Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Velivulu Liavali Lia Samuele
ANGA hẽ tu sukila oku pokola ku Yehova oco tu lekise okuti tua limbuka uviali waye? Anga hẽ omunu una o pokola ku Yehova olonjanja viosi o linga lika eci ca sunguluka? Helie wa sunguluka kovaso a Suku? (1 Samuele 13:14) Elivulu Liavali lia Samuele, lieca atambululo aco.
Elivulu eli lia sonehiwa luprofeto Gadi kuenda Natana vana va kala akamba va Soma Daviti.a Olio lia malusuiwa oku sonehiwa kunyamo wo 1040 kesulilo liakũi akuãla kanyamo uviali wa Daviti. Elivulu liaco, li lombolola omuenyo wa soma Daviti kuenda ukamba a kuatele la Yehova. Ulandu u sangiwa velivulu liaco u lombolola ndomo ofeka yimue ya talele ohali yeya oku linga ofeka yelau haiyo ya vialiwa losoma yimue ya sunguluka. Handi vali, velivulu liaco mu sangiwavo olondaka viesumuo via popiwa lomanu vamue kosimbu.
DAVITI “WAMAMAKO KUNENE”
Eci Daviti a yeva olofa via Saulu la Yonatão, wa sumuile calua. Esumuo liaco, li lekisa ocisola a va kuatela kuenda ocisola a kuatela Yehova. Eci a kala ko Hevirone wa vialekiwile kusoma wepata liosi lia Yuda. Isivosiete omõla a Saulu wa kala osoma yonepa yimue ya va Isareli. Daviti ‘wamamako kunene.’ Eci papita anyamo epanduvali lolosãi epandu, wa nõliwa oku kala osoma yapata osi a va Isareli.—2 Samuele 5:10.
Daviti wa tambula o Yerusalãi peka lia va Yevusi kuenje ya linga ombala yuviali waye. Konjanja yatete eci a seteka oku sondolola ocikasia covisila oku enda ko Yerusalãi, wa kuata ovitangi vialua. Pole, konjanja yavali ka kuatele vali ovitangi. Kuenje wa piluka lesanju. Yehova wa linga ocisila cusoma la Daviti. Lekuatiso lia Yehova, Daviti wamamako oku yula ovanyali vaye.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
2:18—Momo lie Yoava la vamanjaye vavali va va tukuila hati, omãla vatatu va Ceruya ina yavo? Vovisonehua via va Heveru, ocikoti cepata ci tendiwa lika omo lia isiaco. Citava okuti, kotembo yaco ulume wa Ceruya ka kaile lomuenyo. Kuenda pamue ka ca tavele okuti o kongeliwa Vulandu Wembimbiliya. Handi vali, citava okuti, Ceruya wa kongeliwa ño vulandu Wembimbiliya omo lioku kala manji a soma Daviti. (1 Asapulo 2:15, 16) Isia yomãla vaco vatatu, wa tukuiwa lika Vembimbiliya poku lekisa ndomo a kendiwa ko Beteleme.—2 Samuele 2:32.
3:29—Ondaka yoku popia hati, ‘ulume ukuakupota,’ yi lomboloka nye? Kosimbu akãi va kuatele upange woku tuta uwalo. Kuenje, ulume wosi ka kuatele epondolo lioku enda kuyaki, wa enda loku kisikiwa oku linga upange wakãi.
5:1, 2—Tunde kolofa via Isivosiete toke eci Daviti a noliwa oku kala osoma yepata liosi lia va Isareli, pa pitile anyamo añami? Isivosiete wa viala lika anyamo avali. Eye wa fetika oku viala noke yolofa via Saulu. Otembo yaco haiyo Daviti a fetika oku viala ko Hevirone. Daviti wa viala epata lia Yuda ci soka anyamo epanduvali lolosãi epandu. Eci a nõliwa oku kala osoma yepata liosi lia va Isareli, wa kapa ombala yaye vo Yerusalãi. Omo liaco, tunde kolofa via Isivosiete toke eci Daviti a noliwa oku kala osoma yepata liosi lia va Isareli, pa pitile anyamo atãlo.—2 Samuele 2:3, 4, 8-11; 5:4, 5.
8:2—Eci va Moavi va liyakele la va Isareli, konẽle yavo kua file omanu vañami? Embimbiliya ka li tukula etendelo liavo. Ulandu waco u lekisa lika okuti, Daviti wa kapele va Moavi kovilala loku va pekelisa posi. Pokati kovilala viaco wopapo vivali kuenje wa ponda omanu vaco. Vakuavo wa va yovola.
Ceci tu Lilongisilako:
2:1; 5:19, 23. Daviti osimbu handi ka nõlele oku kala ko Hevirone, wa pinga onumbi ku Yehova. Kuenda wa enda oku pinga ekuatiso ku Yehova osimbu handi ka endele oku ka yaka lovanyãli vaye. Omo liaco, poku nõla onjila tu yongola oku kuama, tu sukilavo oku pinga ekuatiso ku Yehova oco ka tuka nyole ekalo lietu kespiritu.
3:26-30. Oku fetuluinya ku nena ovitangi vialua.—Va Roma 12:17-19.
3:31-34; 4:9-12. Tu sukila oku kuama ongangu ya Daviti yoku yuvula oku fetuluinya.
5:12. Tu sukilavo oku ivaluka okuti, Yehova wa siata oku tu pindisa oco tu endele volonjila viaye. Kuenda wa linga eliangiliyo liokuti tu kuata ukamba laye.
6:1-7. Daviti poku sondolola ocikasia covisila, wa kuatele ovisimĩlo viwa. Pole, omo lioku cambatela kokalosa, wa lueya ocihandeleko ca Suku. (Etundilo 25:13, 14; Atendelo 4:15, 19; 7:7-9) Usa wa yonguile oku teyuila ocikasia covisila oco ka cika kupuke. Ovitangi a pita lavio vi lekisa okuti, ovisimĩlo viwa ka vi pongolola olonumbi via Yehova.
6:8, 9. Daviti eci a liyaka lovitangi, tete wa kuatele onyeño. Noke wa kuata usumba. Citava okuti, wa kapele ekandu Yehova omo liovitangi viaco. Eci tu liyaka lovitangi vi tunda koku tomba olonumbi via Yehova, tu sukila oku yuvula oku u kapa ekandu.
7:18, 22, 23, 26. Daviti wa liketisile calua. Kuenda wa litumbikile ku Yehova lutima waye wosi loku sivaya onduko yaye. Etu tu sukilavo oku kuama ongangu yaye.
8:2. Kua tẽlisiwa ocitumasuku cimue okuti, tunde eci ca popiwa papitile eci ci soka 400 kanyamo. (Atendelo 24:17) Ondaka ya Yehova yocili.
9:1, 6, 7. Daviti wa tẽlisa ohuminyo yaye. Etu tu sukilavo oku tẽlisa olondaka vietu.
YEHOVA WA NENA EFENGI KOMBUAVEKUA YAYE
Yehova wa sapuila Daviti hati: “Vonjo yove muẽle hu katuila ovitangi. Akãi vove muẽle hu va nyeha kovaso ove, ndi va eca kukuene. Eye o pekela lakãi vove vutanya.” (2 Samuele 12:11) Momo lie Yehova a popela olondaka evi? Yehova wa vi popela omo liekandu Daviti a linga la Batisieva. Ndaño okuti wa likekembelele ekandu liaco, pole, Yehova ko yovuile kovitangi a pita lavio.
Tete omõla waco Batisieva a cita la Daviti, wa fa. Noke Aminone wa kuata Tamara omõla ufeko wa Daviti kuenje wa lipekela laye. Kuenje Avisalome manji a Tamara wa ponda Aminone. Handi vali, Avisalome wa lingila usuanji isiaye Daviti. Kuenje eye muẽle wa li tumbika komangu yusoma ko Hevirone. Omo liaco, Daviti wa tilila ko Yerusalãi. Noke Avisalome wa lipekela lekũi liakãi va isiaye Daviti vana a sile oku tata onjo. Daviti wa tiukila lika kusoma waye eci Avisalome a pondiwa. Uyaki wepata lia Benjamini wa sulila lika poku fa kua Sieva.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
14:7—Ondaka yokuti, “ekala lia sulako” ya tukuiwa vocinimbu eci yi lomboloka nye? Ondaka yaco yi lomboloka oku puluka kuomunu umue vepata kolofa.
19:29—Momo lie Daviti a tambuluila Mefivosiete lonjila ndeyi? Daviti noke yoku yeva olondaka via Mefivosiete, wa limbuka okuti wa lueya omo lioku tava kolondaka via Siva. (2 Samuele 16:1-4; 19:24-28) Omo lionyeño, Daviti ka tavele vali oku yeva cimue catiamẽla kondaka yaco.
Ceci tu Lilongisilako:
11:2-15. Ulandu wovitangi via Dativi u lekisa okuti, Embimbiliya Ondaka ya Suku.
11:16-27. Nda tua linga ekandu, ka tuka seteki oku limbika ekandu liaco ndeci Daviti a linga. Pole, tu sukila oku likekembela ku Yehova kuenda oku pinga ekuatiso kakulu vekongelo.—Olosapo 28:13; Tiago 5:13-16.
12:1-14. Uprofeto Samuele wa sia ongangu yiwa kakulu vekongelo. Ovo va sukila oku kuatisa omanu vana va lueya volonumbi via Yehova. Va sukilavo oku endisa ciwa ocikele cavo.
12:15-23. Daviti omo lioku kũlĩha ono yovitangi viaye, wa lekisa esunguluko poku liyaka lavio.
15:12; 16:15, 21, 23. Avisalome omo liepela, wa yonguile oku tumãla komangu yusoma. Handi vali, Aitofele omo liocipululu weya oku seteke oku ponda soma Daviti. Ovolandu ava a lekisa okuti, ekambo lieliketiso linena ovitangi.
19:24, 30. Mefivosiete wa solele calua ohenda ya soma Daviti. Omo liaco, wa pokola kolonumbi viaye viatiamẽla koku yambula Siva. Oku sola Yehova locisoko caye, ci tuvetiyavo oku lekisa epokolo kokuaye.
20:21, 22. Olondunge viomunu vi pondola oku popela omanu valua.—Ukundi 9:14, 15.
TU NOLIPO OKU FILA ‘PEKA LIA YEHOVA’
Saulu poku ponda va Giveone wa pesile osonde yalua. Omo liaco, vo Isareli mueya oku kala onjala ci soka anyamo atatu. (Yehosua 9:15) Va Giveone poku fetuluinya osonde yomanu vavo, va pinga ku Daviti oco va ponde omãla epanduvali va Saulu. Daviti wa va eca kokuavo kuenje vofeka mueya ombela yalua. Alume vakuãla vakuepata lia va Filisiti, “va pondiwa leka lia Daviti lakuenje vaye.”—2 Samuele 21:22.
Daviti wa lingile ekandu poku tenda omanu. Noke wa likekembela, kuenje wa nõlapo ‘oku fila peka lia Yehova.’ (2 Samuele 24:14) Omo liaco, ci soka 70.000 komanu, veya oku fa lefengi. Daviti wa kuama olonumbi via Yehova, kuenje efengi lia imuha.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
21:9, 10—Oloneke viñami Risipa a kala koku lava omãla vaye vavali lolonekulu vitãlo via Saulu vana va pondiwa la va Giveone? Omanu vaco epanduvali, va pondiwa ‘koloneke viatete viokungula’ okuti kosãi Yelombo ale ya Kupupu. Atimba avo a sialele komunda. Risipa wa lava atimba aco utanya luteke toke eci Yehova a lekisa okuti, onyeño yaye ya pita. Vokuenda kuotembo yaco ka kua lokele ombela toke kosãi ya Mbalavipembe kesulilo liokungula. Omo liaco, citava okuti, Risipa wa lava atimba aco ci soka olosãi vitãlo ale epandu. Daviti wa kapele ovihemba katimba okuti ka va futi.
24:1—Momo lie Daviti a lingila ekandu poku tenda omanu? Oku tenda lika omanu ka ca kaile ekandu ndomo ca lekisiwa Vocihandeleko. (Atendelo 1:1-3; 26:1-4) Embimbiliya ka li lombolola esunga lieci Daviti a tendela omanu. Pole, elivulu lia 1 Asapulo 21:1, li lekisa okuti, Satana eye wa vetiya Daviti oku ci linga. Kocipito cimue va lingile, Yoava kesongo kolohoka wa pisa Daviti omo lioku tenda omanu. Kuenje wa seteka oku u lungula.
Ceci tu Lilongisilako:
22:2-51. Daviti wa imba ocisungo cimue ciwa. Momo vocisungo caco wa lekisa okuti Yehova eye Suku yocili. Kuenda eye lika tu sukila oku kolela.
23:15-17. Daviti wa kũlĩhĩle ocihandeleko ca Suku catiamẽla koku sumbila osonde kuenda omuenyo. Omo liaco, wa yuvula oku linga ovina vi lekisa etombo kocihandeleko caco. Etu tu sukilavo oku sumbila ovihandeleko via Yehova.
24:10. Daviti utima waye wo vetiya oku likekembela. Nda tua linga ekandu limue, anga hẽ utima wetu wa siatavo oku tu vetiya oku likekembela?
24:14. Daviti wa kũlĩhĩle okuti, ohenda ya Yehova ka yi sokisiwa leyi yomanu. Anga hẽ tua kolelavo kondaka yaco?
24:17. Daviti wa sumuile calua eci a limbuka okuti, ekandu liaye lia nena ovitangi komanu. Nda Ukristão umue wa linga ekandu okuti noke wa likekembela, o sukilavo oku sumua. Momo pamue elinga liaye lia nena etombo vekongelo lia Yehova.
Tu Pondola Oku Sanjuisa Utima wa Yehova
Osoma yavali ya va Isareli, kefetikilo ‘ya sungulukile kovaso a Yehova.’ (1 Samuele 13:14) Daviti lalimue eteke a pisile olonumbi via Yehova viesunga. Kuenda ka setekele oku litepa la Suku loku lisonguila eye muẽle. Eci a lueya olonumbi via Suku, wa enda oku limbuka ekandu liaye loku tava kepindiso kuenda oku pengulula olonjila viaye. Eye wa kala omunu umue wa sunguluka. Omo liaco, eci tu linga ekandu, tu sukilavo oku kuama ongangu ya Daviti.
Ulandu womuenyo wa Daviti, u lekisa okuti, oku limbuka uviali wa Yehova ci lomboloka oku pokola kolonumbi Viaye. Cilombolokavo oku yuvula ovina viosi vĩvi kuenda oku pandikisa kovitangi. Etu tu pondolavo oku linga ovina viaco. Tua sanjuka calua omo lioku lilongisa ovolandu a sangiwa velivulu liavali lia Samuele. Ulandu welivulu eli, u kuete omuenyo kuenda unene.—Va Heveru 4:12.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Ndaño okuti, elivulu eli ka lia sonehiwile luprofeto Samuele, pole, liambata onduko yaye. Momo kefetikilo, alivulu aco avali a kala lika limosi vulala walivulu a va Heveru. Kuenda uprofeto Samuele eye wa soneha onepa yalua yelivulu Liatete.
[Elitalatu kemẽla 8]
Daviti omo lioku ivaluka u wo tumbikile komangu Yusoma, co kuatisa oku lekisa umbombe
[Elitalatu kemẽla 10]
“Vonjo yove muẽle hu katuila ovitangi”
Batisieva
Tamara
Aminone