaco, pa pita ale ci soka 10 lianyamo. Pole toke cilo, ci soka vamanji 30 va kasi oku amamako loku kuatisa manji Ada. Ovo va kasi oku amamako loku u pasuisa, loku u tangela alivulu ocisoko ca Yehova, loku u sapuilako ekalo liespiritu liava va kasi vekongelo, kuenda oku likutilila laye olonjanja viosi.

Ukulu umue wekongelo wa popia hati: ‘Vamanji va siata oku kuatisa manji Ada, va sanjukila calua upange waco. Ovo va siata oku u kuatisa omo okuti eye wamamako loku pandikisa vocili vokuenda kuanyamo alua. Kuenje lalimue eteke va simĩle oku u siapo likawaye okuti ka vo kuatisa.’

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link