OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w04 1/7 kam. 13-18
  • Tava Oku Songuiwa La Suku Ukuamuenyo

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Tava Oku Songuiwa La Suku Ukuamuenyo
  • Utala Wondavululi—2004
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Oku Kapiwa Osonde Vasipa Ndovihemba
  • Utima Wetu Owo u tu Songuila
  • Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga
    Utala Wondavululi—2000
  • Ndomo Suku a Tenda Osonde
    Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui!—Elilongiso Liembimbiliya
  • Oku Sakuiwa Lolonepa Viosonde Kuenda Oku Pelaliwa
    “Kali Vocisola Ca Suku”
  • Ove hẽ o Tenda Omuenyo Ndeci Suku a u Tenda?
    “Kali Vocisola Ca Suku”
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2004
w04 1/7 kam. 13-18

Tava Oku Songuiwa La Suku Ukuamuenyo

“Pongolokela ku Suku ukuamuenyo, u wa lulika ilu losi kuenda okalunga lovina viosi vi kasimo.”​—⁠OVILINGA 14:⁠15.

1, 2. Momo lie tu popela tuti Yehova eye “Suku yomuenyo”?

ECI Paulu la Barnaba va sakula ulume umue vimbo lio Lustra, Paulu wa sapuila omanu va kalamo hati: “Etu letuvo tumanu lovituwa ndene. Tuo neneli ondaka yiwa okuti vu tinduka kovina evi viaño ha vu pongolokela ku Suku ukuamuenyo, u wa lulika ilu losi kuenda okalunga lovina viosi vi kasimo.”​—⁠Ovilinga 14:⁠15.

2 Yehova ka sokisiwa lociteka ka ci kuete omuenyo. Pole, eye “Suku yomuenyo.” (Yeremiya 10:10; 1 Va  Tesalonike 1:​9, 10) Yehova eye Ono yomuenyo wetu. Momo eye ‘wa tu ĩha omuenyo lefuimo kuenda ovina viosi.’ (Ovilinga 17:​25) Eye o yongola okuti tu kala komuenyo lesanju cilo kuenda koloneke viya kovaso. Omo liaco, upostolo Paulu wa popia hati: “[Suku] ka la liweka oku eca olondimbukiso viu wimbila uvangi, momo wa lingainga ohenda. Wo wihi ombela ya tunda kilu, wo muisi ovovo elau, kuenje wa kutisa ovitima viene omo wo wihi okulia kuenda esanju.”​—⁠Ovilinga 14:⁠17.

3. Momo lie tu sukilila oku kolela kolonumbi via Suku?

3 Yehova wa kapako omuenyo wetu. Kuenje ci tu ĩha ekolelo lioku kuama ovihandeleko viaye. (Osamo 147:8; Mateo 5:​45) Omanu vamue eci va limbuka okuti olonumbi vimue Viembimbiliya ka vi va lomboloka, ale vi mõleha soketi vi va tateka oku linga eci va yongola, va liwekapo oku pokola kokuavio. Pole, oku pokola kolonumbi via Yehova, oyo onjila ya sunguluka. Suku wa ecele ku va Isareli ocihandeleko coku yuvula oku lamba kocivimbi. Vamue pokati ka va Isareli, ka va kuatele elomboloko lioku pokola kocihandeleko caco. Pole, omo liepokolo liavo, va enda oku kuatisiwa. Tete, epokolo liavo kocihandeleko caco lia va kuatisa oku kala akamba va Suku. Cavali, lia va kuatisa koku yuvula ovovei.​—⁠Ovisila 5:2; 11:⁠24.

4, 5. (a) Olonumbi vipi Yehova a ecele kosimbu viatiamẽla kosonde? (b) Tua kũlĩha ndati okuti Akristão va sukilavo oku pokola kocihandeleko coku yuvula osonde?

4 Cimuamue haico catiamẽla kocihandeleko ca Suku coku yuvula osonde. Eye wa sapuilile Noha hati, omanu ka ci tava okuti va lia osonde. Noke Vocihandeleko a ecele ku va Isareli wa va sapuilile hati, osonde ci tava lika oku yeca kutala oco akandu omanu a teteliwe. Lolonumbi evi Suku wa tumbika ociseveto ca loñele kosonde ya Yesu, okuti oyo lika yi yovola omanu kakandu. (Va Heveru 9:​14) Suku o tu yonguila lika ekalo liwa komuenyo wetu. Oco a tu ĩhila ocihandeleko coku yuvula osonde. Umue o tukuiwa hati, Adam Clarke, catiamẽla kelivulu Liefetikilo 9:​4, 19, wa popia hati: ‘Ocihandeleko ca eciwile ku Noha coku yuvula osonde ci kasi oku kapiwako la Vakuatavo amue o Kutundilo toke cilo. Omanu va sumbilile ocihandeleko caco. Momo osonde Suku wa yi sokiyila oku yovola akandu omanu. Okupisa kotembo ya Kristu, Akristão vaendavo oku yuvula okulia osonde. Momo ya kala ocindekaise cosonde yina ya pesiwila akandu omanu.’

5 Ulume waco u wa tukula olondaka viwa vi lombolola eci catiamẽla ku Yesu. Volondaka viaco mua kongela esunga lieci Suku a tumĩla Omõlaye oco a tu file. Kuenda oku tu pesila osonde yaye oco tu kuate elavoko liomuenyo ko pui. (Mateo 20:28; Yoano 3:16; Va Roma 5:​8, 9) Volondaka viaye wa kongelamovo olonumbi vi lekisa okuti, olondonge via Yesu via yuvuilevo okulia osonde.

6. Olonumbi vipi viatiamẽla kosonde Akristão va tambuile? Kuenda momo lie?

6 Suku wa ecele ku va Isareli olonumbi vialua. Noke yoku fa kua Yesu, olondonge viaye ka via sukilile vali oku pokola kolonumbi viosi. (Va Roma 7:​4, 6; Va Kolosai 2:​13, 14, 17; Va Heveru 8:​6, 13) Noke kueya oku votuiwa ocitangi coku kisika alume oku tunda evamba. Kua kala omanu ka vatiamẽlele ku va Yudea okuti va yonguile oku yovuiwa losonde ya Kristu. Oco hẽ va sukilile oku tunda evamba oco va lekise okuti va kasi handi oku lava Ocihandeleko ca Mose? Kunyamo wa 49, akulu ko Yerusalãi va tetulula ocitangi caco. (Ovilinga, ocipama 15) Ovapostolo kumue lakulu vakuavo va kuatisiwa lespiritu sandu. Kuenje, va limbuka okuti, oku kisikiwa oku tunda evamba kua sulila Vocihandeleko ca Mose. Pole, Akristão va sukilile oku lava olonumbi vimue. Akulu ko Yerusalãi veya oku tuma kakongelo ukanda umue wa sapula hati: “Espiritu sandu letu, tua tava okuti ka tu vu tuika ocilemo cimue. Tuo kisiki ño vimue okuti, vu yuvula ovina via lumbiwa koviteka, kuenda osonde, lovina via lekiwa ekõle, kuenda oku pekelisa. Nda vu litata kovina viaco vu kala ciwa.”​—⁠Ovilinga 15:​28, 29.

7. Momo lie oku ‘yuvula osonde’ ku kuete esilivilo Kakristão?

7 Akulu vo ko Yerusalãi va lekisa okuti, tu sukila oku ‘yuvula osonde’ ndeci tu yuvula efendelo lioviteka kuenda ukahonga. Eci ci lekisa okuti, oku yuvula osonde, ondaka yimue yi kuete esilivilo. Momo Ukristão wosi o fendela oviteka ale o linga ukahonga pole ka likekembela, kaka “piñala usoma wa Suku.” Kuenda o lavoka oku tambula ‘ocikepa caye okuti oku fa kuavali.’ (1 Va  Korindo 6:​9, 10; Esituluilo 21:8; 22:​15) Omo liaco, omunu wosi ka sumbila ocihandeleko ca Suku catiamẽla kosonde oka kunduiwa. Pole, ava va lekisa esumbilo kocilumba cosonde ya Yesu, vaka kuata omuenyo ko pui.

8. Nye ci lekisa okuti Akristão vatete va kapeleko ocihandeleko coku sumbila osonde?

8 Akristão vatete va pokuile ndati kolonumbi via Suku vioku yuvula osonde? Olondaka via Clarke’s via tukuiwa konyima via popia hati: ‘Okupisa kotembo ya Kristu Akristão va endavo oku yuvula okulia osonde. Momo ya kala ocindekaise cosonde yina ya pesiwila akandu omanu.’ Ovolandu a lekisa okuti, ocihandeleko catiamẽla kosonde Akristão vatete va ci kapeleko. Umue o tukuiwa hati Tertuliano wa popia hati: ‘Omanu vamue va endaile kocila oku ka tala omanu vana va enda oku imbiwa kovinyama oco va pondiwe. Noke va enda okupa osonde yavo oco va sakule layo uvei wocinonya.’ Ndaño kua kala omanu vana ka va pokuile kocihandeleko coku yuvula osonde, Tertuliano wamisako loku popia hati: ‘Ene wa kũlĩhi okuti Akristão va enda oku yuvula okulia osonde yovinyama. Pole, eci va kapiwa vekanga, waendi oku va kisika oku lia asolisu osonde.’ Akristão va enda oku talisiwa ohali toke kolofa. Pole, ka va tavaile oku lia osonde. Ovo va velisilepo calua olonumbi via Suku.

9. Anga hẽ Ukristão o yuvula lika osonde kokulia?

9 Vamue va sima hati, akulu va kala ko Yerusalãi va yonguile ño oku popia hati, Akristão ka ci tava okulia ale okunyua osonde. Kuenda ka citavavo okulia ositu yocinyama cimue ca lifila, ale okulia eci ca tengiwa losonde. Eci oco Suku a handelekele Noha. Ovapostolo va lunguilevo Akristão oco va yuvule ‘okulia ositu ya lekiwa ekõle.’ Kuenda okulia ositu okuti ka yopiwile osonde. (Efetikilo 9:​3, 4; Ovilinga 21:​25) Akristão vatete va kũlĩhĩle okuti, vondaka yaco mua kogelelevo ovina vikuavo. Olonjanja vimue osonde va enda oku sakula layo ava va vela. Tertuliano wa popia hati, omanu vamue vakualuali, va enda oku nyua osonde loku sima okuti yi sakula uvei wocinonya kuenda ovovei akuavo. Ovo va enda oku simavo hati, oku nyua osonde ku ecelela oku kuata uhayele uwa. Pole, Akristão va kũlĩha okuti voku yuvula osonde, mua kongela oku yuvula oku sakuiwa layo. Ovo va kakatela muẽle kocihandeleko eci, ndaño omuenyo wavo u kasi kohele, ka va tava oku kapiwa osonde.

Oku Kapiwa Osonde Vasipa Ndovihemba

10. Olondotolo via siata oku tepa osonde volonepa viñami? Oco hẽ epulilo lipi li votuiwa liatiamẽlako?

10 Koloneke vilo, olondotolo via siata calua oku sakula omanu losonde. Kosimbu, olondotolo via enda okupa osonde komunu umue noke va yi seleka. Eci ku molẽha umue wa lemehĩwa vo kapa osonde yaco yosi. Noke olondotolo vieya oku lilongisa uloño woku tepa osonde volonepa vikuãla. Kelimi Lioputu olonepa viaco vi tukuiwa hati, olo globlos vermelhos, brancos o plasma kuenda olo plaquetas. Luloño waco woku tepa osonde volonepa vikuãla, ovo cilo va tẽla oku eca osonde yomunu umosi kolombei vialua. Lonepa yosonde yi tukuiwa hati o plasma, ci tava okuti va sakula layo omunu wa lemehĩha. Kuenje onepa yina yi tukuiwa hati globlos vermelhos va sakula layo ombei yikuavo. Ukristão hẽ o tava oku sakuiwa lovina viaco? Pamue Ukristão o sapuila ndotolo okuti si yongola oku tambula osonde layimue. Pole ndotolo u sapuila hati, tu ku kapa ño olo globlos vermelhos via ku kambela. Ufendeli wa Suku o tenda hẽ ndati ondaka eyi? Eye o sukila oku ivaluka okuti osonde kovaso a Suku yi kola. Kuenda osonde ya Kristu oyo lika yi yovola omanu.

11. Vanyamo a pita, Olombangi via Yehova via lombolola ndati ciwa ocisimĩlo cavo catiamẽla kosonde?

11 Vanyamo a pita, Olombangi via Yehova via lombolola ciwa ocisimĩlo cavo catiamẽla kosonde. (Keteke 27 kosãi ya Kuvala kunyamo wo 1981, okalivulu kamue kolondotolo ka sandeka ocipama cimue Colombangi via Yehova, losapi yalinga hati: Como Pode o Sangue Salvar a Sua Vida? kemẽla 27 toke 29).a Ocipama caco ca lombolola ovihandeleko vi sangiwa kelivulu Liefetikilo, Liovisila kuenda Liovilinga. Oco ca lombolola hati: ‘Ovinimbu evi ndaño ka vi lombolola eci catiamẽla koku sakuiwa losonde, Olombangi via Yehova via vi tenda muẽle okuti olonumbi viaco vitiamisiwilavo koku kapiwa osonde vasipa.’ Olombangi via Yehova via limbuka okuti kaliye olondotolo vi kuete uloño woku tepa osonde. Kuenje ovio vi yuvulavo oku kapiwa olonepa viosi viosonde via tukuiwa konyima.

12. (a) Nye ca lomboluiwa catiamẽla kolonepa vikuãla viosonde? (b) Pi tu sanga olonumbi vikuavo viatiamẽla kosonde?

12 Ocipama ca tukuiwa camisako loku lombolola hati: ‘Etavo Liolombangi via Yehova ka li kisika Ombangi layimue ya Yehova oco ka yi ka tambule olonepa vina viupiwa kosonde. Omo liaco, omunu lomunu eye o nõla nda o tava ale ka tava oku sakuiwa lolonepa viaco viupiwa kosonde.’ Vutala Wondavululi 1 Wevambi Linene wo 2000 kemẽla 30 toke 32, vocipama losapi ya linga hati, “Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga,” mu sangiwa olonumbi vioku yuvula oku sakuiwa losonde. Ocipama caco ca sandekiwa vali Vutala Wondavululi 15 Wevambi wo 2004 kelimi Lioputu okupisa kemẽla 29 toke 31. Ocipama caco, ci lombolola olonumbi via eciwile ale kunyamo wo 1981.

Utima Wetu Owo u tu Songuila

13, 14. (a) Utima u tu kuatisa oku linga nye? Kuenda u kuatisa ndati omunu nda o tava ale ka tava oku sakuiwa losonde? (b) Olonumbi vipi Suku a ecele ku va Isareli viatiamẽla kokulia ositu? Pole apulilo api a votuiwa?

13 Eci tu liyaka locitangi coku nõla nda tu tambula ale ka tu tambula onepa yimue yosonde tu sukila oku ecelela utima wetu oco u tu songuile. Momo lie? Momo Akristão va kũlĩha ciwa okuti va sukila oku pokola kolonumbi via Suku. Pole kovina vimue, utima wavo owo u kuete oku va songuila. Utima u tu kuatisa oku tepisa eci ciwa leci cĩvi, loku ambata omuenyo umue wa sunguluka. (Va Roma 2:​14, 15) Vosi yetu tua kũlĩha okuti ovitima vietu ka via lisokele.b Embimbiliya li lekisa okuti vamue pokati ketu ‘utima wavo ka wa pamele.’ Pole vakuavo utima wavo wa pama. (1 Va  Korindo 8:​12) Akristão ka va lisokele koku kuata elomboloko lieci va lilongisa catiamẽla ku Suku. Vamue va kapako lonjanga olonumbi via Suku poku nõla onjila va yongola oku kuama. Pole, vakuavo ka va vi kapiko lonjanga. Ondaka eyi tu yi sokisa la va Yudea va kala locitangi cokulia ositu.

14 Embimbiliya li lekisa okuti, omunu wosi o yongola oku pokola ku Suku, ka ci tava okulia ositu ka yopiwile osonde. Ondaka eyi ya kuata esilivilo lialua ku va Isareli. Momo nda umue esualali omo lionjanga wa lia ositu ka vopile osonde, wa enda oku sokisiwa okuti wa linga ekandu linene. (Esinumuĩlo 12:​15, 16; 1 Samuele 14:​31-​35) Pole, ku votuiwa apulilo amue okuti: Nda hẽ umue u Isareli wa ponda omeme, wa enda oku yi nyoñamisa vakukutu añami oco yi pupe osonde? Eye wa enda hẽ oku teta osingo yomeme oco osonde yi pite? Anga hẽ wa sukilile oku kuta omeme kovolu okuti yi nyoñamela posi? Osonde yaco ya enda oku pita olowola viñami? Nda hẽ wa ponda ongombe yinene wa enda oku yupa ndati osonde? Noke yokupa osonde vongombe, lopo handi vositu mu siala osonde yimue. U Isareli wa enda hẽ oku lia ositu yaco? Helie wa enda oku nõla nda olia ositu yaco ale kali?

15. Ovisimĩlo vipi vamue va Yudea va kuatele kueci catiamẽla koku lia ositu? Pole, nye Suku a popia catiamẽla kondaka eyi?

15 Sokolola ño handi nda umue u Yudea wa kuatele atatahãi kapulilo a lingiwa konyima. Eye ci tava okuti o kuata ohele yoku landa ositu pocitanda. Ukuavo pamue o simavo hati, ci tava okuti, ositu yaco va yi lumba koviteka. U Yudea ukuavo, pamue o tava lika okulia ositu nda wa kuama ovihilahila viavo viokupa osonde kositu.c (Mateo 23:​23, 24) Nye ove o sima catiamẽla kovisĩmilo evi via litepa? Suku ka kisakaile ovina via tukuiwa ndeti. Oco hẽ ca sungulukile okuti umue u Yudea o tuma apulilo aco kalongisi oco vowimbe onumbi yeci a linga? Va Yudea ovo va sovola ovihilahila viaco evi. Etu puãi tua sanjuka calua omo eci Yehova a eca ocihandeko coku yuvula osonde, ka kongelelemo ovihilahila viaco evi. Eye wa tu sapuila lika hati, nda tua ponda ocinyama cimue tu sukila oku cupa lonjanga osonde yaco. Pole, ka vokiyileko olonumbi vikuavo.​—⁠Yoano 8:⁠32.

16. Momo lie Akristão va kuetele ovisimĩlo via litepa viatiamẽla koku sakuiwa lolonepa via tepiwa kosonde?

16 Ndomo ca lomboluiwa kocinimbu 11 leci 12, Olombangi via Yehova ka vi tava oku sakuiwa losonde. Pole, kuli olonepa vimue via tepiwa kosonde okuti, olondotolo via siata oku sakula lavio ovovei amue. Kuenda va solevo oku sakula lavio ava va lumaniwa lonyoha. Oco hẽ Olombangi via Yehova ci tava okuti vi sakuiwa lovihemba viaco via tepiwa kosonde? (Tala Vutala Wondavululi 15 Yevambi wo 2004 kelimi Lioputu kemẽla 30 kocinimbu 4.) Vamue va siata oku sima hati, olonepa viaco via tepiwa kosonde hasondeko vali. Kuenda ka via kongeliwile vocihandeleko coku ‘yuvula osonde.’ (Ovilinga 15:29; 21:25; tala vali Vutala Wondavululi kemẽla 31, kocinimbu 1, kelimi Lioputu.) Omunu eye muẽle o nõla nda o tava oku tambula onepa yaco yosonde, ale ka tava. Vamue utima wavo ka u tava oku tambula osonde layimue, ndaño muẽle olonepa vina via tepiwa kosonde.d Vakuavo va tava oku tambula onepa yimue yopiwa kosonde yina va siata oku sakula layo ava va lumaniwa lonyõha. Pole, ka va tava olonepa vikuavo viosonde. Olonepa viaco viosi vikuãla vi tukuiwa okuti osonde. Omo liaco, Akristão va yuvula oku tambula olonepa viaco viosi.

17. (a) Utima wetu u tu kuatisa ndati eci tu liyaka locitangi coku tambula osonde? (b) Momo lie tu sukilila oku lunguka poku nõla onjila tu kuama?

17 Embimbiliya li lekisa okuti, utima wetu owo u sukila oku tu songuila poku nõla onjila tu kuama. Tete, omunu o sukila oku lilongisa eci Ondaka ya Suku yi popia. Noke o sukila oku likolisilako oku pokola kolonumbi viaco. Olonumbi viaco vi ko kuatisa oku nõla eci aka linga. Kuenje kaka pinga ekuatiso komunu ukuavo oco o nõleleko onjila a kuama. (Osamo 25:​4, 5) Kueci catiamẽla koku tambula olonepa viosonde, vamue va siata oku popia hati: ‘Nda utima wange u tava oku tambula osonde ka ci lingi cimue.’ Ocisimĩlo eci cuveke. Pole, eci ka ci lekisa okuti ka ku iyilila ovitangi. Nda tua ci linga ci tava okuti tu konyuisa vakuetu vakuotima wa hongua. Tu ivaluki elungulo liupostolo Paulu liatiamẽla kositu yina ya lumbiwa koviteka. Kuenje noke va yi landisa pocitanda. Ukristão o sukila oku sakalala ‘lovitima viava ka va pamele.’ Ci tava okuti onjila eye a nõlapo vakuavo yi va lingila ocilondokua. Noke o va yapuisa koku ‘pokola ku Kristu wa tu fila.’ Kuenje va linga ekandu. Ndaño okuti omunu eye o nõla nda utima waye u tava ale ka u tava oku tambula osonde, lopo tu sukila oku lunguka.​—⁠1 Va  Korindo 8:​8, 11-13; 10:​25-31.

18. Ukristão o yuvula ndati oku yapuisa utima waye oco kaka tambule osonde?

18 Kulivo ondaka yikuavo tu sukila oku konomuisa yatiamẽla kosonde. Cosi ciyililako ci kasi peka liove. Nda utima wove ka u tava oku tambula olonepa via tepiwa kosonde, kuka tambule. Kuka tave kueci vakuene va ku sapuila hati: ‘Nda wa sakuiwa lolonepa vopa kosonde ka ci lingi cimue.’ Ivaluka okuti, koloneke vilo, omanu valua ka tava okuti utima wavo u va songuila. Ovo va siata oku kemba vakuavo. Kuenda ndaño va linga cimue cĩvi ka va yokoka. Omo liaco, Akristão te va lunguka oco ka va ka kuame ovituwa viomanu vaco.​—⁠2 Samuele 24:10; 1 Timoteo 4:​1, 2.

19. Nye tu sukila oku ivaluka poku nõla nda tu tambula ale ka tu tambula osonde?

19 Kesulilo liocipama “Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga” ci sangiwa Vutala Wondavululi 1 Yevambi Linene wo 2000, kemẽla 30 toke 32, kuli olondaka via popia hati: ‘Omanu va kuete ovisimĩlo via litepa viatiamẽla koku sakuiwa losonde. Eci hẽ ci lomboloka okuti nda omunu wa tava oku tambula onepa yimue yosonde ka lingile ekandu? Sio hacoko.’ Momo ove o kuete ukamba la “Suku yomuenyo.” Ukamba waco owo lika u tuala komuenyo ko pui. Kuenda osonde ya Yesu ya peseka oyo lika yi tẽla oku ku yovola. Sumbila osonde momo yi yovola omanu. Upostolo Paulu wa popia hati: “Ka wa kaili lelavoko, kuenje, omo wa kaili voluali, ka wa kũlĩhili Suku. Cilo puãi, omo vu kasi vu Kristu Yesu, oco ene wa kaili kupãla weyi ocipepi, omo osonde ya Kristu yo pesekeli.”​—⁠Va Efeso 2:​12, 13.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Okalivulu kaco ka sandekiwa Lolombangi via Yehova.

b Onjanja yimue Paulu wa endele vonembele lalume vakuãla oco va ka liyelise. Otembo yaco, Ocihandeleko ca Mose ka ca kuatele vali esilivilo. Pole, Paulu wa kuama olonumbi via eciwile lakulu ko Yerusalãi. (Ovilinga 21:​23-​25) Akristão vamue va kala oku sima hati, nda va kalele kotembo ya Paulu, nda ka va tavele oku enda vonembele oku ka liyelisa. Ci kale kosimbu ci kale koloneke vilo, ovitima viomanu ka via lisokele.

c Elivulu limue li lombolola ‘ovihilahila va Yudea va enda oku kuama nda va yongola okulia ositu.’ Ovo ositu va enda oku yi kapa vovava okuti yi kalamo akukutu amue. Noke va yupamo oco yi pupe ovava. Kuenje va yi kapa omongua. Eci pa pita akukutu amue, va yi sukula vali lovava atalala. Kuenje oco yi telekiwa noke.

d Kuli ovihemba vimue okuti ka mua kongelele osonde. Pole, vikuavo mua kongela osonde. Omo liaco, tala “Apulilo Valingiwa Lavakuakutanga” Vutala Wondavululi 1 ya Mbalavipembe wo 1994.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

• Ocihandeleko cipi catiamẽla kosonde Suku a ecele ku Noha, ku va Isareli kuenda Kakristão?

• Nye Olombangi via Yehova vi yuvula catiamẽla kosonde?

• Momo lie omunu lomunu eye o nõla nda o tava ale ka tava oku sakuiwa lolonepa via tepiwa kosonde? Pole eci ciyililako ci kasi peka lielie?

• Momo lie tu sukilila oku pitisa kovaso ukamba wetu la Suku poku nõla nda tu tambula osonde ale ka tu tambula?

[Etondongolo kemẽla 16]

(Tala vorevista etondongolo liaco)

OLONUMBI VIATIAMẼLA KOSONDE

WHOLE OSONDE YOSI

▾ ▾ ▾ ▾

VIEVI KA VI TAVIWA Olo globlos vermelhos Olo globlos brancos Olo plaquetas O plasma

UKRISTÃO EYE O NÕLA Onepa yolo globlos vermelhos Onepa yolo globlos brancos Onepa yolo plaquetas Onepa yo plasma

[Elitalatu kemẽla 14]

Akulu ko Yerusalãi va nõlelepo okuti Akristão va sukila oku ‘yuvula osonde’

[Elitalatu kemẽla 17]

Nda utima wove ka u tava oku sakuiwa losonde ale lonepa yimue ya tepiwa kosonde, ku ka tave

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link