‘Tu Sapuli Ondaka Yiwa yesanju’
“Olomãhi [viomunu] iya kolomunda londaka yiwa via posoka nye. . . . Kuenje, iya londaka yiwa yesanju.”—ISAYA 52:7.
1, 2. (a) Nye ci kasi oku pita voluali? (b) Omanu va siata oku kala ndati poku yeva asapulo ãvi a kasi oku pita voluali?
KOLONEKE vilo, omanu va kava loku yeva asapulo ãvi. Eci va yikula o Radiu, va yeva lika asapulo a yokokisa atiamẽla kovovei a kasi oku pita voluali. Eci va yikula o Televisãu, va mõla lika ovina vi sumuisa vi lekisa omãla ka va kuete ekuatiso. Poku tanga ovikanda viasapulo, va sanga ovolandu atiamẽla katenda a siata oku teya olonjo loku ponda omanu valua.
2 Ocili okuti, voluali mu kasi oku pita ovina vialua vi nena esumuo. Ovina viaco, vi eca uvangi wokuti, ekalo lioluali li kasi oku pongoloka. (1 Va Korindo 7:31) Ukanda umue wasapulo kofeka yimue yo Europa wa lombolola okuti, ovitangi evi vi lekisa okuti ‘oluali lu panda kenyõleho.’ Omanu valua va sumua omo liasapulo aco ãvi. Ulume umue wo kofeka yo Estados Unidos noke yoku yevelela asapulo amue votelevisãu wa popia hati: ‘Cilo nda sumua calua. Momo asapulo aco ãvi kuenda a yokokisa.’
Asapulo Omanu va Sukila Oku Yeva
3. (a) Olondaka vipi viwa vi sangiwa Vembimbiliya? (b) Momo lie ove o velisilapo olondaka viwa Viusoma?
3 Anga hẽ voluali lulo luohali, tu pondola oku yeva asapulo awa? Tu sanjuka calua poku kũlĩha okuti, Embimbiliya li lombolola esapulo limue liwa. Esapulo liaco li lombolola okuti, Usoma wa Suku uka mãlako ovovei, onjala, ungangala, ovoyaki, kuenda ovitangi vikuavo. (Osamo 46:9; 72:12) Eli olio esapulo liwa tu sukila oku yeva. Etu Tulombangi via Yehova, tu yongola okuti omanu vosi va yeva esapulo liaco. Ovo va kũlĩha okuti, tua siata oku kundila olondaka Viusoma wa Suku kolofeka viosi.—Mateo 24:14.
4. Vocipama cilo, ovina vipi tuka kũlĩhĩsa viatiamẽla kupange woku kunda? Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
4 Citava okuti vocikanjo cetu tu sangamo omanu vamue ka va yongola oku va kundila olondaka viwa Viusoma. Oco hẽ nye tu sukila oku linga oco tuamameko lupange woku kunda? (Luka 8:15) Kuli olonepa vitatu tu sukila oku kũlĩhĩsa. Onepa yatete, yi lombolola esunga lieci tu kundila olondaka viwa viusoma. Yavali, yi lombolola ovina tu sukila oku kunda. Onepa yatatu, yi lekisa onjila tu kuama poku kunda. Kupange woku kunda tu sukila oku ivaluka ovina evi. Momo nda tua vi kuama, tuka kuatisa omanu oku sanga epuluvi lioku yeva olondaka viwa Viusoma wa Suku.a
Esunga Lieci tu Kundila Olondaka Viwa
5. (a) Nye ci tu vetiya oku kunda olondaka viwa? (b) Epokolo lietu kupange woku kunda li eca uvangi we?
5 Kaliye tu konomuisi onepa yatete. Momo lie tu kundila olondaka viwa? Tu kuãi ongangu ya Yesu. Eye wa popia hati: “[Ndi] sole Isia.” (Yoano 14:31; Osamo 40:8) Etu tua siata oku kundila omanu olondaka viwa omo liocisola tu kuetele Yehova. (Mateo 22:37, 38) Embimbiliya li lombolola elitokeko li kasi pokati kocisola tu kuetele Yehova kuenda upange wetu woku kunda. Olio li popia hati: “Oku sola Suku [ci] lomboloka oku pokola kovihandeleko viaye.” (1 Yoano 5:3; Yoano 14:21) Vovihandeleko via Suku mua kongela ocikundi ca Yesu wa popia hati: ‘Kuendi ka tavisi omanu vo kolofeka viosi oco va linge olondonge.’ (Mateo 28:19) Ndaño okuti Yesu eye wa popia olondaka viaco, pole, via tunda ku Yehova. Oco hẽ ndamupi? Yesu wa popia hati: “Si lingi cimue locipango cange, puãi mopia ovina evi ndomo Isia a ndongisa.” (Yoano 8:28; Mateo 17:5) Oku kunda olondaka viwa viusoma, owo uvangi u lekisa okuti, tu sole Yehova.
6. Ocisola tu kuetele Yehova ci tu vetiya ndati oku kunda?
6 Ocisola tu kuetele Yehova, ci tu vetiya oku kunda olondaka viwa. Momo tu yongola oku situlula ovohembi Satana a lundila Yehova. (2 Va Korindo 4:4) Eye wa sepula omoko ya Yehova yoku viala lesunga. (Efetikilo 3:1-5) Etu Tulombangi via Yehova, tu kasi oku situlula ovohembi a Satana oco onduko ya Suku yetu yi sumbiwe lomanu vosi. (Isaya 43:10-12) Handi vali, tua litumbika kupange woku kunda omo lioku kũlĩha ovituwa via Yehova kuenda olonjila viaye viesunga. Ukamba wetu la Yehova, u tu vetiya oku sapuilako vakuetu catiamẽla kokuaye. Etu tua sanjuka calua omo lioku kũlĩha ohenda ya Yehova kuenda esunga liaye. Ovituwa viaco, vi tu vetiya oku sapuilako vakuetu eci catiamẽla kokuaye. (Osamo 145:7-12) Omo liaco, tu vetiyiwa oku eca esivayo kokuaye loku sapula ‘ovilinga viaye’ komanu vosi va yongola oku tu yevelela.—1 Petulu 2:9; Isaya 43:21.
7. Ndaño okuti tu kuete ocisola la Suku, nye ci tu vetiya oku litumbika kupange woku kunda?
7 Esunga likuavo lieci tu kundila olondaka viwa Viusoma lieli: Etu tu yongola oku lembeleka omanu vana va kava loku yeva asapulo ãvi oluali lulo. Tu yongolavo oku kuatisa vana va kasi oku tala ohali omo liovitangi vikuavo. Momo poku ci linga, tu kuama ongangu ya Yesu. Omo liaco, tu konomuisi olondaka vi sangiwa kelivulu lia Marko kocipama epandu.
8. Ulandu u sangiwa kelivulu lia Marko kocipama epandu, u lombolola nye catiamẽla kohenda Yesu a kuatela omanu?
8 Eci ovapostolo va tiuka kupange woku kunda, va sapuila Yesu ovina viosi va linga levi va longisa. Eci Yesu a limbuka okuti ovapostolo va kava, wa va sapuila oco va ende vaka ‘puyuke.’ Kuenje va enda lowato kocitumãlo cikuavo. Pole, owiñi womanu wa va kuama toke kocitumãlo caco. Nye Yesu a linga? Embimbiliya li popia hati: ‘Eci Yesu a mola owiñi walua womanu, wa va kuatela ohenda. Momo va kala ndolomeme ka vi kuete ungombo. Kuenje wa fetika oku va longisa ovina vialua.’ (Marko 6:31-34) Yesu omo liohenda a kuatela omanu, wamamako oku va kundila Ondaka ya Suku ndaño lekavo.
9. Elivulu lia Marko kocipama epandu, li lombolola nye catiamẽla kupange woku kunda? Nye ci tu vetiya oku kunda olondaka viwa?
9 Ulandu owu u tu longisa nye? Etu Tuakristão tua kũlĩha okuti tu kuete ocikele coku kunda kuenda oku longisa omanu ondaka ya Suku. Tua kũlĩhavo esunga lieci tu kundila olondaka viaco. Momo Suku “o yongola okuti, omanu vosi va popeliwa.” (1 Timoteo 2:4) Etu ka tua li tumbikile lika kupange woku kunda omo liocikundi tua tambula. Pole, tua siata oku kundila omanu omo liohenda tu va kuetele. Nda tua kuama ongangu ya Yesu, tukamamako lupange waco. (Mateo 22:39) Oku kũlĩha ovina evi, ci tu kuatisa oku yuvula ekavo kupange woku kunda.
Etu tu Kunda Olondaka Viwa Viusoma
10, 11. (a) Isaya wa lombolola ndati ondaka tu sukila oku kunda? Osapi yaco yi situlula nye? (b) Yesu wa sapula ndati ‘ondaka yiwa yesanju’? Koloneke vilo omanu va Yehova va kuãi ndati ongangu ya Yesu?
10 Onepa yipi yavali yatiamẽla kupange woku kunda? Ovina vipi tu sukila oku kunda? Uprofeto Isaya o tu sapuila ovina viwa tu sukila oku kunda. Eye wa popia hati: “Olomãhi [viomunu] iya kolomunda londaka yiwa via posoka nye! Eye o sapula ombembua kuenje iya londaka yiwa yesanju. Haeye o sapula eyovo, kuenje o popia la Siono hati, Suku yove [wa linga osoma].”—Isaya 52:7.
11 Ondaka yokuti, ‘Suku yove wa linga osoma,’ yi tu ivaluisa esapulo liolondaka Viusoma wa Suku tu sukila oku kunda. (Marko 13:10) Ocinimbu eci ci sitululavo osapi yesapulo lietu. Isaya wa tukula olondaka vimue ndeci: “Eyovo, ondaka yiwa, ombembua, kuenda eci ciwa.” Kocita catete, Yesu wa tẽlisa ocitumasuku eci ca Isaya poku kuata ombili yoku kunda olondaka viwa. Eye wa sapuila omanu okuti, Usoma wa Suku u kasi ocipepi. Pole, otembo yaco papitile ale anyamo alua tunde eci Isaya a lombolola ocitumasuku eci. (Luka 4:43) Tunde kunyamo wo 1919, Olombangi via Yehova vi kuãi ongangu ya Yesu yoku kunda olondaka viwa. Ovo va siata oku kundila omanu catiamẽla Kusoma wa Suku kuenda asumũlũho Yehova aka nena kuava va pokola kokuaye.
12. Elavoko Liusoma wa Suku lia siata oku eca nye komanu?
12 Ekuatiso lie omanu va siata oku tambula poku yeva esapulo Liusoma wa Suku? Koloneke vilo esapulo liaco, lia siatavo oku lembeleka omanu kuenda oku eca elavoko kokuavo ndeci ca pita koloneke via Yesu. (Va Roma 12:12; 15:4) Elavoko liaco lia siata oku kuatisa omanu vosi vakuavitima via sunguluka. Momo va lilongisa okuti, va kuete esunga lioku lavoka otembo vaka tambula asumũlũho a velapo. (Mateo 6:9, 10; 2 Petulu 3:13) Elavoko liaco li va vetiyavo oku sumbila Suku kuenda oku kolela Kokuaye. Ukualosamo wa popia hati: ‘Omanu vaco ka va kuata ohele yolondaka viesumuo.’—Osamo 112:1, 7.
Esapulo Lioku Petula ‘Ava va Teka Ovitima’
13. Uprofeto Isaya wa lombolola ndati ekuatiso lieciwa komanu vana va tava kolondaka viwa?
13 Olondaka viwa tu kunda, vi eca ekavuluko kuenda esumũlũho komanu vana va tava oku yevelela. Oco hẽ ndamupi? Uprofeto Isaya wa tukula amue pokati kasumũlũho aco. Eye wa popia hati: “Espiritu lia Ñala Yeova lia mbuila, momo Yehova wa mbuavekela oku kundila vakuahali ondaka yiwa. Wa numa oku petula ava va teka itima, loku sapula eyovo kolohute loku pandulula ava va pandekua, loku sapula unyamo wocali ca Yehova kuenda eteke liefetuluinyo lia Suku yetu, loku lembeleka vosi va sumua.”—Isaya 61:1, 2; Luka 4:16-21.
14. (a) Ondaka ‘oku petula ovitima,’ yi lomboloka nye catiamẽla kesapulo Liusoma? (b) Ndamupi tu kuama ongangu ya Yehova yoku kuatisa omanu va teka ovitima?
14 Ndomo ca lomboluiwa vocitumasuku eci, Yesu ‘wa petula ovitima viomanu,’ poku va kundila olondaka viwa viusoma. Isaya wa tukula ondaka yimue yiwa. Kelimi lio Heveru ondaka oku ‘petula,’ yi lomboloka oku ‘sitika cimue.’ Elivulu limue li lombolola okuti ondaka ‘oku sitika,’ yi lombolokavo ‘oku kuta kuenda oku sakula epute.’ Ondotolo yosi yi kuete ohenda, yi tata ciwa omunu wa lemehiwa. Kuenda yeca ovihemba a sukila. Cimuamue haico catiamẽla kesapulo Liusoma tu kunda. Momo li eca elembeleko komanu vana va kasi oku tala ohali. Poku ci linga, tu kuama ongangu ya Yehova yoku eca ekuatiso komanu. (Esekiele 34:15, 16) Catiamẽla ku Yehova, ukualosamo wa popia hati: “Eye o sakola ava va teka ovitima, kuenje itika apute avo.”—Osamo 147:3.
Esapulo Liusoma li Lembeleka Omanu
15, 16. Ovolandu api a lombolola ndomo esapulo Liusoma lia siata oku kuatisa omanu?
15 Kuli ovolandu alua a lekisa ndomo esapulo Liusoma lia siata oku lembeleka omanu va sumua. Tu konomuisi ulandu wukãi umue o tukuiwa hati Oreanna, wo kofeka yimue yo Amerika. Eye ka yonguile vali oku kala komuenyo omo lioku vela. Eci manji umue o pasuisa, wa tanga laye Embimbiliya kuenda Elivulu Liasapulo Embimbiliya.b Kefetikilo ukãi waco wa enda loku yevelela ño pula waye loku liyeya. Vokuenda kuotembo, wa fetika oku likolisilako oku tumãla kula waye osimbu manji a tanga. Noke, wa fetika oku tumãla vohondo yoku tambuila akombe loku kevelela toke eci manji a pitila. Vokuenda kuotembo, wa fetika oku endaenda kolohongele. Ovina a lilongisa, vio lembeleka calua. Kuenje, wa fetika oku eca alivulu komanu vosi va pita ponele yonjo yaye. Eci a tẽlisa ci soka 93 kanyamo, wa papatisiwa. Kuenje wa linga Ombangi ya Yehova. Omo liaco, esapulo Liusoma lia pamisa onjongole yaye yoku kala komuenyo.—Olosapo 15:30; 16:24.
16 Esapulo Liusoma lia siatavo oku kuatisa omanu vana va panda kolofa omo lioku vela. Tu konomuisi ulandu ukuavo wa pita lukãi umue o tukuiwa hati Maria, kofeka yimue yo Europa. Eye wa sumuile calua omo lioku vela. Kuenda ka kuatele vali elavoko lioku kala komuenyo. Eci Olombangi via Yehova vio pasuisa, vio sapuila eci catiamẽla kocipango ca Yehova. Esapulo liaco, lio vetiya oku kuata elavoko liomuenyo ko pui. Noke, wa litumbika kupange woku kunda kuenje, wa papatisiwa. Vokuenda kuanyamo avali a sulako komuenyo waye, wa kuata esanju lialua. Eye wa fa lelavoko liepinduko.—Va Roma 8:38, 39.
17. (a) Omanu vana va tava kesapulo Liusoma va siata oku tambula nye? (b) Ove hẽ wa siata oku mola ndomo Yehova a ‘petula ovitima viomanu va sumua?
17 Ovolandu a tukuiwa ndeti, a lekisa ndomo esapulo Liusoma lia siata oku kuatisa omanu vana va tava kocili ci sangiwa Vembimbiliya. Omanu vosi va sumua omo lioku fisa va ngandiavo, va siata oku sanjuka poku lilongisa eci catiamẽla kelavoko liepinduko. (1 Va Tesalonike 4:13) Omanu vana va kasi oku liyaka lovitangi vioku tekula epata liavo omo liuhukũi, va siata oku sanga elembeleko. Momo va lilongisa okuti, Yehova lalimue eteke a yanduluka omanu vana vo sumbila. (Osamo 37:28) Lekuatiso lia Yehova, omanu vana va nyumãla, va siata oku kuata ongusu yoku pandikisa kovitangi kuenda koku vela. (Osamo 40:1, 2) Handi vali, Ondaka ya Yehova ya siatavo ‘oku petula ovitima viomanu vosi va sumua.’ (Osamo 145:14) Tua siata oku mõla ndomo olondaka Viusoma vi kasi oku lembeleka ava va sumua vocikanjo cetu kuenda vekongelo. Omo liaco, koloneke vilo kuli muẽle esapulo liwa li kasi oku kundiwila voluali luosi.—Osamo 51:17.
‘Ndi va Likutililako ku Suku’
18. Nye Paulu a yeva vutima eci va Yudea va likala olondaka viwa, kuenda momo lie?
18 Olondaka viwa via siata oku lembeleka omanu valua. Pole, kuli vamue okuti ka va tava kolondaka viaco. Poku liyaka lovitangi viaco, nye tu sukila oku linga? Tu sukila oku kuama ongangu yupostolo Paulu. Eci eye a kundila va Yudea, ovo ka va tavele kesapulo liaco lieyovo. Ovituwa viavo vĩvi, via sumuisile calua Paulu. Eye wa popia hati: “Nda sumua enene, kuenje vutima nda sakalala olonjanja viosi.” (Va Roma 9:2) Paulu wa kuatela ohenda va Yudea vana a kundilile.
19. (a) Momo lie olonjanja vimue tu sumuila kupange woku kunda? (b) Nye ca kuatisa Paulu okuamamako lupange waye woku kunda?
19 Etu tu kasivo oku kunda olondaka viwa omo liohenda tu kuetele omanu. Olonjanja vimue, tua siata oku sumua eci tu sanga omanu vana ka va tava kesapulo Liusoma. Esumuo liaco li lomboloka okuti, tu va kuetele ocisola. Pole, tu sukila oku ivaluka ongangu ya Paulu. Nye co kuatisa okuamamako lupange woku kunda? Ndaño okuti wa sumũile calua omo lia va Yudea va likala kesapulo Liusoma, pole ka liwekelepo oku va kundila. Kuenda ka simĩle okuti ka va sesamẽla vali ekuatiso. Eye wa kuatele elavoko liokuti, pokati kavo pali omanu vamue va pondola oku tava ku Kristu. Catiamẽla kokuavo eye wa popia hati: “Onjongole ñuetele va Yudea vutima, haiyo ohutililo ndi va likutilila yeyi, a Suku, va popeliwe.”—Va Roma 10:1.
20, 21. (a) Tu pondola ndati oku kuama ongangu ya Paulu kupange woku kunda? (b) Catiamẽla kupange woku kunda etosi lipi tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
20 Tu konomuisi ovina vivali Paulu a tukula. Eye wa yonguile okuti, omanu va popeliwa. Omo liaco, wa likutilila ku Yehova oco a va kuatise. Koloneke vilo, tu kuãivo ongangu ya Paulu. Tu pondola oku ci linga poku sandiliya omanu vana va yongola oku yeva olondaka viwa oco va kuate omuenyo ko pui. Omo liaco, tuamamiko loku likutilila ku Yehova oco tu sange omanu vaco. Kuenje, tu va kuatisa oco va endele vonjila yi tuala kepopelo.—Olosapo 11:30; Esekiele 33:11; Yoano 6:44.
21 Oco esapulo Liusoma li pitile komanu vosi, ka tu sukila lika oku limbuka esunga lieci tu kundila olondaka viwa kuenda ovina tu kunda. Pole, tu sukilavo oku kũlĩha ndomo tu kunda. Vocipama cikuãimo, tuka lilongisa etosi lia tukuiwa ndeti.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Vocipama cilo, tuka kũlĩhĩsa olonepa vivali viatiamẽla kupange woku kunda. Vocipama cikuãimo tuka lilongisa onepa yatatu.
b Elivulu eli lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
Nye Tua Lilongisa Vocipama Cilo?
• Momo lie tu li tumbikila kupange woku kunda?
• Esapulo lie tu sukila oku kunda?
• Omanu vana va yeva esapulu Liusoma va siata oku kuata asumũlũha api?
• Nye ci tu kuatisa okuamamako lupange woku kunda?
[Elitalatu kemẽla 26]
Olohutililo vi tu kuatisa oku pandikisa kupange woku kunda