Tu Endaendi La Suku Kotembo Yohali
“Enoke . . . wa endaenda . . . la Suku kuenje keko momo Suku wo sondolola.”—EFETIKILO 5:24.
1. Koloneke vilo, ovitangi vipi via siata oku nena ohali komanu?
ONDAKA yokuti otembo yohali, yi lekisa ovitangi omanu va kasi oku liyaka lavio. Ovitangi viaco, via fetika kunyamo wo 1914 eci Yesu a vialekiwa komangu Yusoma kilu. Tunde kotembo yaco toke cilo, ‘oluali lu kasi koloneke via sulako.’ Kuenje omanu va siata oku liyala lovitangi vialua ndeci: Onjala, ovilemawe, ovovei, kuenda ovoyaki. (2 Timoteo 3:1; Esituluilo 6:1-8) Afendeli va Yehova, va siatavo oku liyaka lovitangi viaco. Etu tua siata oku liyaka luhukũi, ovitangi vi tunda kovoyaki, ungangala, ovovei kuenda ovitangi vikuavo.
2. Ovitangi vipi omanu va Yehova va kasi oku liyaka lavio?
2 Omanu valua va Yehova va siata oku liyaka lelambalalo. Momo Satana o kasi oku yaka la vana va ‘lava ovihandeleko via Suku, kuenda oku imbila Yesu uvangi.’ (Esituluilo 12:17) Valua pokati ketu, ka va pitile handi vovitangi vielambalalo. Pole, va kasivo oku liyaka lovituwa vĩvi Satana a siata oku vetiya pokati komanu. (Va Efeso 2:2; 6:12) Omo liaco, tu sukila oku lavulula oco tu yuvule ovituwa vĩvi violuali lulo. Ovituwa viaco via siata oku molẽha kupange woku sanda eteku, kosikola, kuenda kolonepa vikuavo. Tu sukilavo oku yuvula ukamba lomanu vana ka va yongola oku vumba Yehova.
Ka Tuka Endaendi Nda Vakualofeka
3, 4. Kovina vipi Akristão va litepa loluali?
3 Akristão vatete, va liyakelevo locitangi coku yuvula ovituwa violuali. Kuenje veya oku litepa lomanu vakualuali. Paulu wa lombolola oku litepa kua kala pokati Kakristão vocili la vakualuali. Eye wa popia hati: “Cimue ndu sapuili longusu, kuenje vonduko ya Ñala ndi cimbila uvangi, ceci, siti: Ka ci tava vali ene oku [endaenda] nda vakualofeka . . . va kasi luveke wo vutima. Olondunge viavo vi kasi vowelema. Omo ovitima viavo via siva, oco va kasilili lonumbi, kuenje oku kala kuavo kua litepa lomuenyo wa Suku. Va tĩlisa ovitima. Va lieca kupuepue. [Kuenda] va livela oku linga evĩho liosi.”—Va Efeso 4:17-19.
4 Olondaka evi vi lekisa ndomo omanu vo kotembo ya Paulu va kala vupeke kespiritu. Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo. Akristão vocili ka va kuama ovituwa via vakualofeka. Ovo va kuete esumũlũho lioku endela vonjila ya Suku. Omanu vamue va siata oku tatãla nda citava muẽle oku endaenda la Suku, momo ka tua lipuile. Pole, Embimbiliya li lekisa okuti, tu pondola oku endaenda laye. Yehova o yongola okuti tu likolisilako oku linga ocipango caye. Uprofeto Mika wa popia hati: “Yehova o yongola nye kokuove, hateko oku linga esunga, loku sola ohenda kuenda oku endaenda [Laye] lesuluviko?”—Mika 6:8.
Momo Lie tu Sukilila Oku Endaenda la Suku?
5. Omanu ka valipuile va pondola ndati oku endaenda la Suku?
5 Tu pondola ndati oku endaenda la Suku ukuonene wosi? Etu ka tu pondola oku enda laye vonjila yimuamue ndeci tu enda lomunu umue. Vembimbiliya ondaka ‘oku enda,’ yi lomboloka oku ‘kuama elinga limue.’a Omo liaco, omanu vana va endaenda la Suku, va siata oku ci linga poku pokola kolonumbi viaye. Kuenda oku linga ovina viosi viu sanjuisa. Oku endela vonjila ya Suku, ku tu tepa lomanu vakualuali. Pole, onjila yaco oyo lika ya sunguluka Kakristão. Momo lie? Kuli ovina vialua vi lekisa esunga liaco.
6, 7. Momo lie oku endaenda la Suku ku kuetele esilivilo?
6 Catete, Yehova eye Ono yomuenyo, haeye wa siata oku tu ĩha ovina viosi tu sukila. Omo okuti, eye Ululiki wetu o kuete omoko yoku eca olonumbi vioku tu songuila. (Esituluilo 4:11) Yehova eye lika o tu lekisa onjila ya sunguluka tu sukila oku endela. Handi vali, oku pokola ku Suku, oyo lika onjila ya sunguluka komuenyo wetu. Eye wa linga eliangiliyo lioku ecela akandu etu kuenda oku tu ĩha elavoko liomuenyo ko pui. Yehova wa siata oku eca olonumbi vioku kuatisa vana va kasi oku endaenda laye. Omo liaco, ndaño ka tualipuile, tu pondola oku kuata esanju voluali lulo lua vialiwa la Satana. (Yoano 3:16; 2 Timoteo 3:15, 16; 1 Yoano 1:8; 2:25; 5:19) Oku endaenda la Suku ku ecelelavo okuti pokati ketu la vamanji pa kala ombembua kuenda elitokeko.—Va Kolosai 3:15, 16.
7 Oku endaenda la Suku, ku tu kuatisa oku lekisa ndomo tu teyuila uviali wa Suku una wa sepuiwa Vocumbo Cendene. (Efetikilo 3:1-6) Tu pondola oku ci linga poku lekisa ovituwa viwa kuenda oku sapuila vakuetu okuti, Yehova eye lika wa velapo voluali luosi. (Osamo 83:18) Tu sukila oku tẽlisa ovina viosi tu pinga vohutililo yetu okuti onduko ya Suku yi sumbiwa. Kuenda ocipango caye ci lingiwa palo posi. (Mateo 6:9, 10) Omo liaco, omanu vosi va nõlapo oku endaenda la Suku, va sumũlũha. Ovo va sukila oku kolela okuti, va nõla onjila yiwa. Momo Yehova eye lika ‘ukualondunge via velapo.’ Kuenda ka lueya.—Va Roma 16:27.
8. Ekalo lio kotembo ya Enoke la Noha lia lisoka ndati leli lio koloneke vilo?
8 Kotembo yilo omanu valua ka va yongola oku vumba Yehova omo lievĩho. Oco hẽ, Ukristão o tẽla ndati oku pokola kolonumbi via Yehova? Tu sanga lika etambululo liaco poku konomuisa ulandu womanu vamue va Yehova vo kosimbu. Ovo eci va liyaka lovitangi va pandikisa kohali kuenda va pokola kolonumbi via Yehova. Vamue pokati komanu vaco, Enoke la Noha. Kotembo yavo kua kala ovitangi vialua ndevi tu lete koloneke vilo. Kotembo ya Noha, voluali mue yukile evĩho lialua kuenda ukahonga. Pole, Enoke la Noha, va pandikisa kovituwa vĩvi via kala voluali. Kuenje, va nõlapo oku endaenda la Yehova. Ndamupi va cilinga? Epulilo eli tu li tambulula poku konomuisa ulandu wa Enoke tu lilongisa vocipama cilo. Vocipama cikuãimo, tuka konomuisa ulandu wa Noha.
Enoke wa Endaenda la Suku Kotembo Yohali
9. Nye tua kũlĩha catiamẽla kulandu wa Enoke?
9 Enoke eye omunu watete wa tukuiwa Vembimbiliya okuti wa endaenda la Suku. Embimbiliya li popia hati: “Enoke wa endaenda la Suku [noke] yoku cita Metusale.” (Efetikilo 5:22) Ndaño okuti Enoke wa kala otembo yitito komuenyo, anyamo aye ka a sokisiwa lanyamo etu. Momo kotembo yaco omanu va enda oku kala anyamo alua komuenyo. Embimbiliya li popia hati: ‘Enoke wa endaenda la Suku. Kuenje Suku wo sondolola.’ (Efetikilo 5:24) Yehova wa sondolola omuenyo wa Enoke, okuti o fa osimbu ka pondiwile lovanyali vaye. (Va Heveru 11:5, 13) Ovinimbu evi Viembimbiliya, ovio lika vi lombolola ulandu wa Enoke. Pole, poku kũlĩhĩsa ulandu waye, tu pondola oku limbuka okuti eye wa liyaka lovitangi vialua kotembo yaye.
10, 11. (a) Evĩho lia lisanduila ndati voluali eci Adama la Heva va lueya? (b) Esapulo lipi Enoke a kundile? Omanu va tendele ndati esapulo liaco?
10 Tu konomuisi ndomo evĩho lia sambukila kepata liomanu eci Adama a lueya ocihandeleko ca Suku. Embimbiliya li tu sapuila okuti, Kaini, omõla watete wa Adama, eye wa linga ongangala yatete eci a ponda manjaye Havele. (Efetikilo 4:8-10) Eci Havele a pondiwa, Adama la Heva va cita vali omõla ukuavo. Kuenje vo luka hati, Seti. Catiamẽla kokuaye, Embimbiliya li popia hati: “Seti wa cita omõla ulume, [kuenje wo luka hati] Enosi. Otembo yaco . . . oco omanu va fetika oku [tukula] onduko ya Yehova.” (Efetikilo 4:25, 26) Pole, cisumuisa calua omo okuti, koloneke viaco omanu ka va ‘tukowale onduko ya Yehova lesunguluko.’b Eci papita anyamo alua, Lameke ukuepata lia Kaini, wa imbila ocisungo akãi vaye vavali. Vocisungo caco eye wa imba hati, nda ponda umalẽhe una wa wengula onyeño yange. Noke wa popiavo hati: ‘Nda Kaini o fetuluinyiwa olonjanja epanduvali, Lameke o fetuluinyiwa akũi epanduvali kolonjanja kuenda olonjanja epanduvali.’—Efetikilo 4:10, 19, 23, 24.
11 Ovolandu a tukuiwa ndeti, a lekisa okuti, evĩho Satana a nena vocumbo Cendene, noke lia sambukila komãla va Adama. Pole, Enoke, wa kala uprofeto wa Yehova. Kuenje wa sapula olondaka vimue vi kuete esilivilo koloneke vilo. Yuda wa pitulula olondaka via Enoke hati: ‘Yehova weya lolohũlũkai via lua violosandu viaye. Weyilila oku tetuluila vosi, loku pisa vosi vo tomba. Wa va pisila ovilinga viosi vietombo vo lingila. Wa va pisila ovina viosi vĩvi via popiwa la vakuakandu votomba.’ (Yuda 14, 15) Olondaka evi, vika tẽlisiwa Keteke liesulilo lioluali lulo. (Esituluilo 16:14, 16) Kotembo ya Enoke, kua kala omanu valua va tombele olondaka viaye vielungulo. Omo liaco, Yehova wa lekisa ohenda ku Enoke, kuenje wo sondolola.
Nye ca Kuatisa Enoke Oku Endaenda la Suku?
12. Nye ca kuatisa Enoke oku litepa lomanu vakuavo vo kotembo yaye?
12 Eci Adama la Heva va kala vocumbo Cendene, va tava kondaka ya Satana. Kuenje, va lueya olonumbi via Yehova. (Efetikilo 3:1-6) Omõlavo Havele ka kuamẽle onjila yavo yĩvi. Kuenje, Yehova wo sumũlũisa. (Efetikilo 4:3, 4) Omãla vakuavo va Adama, ka va kuamẽle ongangu yekolelo lia Havele. Pole, Enoke una weya oku citiwa noke lianyamo alua, wa kuama ongangu yaye. Enoke wa litepele ndati lomãla vakuavo va Adama? Paulu, wa popia hati: “Enoke wa sondoluiwa lekolelo, okuti ka moli okufa, kuenje ka sangiwile vali, momo Suku wo sondolola. Osimbu ka sondolokele, wa imbilua uvangi okuti wa sunguluka ku Suku.” (Va Heveru 11:5) Enoke wa kala pokati Kolombangi viatete via Yehova, vina via tu sila ongangu yiwa yekolelo. (Va Heveru 12:1) Ekolelo liaye ku Yehova, lio kuatisa oku pandikisa kovitangi vokuenda kueci ci soka 300 kanyamo. Kuenje, anyamo aye ka a sokisiwa lanyamo etu koloneke vilo.
13. Ekolelo lipi Enoke a kuata?
13 Paulu, wa lombolola ekolelo lia Enoke kuenda liomanu vakuavo va Yehova poku popia hati: “Ekolelo olio ociseveto covina vi lavokaiwa, hailio ombangi yovina ka vi molaiha.” (Va Heveru 11:1) Ekolelo, olio ociseveto covina tu kasi oku lavoka okuti, vika tẽlisiwa. Vekolelo liaco, mua kongela oku pitisa kovaso ocipango ca Suku. Ekolelo Enoke a kuatele, lio kuatisa oku pokola ku Suku kotembo yohali.
14. Ukũlĩhĩso upi wa kuatisa Enoke oku pamisa ekolelo liaye?
14 Ekolelo liocili li tunda koku kuata ukũlĩhĩso wasuapo. Oco hẽ ukũlĩhĩso upi Enoke a kuatele? (Va Roma 10:14, 17; 1 Timoteo 2:4) Enoke wa kũlĩhĩle ulandu wa pita vocumbo Cendene. Wa kũlĩhĩlevo ekalo liwa Adama la Heva va kuatele osimbu handi ka va lingile ekandu. Pole, kotembo yaye, omanu ka va kuatele ekalo liaco liwa. (Efetikilo 3:23, 24) Handi vali, Enoke wa kũlĩhĩle ocipango ca Suku coku yukisa oluali luosi lomãla va Adama okuti, lu kala vali ndocumbo Cendene. (Efetikilo 1:28) Enoke wa solele ohuminyo ya Yehova yoku angiliya Ombuto yina yika sasõla utue wa Satana kuenda oku mãlako ovilinga viaye. (Efetikilo 3:15) Ocitumasuku ca Enoke cina ci sangiwa kelivulu lia Yuda, ci lekisa ndomo ombuto ya Satana yika kunduiwa. Enoke omo liekolelo wa vumba Yehova una “eca onima kuava vo sanda.” (Va Heveru 11:6) Ukũlĩhĩso waco, wa pamisa ekolelo liaye. Kuenje, wa pandikisa kotembo yohali.
Tu Kuami Ongangu ya Enoke
15, 16. Nye tu sukila oku linga oco tu kuame ongangu ya Enoke?
15 Nda tu yongola oku sanjuisa Yehova kotembo yilo yohali, tu sukila oku kuama ongangu ya Enoke. Tu sukilavo oku kuata ukũlĩhĩso watiamẽla ku Yehova kuenda oku linga ocipango caye. Pole, tu sukila oku ecelela okuti ukũlĩhĩso waco u songuila omuenyo wetu. (Osamo 119:101; 2 Petulu 1:19) Tu sukilavo oku ecelela okuti ovisimĩlo via Yehova vi tu songuila kuenda vi tu sanjuisa kovina viosi tu linga.
16 Etu ka tu kuete ulandu ukuavo u lekisa nda kotembo ya Enoke kua kala vali omunu umue wa vumba Yehova. Pole, citava okuti, kotembo yaco ka kua kaile omanu valua va vumba Suku. Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo. Momo, ka kuli omanu valua va kasi oku vumba Yehova. Pole, eci ka ci tepulula ombili yetu kupange wa Yehova. Eye wa likuminya oku tu kuatisa eci tu liyaka lelambalalo. (Va Roma 8:31) Enoke wa kundila omanu eci catiamẽla kenyolẽho va kala oku lavoka lioku kundula olondingaĩvi. Koloneke vilo, tu kasivo ‘oku kunda olondaka viwa viusoma’ ndaño lelambalalo. (Mateo 24:14) Enoke ka kalele otembo yalua komuenyo. Pole, ka pitisile kovaso ovina violuali. Utima waye wa u tiamisilile kolohuminyo via Yehova. (Va Heveru 11:10, 35) Etu tu lavokavo oku tẽlisiwa kuolohuminyo via Yehova. Omo liaco, tu sukilavo oku yuvula oku tiamisila utima kovina violuali. (1 Va Korindo 7:31) Tu sukila oku pesila ongusu yetu lovokuasi etu, kupange wa Yehova.
17. Ukũlĩhĩso upi tu kuete okuti ka u sokisiwa lowu wa Enoke? Nye tu sukila oku linga?
17 Enoke wa kuatele ekolelo liokuti, Ombuto Yehova a likuminya, yika molẽha votembo eye a sokiya. Tunde eci Yesu a lieca ndocisembi toke cilo, pa pita ale ci pitahãla 2000 kanyamo. Eye wa tu yuluila onjila yomuenyo ko pui kumue lomanu vakuavo va Yehova vo kosimbu, oku kongelamo Enoke. Eci Yesu a tumbikiwa komangu Yusoma, wa tundisa kilu Satana kumue lolondele viaye. Kuenje wa imbiwa palo posi. Cilo tu lete ovitangi vialua kolonepa viosi violuali. (Esituluilo 12:12) Etu tu kuete ukũlĩhĩso walua Wondaka ya Suku okuti, ka u sokisiwa lowu wa Enoke. Tu pondola oku kuata ekolelo ndeli lia Enoke. Oku kolela kolohuminyo via Yehova, ku tu kuatisa oku pokola kokuaye kovina viosi tu linga. Cilo, tu kasivo kotembo yimue yohali. Omo liaco, tu sukila okuamamako oku endaenda la Suku ndeci Enoke a linga.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tanga velivulu liatete lio Estudo Perspicaz das Escrituras kemẽla 272, kocinimbu 8. Elivulu eli, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
b Eci handi Enosi ka citiwile, Yehova wa enda oku vangula la Adama. Havele wa ecelevo ocilumba cimue ciwa ku Yehova. Osimbu handi onyeño ya Kaini ka ya wengukile, Yehova wa endavo oku vangula laye. Omo liaco, ondaka yoku popia hati, ‘oku tukula onduko ya Yehova,’ ka yatiamẽlele kefendelo liocili.
O Tambulula Ndati?
• Oku endaenda la Suku ci lomboloka nye?
• Momo lie ci kuetele esilivilo oku endaenda la Suku?
• Nye ca kuatisa Enoke oku endaenda la Suku kotembo yohali?
• Tu pondola ndati oku kuama ongangu ya Enoke?
[Elitalatu kemẽla 23]
Woman, far right: FAO photo/B. Imevbore; collapsing building: San Hong R-C Picture Company
[Elitalatu kemẽla 25]
Enoke ‘omo liekolelo wa endaenda la Suku’
[Elitalatu kemẽla 26]
Etu tua kolela okuti, olohuminyo via Yehova vika tẽlisiwa