‘Tu Amamiko Loku Tambula Unene Wa Yehova’
“Oku sulila ndinga siti, Kolisiko vu Ñala kuenda longusu yunene waye.”—VA EFESO 6:10.
1. (a) Uyaki upi wa pita kosimbu okuti tunde eci wa lingiwa pa pita ale ci soka 3.000 kanyamo? (b) Momo lie Daviti a tẽlela oku yula uyaki waco?
CI SOKA 3.000 kanyamo konyima, asualali vamue vavali va kala loku liyaka. Ovo vatiamẽlele kolohoka vivali via litepa. Umue pokati kavo onduko yaye Daviti okuti wa kala umalẽhe haeye ungombo. Ukuavo onduko yaye Goliata. Eye wa kala ulume umue wa pama haeye wa lepa. Ocikutu caye ca kala locilemo ci soka 57 kolokilu. Handi vali, eye wa enda loku ambata onjelia kuenda osipata yimue yinene. Pole, Daviti ka walele uwalo woku liteyuila. Eye wambatele lika epipili liaye. Omo liaco, Goliata u Filisiti wa fetika oku popia lãvi va Isareli okuti omunu vo wĩha oku liyaka laye, omõla calua. (1 Samuele 17:42-44) Cikale va Filisiti cikale va Isareli, vosi yavo va kala loku sima okuti Daviti ka pondola oku yula. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, olonjanja vimue ndaño omunu o kuete unene, ka ci lomboloka okuti o pondola oku yula uyaki. (Ukundi 9:11) Daviti wa tẽla oku yula uyaki waco omo lioku kuatisiwa lunene wa Yehova. Eye wa popia hati: ‘Uyaki waco wa Yehova.’ Embimbiliya li lekisa okuti, “Daviti wa yula u Filisiti lepipili kuenda ewe.”—1 Samuele 17:47, 50.
2. Uyaki we Akristão va kuete?
2 Akristão ka va sukila oku yaka letimba. Ndaño okuti va kasi lombembua lomanu vosi, pole va kuete uyaki wespiritu. Vuyaki waco, mua kongela oku liyaka lolohoka viaspiritu ãvi. (Va Roma 12:18) Upostolo Paulu vukanda waye wa sulako ku Va Efeso, wa lombolola eci catiamẽla kuyaki Wakristão. Eye wa popia hati: ‘Ka tu kasi loku yaka lositu kuenda osonde, te lovoviali, lovonene, lolombiali violuali viowelema ulo, kuenda lolohoka viaspiritu ãvi okilu.’—Va Efeso 6:12.
3. Ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Va Efeso 6:10, nye tu sukila oku linga oco tu yule uyaki wespiritu?
3 Satana lolondele viaye, ovo ‘olohoka viaspiritu ãvi’ vana va yongola oku nyõla ukamba wetu la Yehova. Omo okuti, ovo va kuete unene walua, etu tu kasi ndeci Daviti a kala eci a liyaka la Goliata. Kuenje tu pondola lika oku yula uyaki waco nda tua tambula ekuatiso li tunda ku Yehova. Omo liaco, Upostolo Paulu o tu vetiya hati: “Kolisiko vu Ñala kuenda longusu yunene waye.” (Va Efeso 6:10) Noke lioku eca elungulo eli, eye wa lombolola eci catiamẽla kovimãleho viespiritu. Wa tukulavo ovituwa viwa Viukristão vina vi tu kuatisa oku yula uyaki waco.—Va Efeso 6:11-17.
4. Atosi api avali tuka konomuisa vocipama cilo?
4 Kaliye tu konomuisi eci Embimbiliya li popia catiamẽla kunene wovanyali vetu kuenda ayonjo avo. Noke tuka konomuisa eci tu sukila oku linga oco tu liteyuile kokuavo. Nda tua pokola kolonumbi via Yehova tuka tẽla oku yula ovanyali vetu.
Oku Liyaka Lolohoka Viaspiritu Ãvi
5. Ndamupi ondaka “uyaki” yi sangiwa kelivulu lia Va Efeso 6:12, yi tukuatisa oku limbuka atutu a Satana?
5 Upostolo Paulu wa popia hati, ‘tu kasi loku yaka lolohoka viaspiritu ãvi okilu.’ Satana Eliapu ‘soma yolondele’ eye unyãli wetu watete. (Mateo 12:24-26) Vembimbiliya uyaki wetu wespiritu, wa sokisiwa nduyaki wetimba. Kosimbu va Helasi va enda oku linga olomapalo vioku liyaka. Kolomapalo viaco omunu lomunu poku liyaka, wa enda oku likolisilako oku yula ukuavo. Cimuamue haico Satana a siata oku linga. Eye o likolisilako latutu aye oco a nyõle ekalo lietu kespiritu. Ndamupi a siata oku ci linga?
6. Lekuatiso Liembimbiliya, lekisa olonjila vialitepa Satana a siata oku kuama oco a yapule ekolelo lietu.
6 Satana wa tuwa ndonyoha, ale ndohosi yi koma. Kuenda o pondola oku limolehisa ndungelo wocinyi. (2 Va Korindo 11:3, 14; 1 Petulu 5:8) Eye o pondola oku vetiya omanu oco va tu lambalale. (Esituluilo 2:10) Ocili okuti, oluali luosi lu kasi povaka aye. Omo liaco, eye o pondola oku tu vetiyila koku sola oluali oco a tu yapuise. (2 Timoteo 2:26; 1 Yoano 2:16; 5:19) Kuenda o pondolavo oku vetiya omanu vana va siapo etavo liocili oco va tu kembe ndeci a linga la Heva.—1 Timoteo 2:14.
7. Momo lie olondele ka vi kuetele unene walua? Kuenda ekuatiso lie tu kuete?
7 Satana o kuete ovimalẽho vialua lunene walua kuenda olondele. Pole, ovimaleho viaye, ka via velelepo unene wa Yehova. Aspiritu ãvi, ka va pondola oku tu kisika oku linga ovina viosi vĩvi vi sumuisa Yehova. Momo, Yehova wa tu lulika lolondunge vioku tepisa eci ciwa leci cĩvi. Handi vali, etu ka tu kasi oku yaka lika lietu. Ulandu una wa pita kotembo ya Elisia, u pondolavo oku tẽlisiwa koloneke vilo. Embimbiliya li popia hati: “Ava va kasi letu ovo va lua, ava va kasi lavo va sule.” (2 Olosoma 6:16) Embimbiliya li tu sapuilavo okuti, nda tua pokola ku Suku loku tamalala Leliapu, olio li tu tila.—Tiago 4:7.
Tu Lunguki Lolonjanjo Via Satana
8, 9. Ovitangi vipi Satana a nena ku Yovi oco a nyõle ekolelo liaye? Koloneke vilo, ndamupi ohele yoku yapuisiwa konepa yespiritu ya livokiya Kakristão?
8 Embimbiliya li situlula ciwa ayonjo a Satana. Omo liaco, ka tu kasi vonumbi yatutu aye. (2 Va Korindo 2:11) Satana wa seteka oku konyola ekolelo lia Yovi poku nena ovitangi vialua kokuaye. Vovitangi viaco mua kongelele oku nyõla ukuasi waye, kuenda olofa viomãla vaye. Mua kongelelevo oku suvukiwa lepata liaye, oku tala ohali, kuenda oku popiwa lãvi lakamba vaye vesanda. Omo liovitangi viaco, Yovi weya oku nyumãla calua. Kuenda wa simĩle okuti, Suku wo yanduluka. (Yovi 10:1, 2) Ocili okuti, Satana ka pondola oku nena ovitangi ndevi via Yovi. Pole, Akristão va siata oku liyaka lovitangi vialua. Kuenda eye o pondola oku va yapula lovitangi viaco.
9 Koloneke vilo via sulako, ohele yoku yapuisiwa konepa yespiritu ya livokiya calua. Omanu voluali, va tekela lika koku sanda ovokuasi. Ovingungu viasapulo vi vetiyila lika ovitima viomanu koku linga ukahonga. Kuenje omanu valua va siata oku sima okuti, oku linga ukahonga oco cinena esanju komuenyo. Handi vali, onepa yalua yomanu va linga “vakuakusola ca lua esanju, [okuti] Suku ci sule.” (2 Timoteo 3:1-5) Omo liaco, nda ka tua ‘yakelele ekolelo lietu,’ tu pondola oku nyola ekalo lietu kespiritu.—Yuda 3.
10-12. (a) Elungulo lipi Yesu a eca volusapo luaye luatiamẽla kulume wa waya ombuto? (b) Lombolola ndomo Ukristão a pondola oku nyõla ekalo liaye kespiritu.
10 Satana o kuete onjila yimue ya leluka a siata oku kuama yoku yapuisa Akristão. Eye wa siata oku vetiyila Akristão koku sola oluali kuenda ovokuasi. Yesu volusapo luaye luatiamẽla kulume wa waya ombuto, wa lombolola okuti, ‘ohele yoluali kuenda unene wovokuasi, vi pondola oku totomisa ondaka’ Yusoma. (Mateo 13:18, 22) Ondaka “oku totomisa” kelimi lio Helasi, yi lomboloka “oku nyõla.”
11 Vovisenge vinene tu pondola oku sangamo oviti vimue okuti poku kula vi litanga voviti vinene. Vokuenda kuotembo olombombo viuti waco vi tambula ongusu yuti unene. Noke u lingila ocilembo uti unene kuenje uti unene u kukuta. Uti wayuva poku kula u livala. Pole, vokuenda kuotembo olombombo viaco vi fetika oku pama calua.
12 Cimuamue haico ci pondola oku pita letu nda tua sakala lovina violuali, kuenda ovokuasi. Momo vokuenda kuotembo, ovina viaco vi pondola oku tu nyana otembo yalua kuenda ongusu yetu. Noke ka tu kuata vali otembo yoku linga elilongiso lietu Liembimbiliya. Ka tu kuata vali otembo yoku enda enda kolohongele kuenje tu liwekapo oku tambula okulia kuespiritu. Omo lioku pitisa lika kovaso onjongole yoku sanda ovokuasi, Satana o pondola oku sanga onjila yoku tu yapuisa.
Tu Sukila Oku Tamalãla
13, 14. Ndamupi tu pondola oku tamalala la Satana?
13 Upostolo Paulu wa vetiya Akristão oco ‘va tamalãle latutu Eliapu.’ (Va Efeso 6:11) Etu ka tu kuete unene woku nyõla Satana lolondele viaye. Suku wa eca ocikele caco ku Yesu Kristu. (Esituluilo 20:1, 2) Omo liaco, osimbu handi Satana ka nyõliwile, tu sukila ‘oku tamalãla’ latutu aye oco ka tuka yapuisiwe.
14 Upostolo Petulu wa lombololavo esilivilo lioku tamalãla la Satana. Eye wa popia hati: “Lunguki. Lavululi. Unyali wene eliapu o ñuala ñuala ndohosi yi koma oku sandiliya u a lia. Pami lekolelo liene kuenje tamalali laye. Ivaloki okuti vakuẽle voluali luosi va talavo ohali ndene.” (1 Petulu 5:8, 9) Ocili okuti, Satana Eliapu o kasi ndohosi yi koma. Omo liaco, ekuatiso lia vamanji li kuete esilivilo liocili eci tu yonjiwa laye.
15, 16. Lombolola ulandu umue u sangiwa Vembimbiliya, u lekisa ndomo vamanji va pondola oku tu kuatisa koku pandikisa.
15 Vovisenge vimue vio vo Afrika muli olohosi vialua. Eci ohosi yi fetika oku koma, onusi yi tila oco yi puluke peka liaye. Olonjamba vi pondolavo oku tu ĩha ongangu yiwa yoku likuatisa pokati. Elivulu limue lia lombolola hati: ‘Olonjamba eci vi mõla ocinyama cimue ci koka ohele, vi liongoluila pamosi. Kuenje omãla vavo vatito va kala pokati kavo oco ka vaka kuatiwe.’ Ohosi poku mõla olonjamba viaco ndomo vi likuete omunga, ka yi tẽla vali oku kuata omãla vavo.
16 Cimuamue haico tu sukila oku linga. Eci tu setekiwa la Satana kuenda olondele viaye, tu sukilavo oku likuata omunga. Nda tua ci linga tuka likuatisa pokati la vamanji vana va pama kespiritu. Upostolo Paulu wa limbukile ‘ekoliso liocili’ a tambuile ku vamanji vamue Akristão eci a kala vokayike ko Roma. (Va Kolosai 4:10, 11) Ondaka yoku popia hati, ‘ekoliso liocili,’ yi sangiwa lika onjanja yimosi Vovisonehua via va Helasi. Elivulu limue li popia hati: ‘Ondaka yaco yi lomboloka ovihemba vioku tulumũla evalo.’ Omo liaco, vamanjetu va sokisiwa lovihemba vi tulumũla evalo. Momo va pondola oku tu kuatisa eci tu liyaka lovitangi.
17. Nye ci pondola oku tu kuatisa oku mamako lekolelo ku Suku?
17 Koloneke vilo elembeleko lia vamanji, li pondola oku tu kolisa oku amamako oku vumba Yehova lepandi. Ca piãla enene akulu vekongelo. Momo va kuete onjongole yoku tu kuatisa konepa yespiritu. (Tiago 5:13-15) Vekuatiso liaco mua kongela oku lilongisa Embimbiliya olonjanja viosi. Mua kongelavo oku enda enda kolohongele vonjango Yusoma, kolohongele vimbo kuenda kolohongele viofeka. Ukamba tu kuete la Yehova u pondolavo oku tu kuatisa oku kolela kokuaye. Omo liaco, ndaño tu lia, ale oku nyua, kuenda oku linga ovina vikuavo, cosi tu linga tu ci lingili ulamba wa Suku. (1 Va Korindo 10:31) Handi vali, oku lekisa ekolelo ku Yehova poku linga olohutililo, ci kuetevo esilivilo. Momo ci tu kuatisa oku amamako oku linga ovina viosi viusanjuisa.—Osamo 37:5.
18. Momo lie ka tu sukilila oku liwekapo oku vumba Yehova eci tu liyaka lovitangi?
18 Olonjanja vimue ohosi yi kuata lika ovinyama vina via hongua. Cimuamue haico Satana a siata oku linga. Eye o seteka lika oku tu yapula eci a limbuka okuti tua hongua kespiritu. Olonjanja vimue ovitangi viepata, uhukuĩ, kuenda ovitangi vioku vela, vi pondola oku tu nenela ehonguo kespiritu. Pole, ka tuka liwekipo oku linga ovina vi sanjuisa Suku. Upostolo Paulu wa popia hati: “Eci nda pekengua, oco ñuete ongusu.” (2 Va Korindo 12:10; Va Galatia 6:9; 2 Va Tesalonike 3:13) Nye Paulu a yonguile oku popia? Olondaka viaye vi lekisa okuti, nda tua sandiliya ekuatiso lia Suku tu tambula unene Waye. Ulandu wa Daviti woku yula Goliata, u lekisa okuti, Yehova o pondola oku eca unene komanu vaye. Koloneke vilo Olombangi via Yehova eci vi liyaka lovitangi, via siatavo oku limbuka unene wa Yehova.—Daniele 10:19.
19. Lombolola ulandu umue u lekisa ndomo Yehova a pondola oku kuatisa omanu vaye.
19 Catiamẽla kekuatiso lia Yehova, manji umue lukãi waye va popia hati: ‘Tu kasi oku vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua. Tua siata oku tambula asumũlũho alua kuenda oku kũlĩha omanu valua va Yehova. Tua siatavo oku longisiwa la Yehova kuenda oku kuatisiwa laye oco tu pandikise kovitangi. Tete, tua kala nda Yovi, momo ka tua kũlĩhĩle esunga lieci ku kasilili ovina vĩvi. Pole, tua kũlĩhĩle okuti Yehova o pondola oku tu kuatisa.’
20. Ovinimbu vipi Viembimbiliya vi lekisa okuti Yehova wa siata oku kuatisa omanu vaye?
20 Yehova o pondola oku kuatisa omanu vaye leka liaye liapama. (Isaya 59:1) Ukualosamo Daviti wa popia hati: “Yehova o yakela vosi va yongola oku kupuka. O petula vosi va petama.” (Osamo 145:14) Isietu Yehova o pondola oku ‘tu ambatelako ocilemo cetu eteke leteke.’ Kuenda o tu ĩha ovina viosi tu sukila.—Osamo 68:19.
Tu Sukila Oku Wala ‘Ovimalẽho Via Suku’
21. Ndamupi upostolo Paulu a lombolola esilivilo lioku kuata ovimalẽho viespiritu?
21 Etu tua lilongisa olonjila vimue Satana a siata oku kuama oco a yapuise omanu. Kuenje tua limbuka okuti tu sukila oku tamalãla latutu aye. Kaliye tu sukila oku konomuisa ocimalẽho cikuavo oco tu pandikise lekolelo. Upostolo Paulu vukanda a sonehela Va Efeso, wa tukula olonjanja vivali onjila yimue yoku tamalãla layonjo a Satana. Onjila yaco yi tu kuatisavo oku yula uyaki wetu lolohoka viaspiritu ãvi. Eye wa popia hati: “Malehi ovimaleho viosi via Suku okuti vu tela oku tamalala latutu Eliapu. . . . Malehi ovimaleho viosi via Suku okuti veteke lĩvi vu tela oku yaka, okuti ndaño ovanyali va tamalala enene haimo vu yula.”—Va Efeso 6:11, 13.
22, 23. (a) Nye ca kongela vovimalẽho vietu viespiritu? (b) Nye tuka lilongisa vocipama ci kuaĩmo?
22 Ocili okuti, tu sukila ‘oku wala ovimalẽho viosi via Suku.’ Eci Paulu a sonehela ukanda waye ku Va Efeso, eye wa kala loku laviwa lesualali limue lioko Roma. Olonjanja vimue esualali liaco, lia enda loku wala ovimalẽho viuyaki. Omo liaco, Paulu poku lombolola eci catiamẽla kovimalẽho viespiritu, wa vetiyiwa lunene wa Suku. Momo ovimalẽho viaco vi kuete esilivilo komanu va Yehova.
23 Vovimalẽho viaco via Suku, mua kongela ovituwa Ukristão a sukila oku kuata. Mua kongelavo aliangiliyo espiritu Yehova a siata oku linga. Vocipama ci kuaĩmo tuka konomuisa ciwa ovimalẽho viaco. Ocipama caco cika tu kuatisa oku kũlĩha ndomo tu pondola oku limalẽha ciwa kuyaki wetu. Handi vali, tuka konomuisavo ndomo ongangu ya Yesu yi pondola oku tu kuatisa oku tamalãla latutu Eliapu.
Otambulula Ndati?
• Uyaki we Akristão va kuete?
• Lombolola olonjanjo vimue Satana a siata oku kuama.
• Ndamupi vamanji va pondola oku tu kolisa?
• Helie o pondola oku tu ĩha ekoliso lia velapo? Kuenda momo lie?
[Elitalatu kemẽla 13]
Akristão va kasi oku ‘liyaka laspiritu ãvi’
[Elitalatu kemẽla 15]
Vamanji Akristão va pondola ‘oku tu kolisa calua’
[Elitalatu kemẽla 16]
Ove hẽ wa siata oku likutilila ku Yehova oco a ku pamise?