Omanu ‘Vakualimi Osi’ Va Yeva Olondaka Viwa
“Alume ekũi va tunda kolofeka vialimi osi, va kuata konanga yu Yuda umosi, vati: Tuenda love, momo tua yeva okuti Suku o kasi lene.”—SAKARIYA 8:23.
1. Yehova wa sokiyile ndati epuluvi liwa lioku kundila Ondaka yaye komanu vakualofeka viosi kuenda vakualimi osi?
ETEKE lio Pendekoste yunyamo wa 33, lia kala epuluvi limue liwa. Momo, va Yudea kuenda vakualofeka va tunda kueci ci soka 15 kovambo vo ko Roma, veya kocipito co Paskua ko Yerusalãi. Keteke liaco valua va kala kocipito caco, va mola ndomo omanu va tambula espiritu sandu lia Yehova. Kuenje, va kunda olondaka viwa valimi alua omanu vaco. (Ovilinga 2:1-12) Keteke liaco, oco kua tumbikiwa ekongelo Liakristão. Kuenda oco kua fetika upange woku longisa Ondaka ya Suku komanu vakualofeka viosi kuenda vakualimi osi. Kuenje upange waco, u kasi oku amamako toke cilo.
2. Keteke lio Pendekoste yunyamo wa 33, olondonge via Yesu via komõhisa ndati omanu?
2 Olondonge via Yesu, citava okuti via enda oku vangula elimi lio Helasi. Momo, olio lia siatele pokati komanu. Ovo va enda oku vangulavo elimi lio Heveru. Momo olio omanu va enda oku vangula vonembele. Pole, Keteke lio Pendekoste, ovo va komõhisa omanu. Momo va vangula alimi omanu vosi va kala pocipito caco. Oco hẽ, nye ca pitako noke? Olonjeveleli via vetiyiwa lesapulo liusoma va yeva velimi liavo. Kesulilo liocipito, etendelo liolondonge lia livokiya kuenje lia pitahãla olohulukãi vitatu viomanu.—Ovilinga 2:37-42.
3, 4. Esapulo Liusoma lia li sandula ndati eci Akristão va tunda ko Yerusalãi, ko Yudea, kuenda ko Galilea?
3 Noke liocipito Copendekoste, Akristão ko Yerusalãi va fetika oku lambalaliwa. ‘Kuenje ava va sandokala kovambo akuavo, va ñuala ñuala loku kunda olondaka viwa.’ (Ovilinga 8:1-4) Kelivulu liovilinga kocipama ecelãla, tu tangako ulandu wa Filipu, una wa enda oku vangula elimi lio Helasi poku kunda. Eye wa kundila omanu voko Samaria. Wa kundilavo kalei umue woko Etiopia una wa tava lonjanga kesapulo liatiamẽla ku Kristu.—Ovilinga 6:1-5; 8:5-13, 26-40; 21:8, 9.
4 Eci Akristão va tunda ko Yerusalãi, ko Yudea, kuenda ko Galilea, va fetika oku tungayala loku sanda ocitumãlo coku kala. Kuenje, va liyaka locitangi coku kundila omanu vakuavituwa vialitepa kuenda vakualimi akuavo. Vamue pokati kavo, va tẽla lika oku kundila va Yudea. Pole, ndonge Luka wa popia hati: “Alume va Kupro la va Kurene, eci veya ka Antiokea, va vangulavo la va Helasi oku va lomboluila ondaka yiwa ya Ñala Yesu.”—Ovilinga 11:19-21.
Suku ka Kuete Ocame Eca Esapulo Komanu Vosi
5. Oku kundiwa kuolondaka viwa viusoma kueca ndati uvangi wokuti Yehova ka kuete ocame?
5 Oku livokiya kuomanu vocisoko ca Yehova kueca uvangi wokuti, olonjila viaye via sunguluka. Kuenda Eye ka kuete ocame. Eci upostolo Petulu, a kuatisiwa la Yehova oco a kuate ovisimĩlo via sunguluka lomanu vakualofeka, eye wa popia hati: “Nda limbuka ocili okuti, Suku ka kuete ocame, puãi, kolofeka viosi, [omunu] wosi u sumbila loku linga esunga, u sungulukila.” (Ovilinga 10:34, 35; Osamo 145:9) Eci upostolo Paulu a popia hati: “[Yehova] o yongola okuti omanu vosi va popeliwa,” wa eca uvangi wokuti, Eye ka kuete ocame. (1 Timoteo 2:4) Ocili okuti, Yehova ka kuete ocame. Momo, elavoko Liusoma Waye, li kasi oku eciwa komanu vakuapata osi kuenda vo kolofeka viosi va vangula alimi a litepa.
6, 7. Ovitumasuku vipi Viembimbiliya via lomboluile oku kundiwa kuolondaka viwa komanu vakualofeka viosi kuenda vakualimi osi?
6 Oku kundiwa kuolondaka viwa viusoma kolofeka viosi, kua lomboluiwa osimbu. Ndomo ca lomboluiwa vocitumasuku ca Daniele, Yesu “wa ĩhĩwa uviali lulamba kuenda usoma, oco apata osi lolofeka lomanu vakualimi añi añi vo vumbe.” (Daniele 7:14) Uvangi ukuavo woku tẽlisiwa kuocitumasuku eci Cembimbiliya, tu u limbukila Kutala Wondavululi u kasi oku sandekiwa kueci ci soka 151 kalimi. Lekuatiso liokalivulu kaco, ove wa siata oku lilongisa ovina vialua viatiamẽla Kusoma wa Suku.
7 Embimbiliya lia popele okuti, ku keya otembo eci omanu vakualimi osi vaka yeva esapulo Liusoma. Uprofeto Sakariya poku lombolola ndomo omanu vaka kokiwila kefendelo liocili, wa popia hati: “Koloneke viaco, alume ekũi va tunda kolofeka vialimi osi, va kuata konanga yu Yuda umosi, vati: Tuenda love, momo tua yeva okuti Suku o kasi lene.” (Sakariya 8:23; Va Galatia 6:16) Upostolo Yoano poku lombolola eci a mõla vocinjonde wa popia hati: “Nda mola owiñi wakahandangala okuti, oku va tenda lomue o ci tẽla. Va tunda kolofeka viosi kuenda kapata osi, okuti omanu vakuapata osi kuenda vakualimi osi. Va talama kovaso yocalo lo kovaso ya Kameme.” (Esituluilo 7:9) Etu, tu lete oku tẽlisiwa kuocitumasuku eci Cembimbiliya.
Oku Kundila Omanu Vosi
8. Nye ci kasi oku pita koloneke vilo okuti ci tu vetiya oku kuama olonjila via litepa kupange woku kunda?
8 Koloneke vilo, etendelo liovingendelei, lia livokiya calua kolofeka. Oku likongela kuapata omanu kuenda oku livokiya kuovoloño, kua yulula onjila yomanu oku ilukila kolofeka vikuavo. Omanu vamue, va tunda kolofeka viavo omo liuyaki. Vakuavo va tunda kolofeka viavo omo liuhũkũi. Kolofeka vimue omo lioku livokiya kuovingendelei, cilo kua sokiyiwa ovambo omanu va vangula alimi akuavo. Kofeka yo Filandia, kuli eci ci pitahãla 120 kalimi. Ko Australia, kuli eci ci pitahãla 200 kalimi. Volupale luo San Diego, kofeka yo Estados Unidos, kuli eci ci pitahãla 100 kalimi.
9. Ovisimĩlo vipi tu sukila oku kuata lomanu va kasi vocikanjo cetu okuti va vangula alimi akuavo?
9 Etu, Tuakristão tu sukila oku kuata ovisimĩlo via sunguluka lomanu va kasi vocikanjo cetu okuti va vangula alimi akuavo. Kuenda ka tuka simi okuti omanu vaco va tateka upange wetu woku kunda. Pole, tu sukila oku sanjukila omanu vaco. Momo oku va kundila ku tu ĩha epuluvi lioku amisako upange wetu. (Yoano 4:35) Etu tu likolisilako loku kuatisa omanu vosi va yongola oku lilongisa Embimbiliya. (Mateo 5:3) Omo liaco, unyamo lunyamo, omanu valua ‘vakualimi a litepa,’ va kasi oku iñila vocisoko ca Yehova. (Esituluilo 14:6) Kunyamo wo 2004, kofeka yo Alemanya, olondaka viwa viusoma via kundiwa kueci ci soka akũi akuãla kalimi. Vokuenda kuanyamo a pita, kofeka yo Australia upange woku kunda wa kala oku kundiwa lika kueci ci soka 18 kalimi. Pole, kunyamo wa pita olondaka viwa via kundiwa kueci ci panda kakũi atatu kalimi. Kofeka yo Helasi, Olombangi via Yehova via kundila kueci ci soka 20 kalimi. Koloneke vilo, onepa yalua Yolombangi via Yehova voluali luosi, ka va vangula elimi Liongelesi ndeci ca kala kosimbu. Pole va vangula alimi akuavo.
10. Akundi Vusoma va kuete ocikele ce kupange woku longisa omanu ‘vo kolofeka viosi’?
10 Ocikundi ca Yesu coku ‘longisa omanu vo kolofeka viosi,’ ci kasi oku tẽlisiwa. (Mateo 28:19) Olombangi via Yehova omo lioku pokola kocikundi caco, vi kasi oku kundila kueci ci soka 235 kolofeka. Kuenda vi kasi oku eca komanu alivulu a pongoluiwa kueci ci pitahãla 400 kalimi. Ocisoko ca Yehova ca siata oku eca ovimalẽho vi sukiliwa kupange woku kunda. Omo liaco, akundi Vusoma, va sukila oku likolisilako oku kundila ‘omanu vosi’ velimi lina li va lomboloka ciwa. (Yoano 1:7) Elikolisilo liavo, li kuatisa omanu valua oku yeva olondaka viwa velimi liavo. (Va Roma 10:14, 15) Omo liaco, vosi yetu tu sukila oku eca ekuatiso lietu kupange waco.
Ocitangi Coku Kundila Vakualimi Akuavo
11, 12. (a) Ovitangi vipi tua siata oku liyaka lavio kupange woku kunda? Espiritu sandu lia siata oku eca ekuatiso lie? (b) Momo lie ci kuetele esilivilo oku kundila omanu velimi liavo?
11 Koloneke vilo, kuli akundi valua vusoma, va yongola oku lilongisa alimi akuavo. Pole, ka va lavoka oku tambula espiritu lia Yehova locikomo oco va vangule alimi aco. (1 Va Korindo 13:8) Ka ca lelukile oku lilongisa elimi likuavo. Kuli vamanji vamue okuti va vangula alimi avali. Pole, oco va vetiye ovitima viomanu va vangula alimi aco, va sukilavo oku kuama olonjila via sunguluka kupange woku kunda. Momo ovisimĩlo viomanu vaco lovituwa viavo via litepa levi viavo. Handi vali, omanu vana va vangula elimi likuavo, olonjanja vimue va siata oku kuata osõi. Omo liaco, ka ca lelukile oku kũlĩha ovisimĩlo viavo.
12 Espiritu sandu, li kasi oku kuatisa Olombangi via Yehova oco vi kundile omanu va vangula alimi akuavo. (Luka 11:13) Pole, espiritu sandu ka li tu ĩha uloño woku vangula alimi akuavo. Olio, li tu vetiya oku kuata ombili yoku sapela lomanu ka va vangula elimi lietu. (Osamo 143:10) Ci tava okuti pamue tu kundila omanu velimi lina ka li va lomboloka ciwa. Pole, oco esapulo liaco li vetiye ovitima viavo, tu sukila oku va kundila velimi liavo.—Luka 24:32.
13, 14. (a) Nye ca siata oku vetiya vamanji vamue oku kunda esapulo liusoma valimi akuavo? (b) Alikolisilo avo a letiwe ndati?
13 Vamanji vamue, va siata oku kundila vovikanjo vimue muli omanu va vangula alimi alitepa. Momo, va siata oku sanga omanu valua va yongola oku lilongisa Embimbiliya. Vakuavo va siata oku kuata esanju lialua eci va limbuka onjongole yomanu va kasi vocikanjo cavo. Oseketa Yolombangi via Yehova kofeka yimue yo Europa, ya lombolola hati: ‘Omanu valua va tunda kolofeka vio konano, va kasi lenyona Liondaka ya Suku.’ Tu sanjuka calua poku kuatisa vana va yongola oku lilongisa Ondaka ya Suku.—Isaya 55:1, 2.
14 Oco tu kuatise omanu valua kupange woku kunda, tu sukila oku likolisilako. (Osamo 110:3) Vamanji valua kofeka yo Japão, va siata oku iluka valupale avo. Kuenje, va enda kovikanjo viomanu va tunda kofeka yo China oco va va kundile Ondaka ya Suku. Kofeka yimue yo Estados Unidos, vamanji va siata oku enda olowola vivali oco vaka longise Ondaka ya Suku vocikanjo comanu va tunda kofeka yo Filipina. Manji umue lukãi waye kofeka yo Noroega, va kasi oku lilongisa Embimbiliya lepata limue lia tunda kofeka yo Afganistão. Ovo va kasi oku lilongisa lavo velimi Liongelesi kuenda lio Noroega, loku kuama okalivulu losapi hati: Suku Oyongola Nye Kokuetu?a Elilongiso liaco, lia siata oku lingiwa ndoco: Tete epata liaco li tanga ovinimbu viokalivulu velimi lio Persia. Momo elimi liaco lia lisetehãla lelimi lio Dari lina va citiwa lalio. Noke, va sapela velimi Liongelesi kuenda velimi lio Noroega. Ocili okuti, Yehova wa siata oku sumulũisa alikolisilo omanu vaye oku kundila ava vangula alimi akuavo.b
15. Nye tu sukila oku linga oco tu kundile omanu va vangula alimi akuavo?
15 Ove hẽ o pondola oku kuata onepa kupange woku kundila omanu va vangula alimi akuavo? O pondola oku ci linga poku kũlĩhĩsa alimi va kasi vocikanjo cove. Noke poku enda kupange woku kunda ambata olotratadu kuenda alivulu a pongoluiwa valimi aco. Okalivulu, Boas Novas Para as Pessoas de Todas as Nações, ka sandekiwa kunyamo wo 2004, ka siata oku leluisa esapulo Liusoma. Momo vokalivulu kaco, mu sangiwa alimi alua.
‘Sola Ovingendelei’
16. Ndamupi akulu vamue vekongelo va lekisa esunguluko lioku kuatisa omanu va vangula elimi likuavo?
16 Citava okuti tua lilongisa elimi likuavo, ale pamue ka tua lilongisile. Pole, vosi yetu tu pondola oku longisa Ondaka ya Suku komanu vosi va kasi vocikanjo cetu va tunda kovaimbo akuavo. Yehova wa sapuilile va Isareli hati, ‘soli ovingendelei.’ (Esinumuĩlo 10:18, 19) Volupale lumue lu kasi Konano yo Amerika, muli akongelo vamue vatãlo okuti, va liongoluila Vonjango yimosi Yusoma. Pokati kavo pali limue lia vamanji va vangula elimi lio China okuti va enda oku linga olohongele viavo Calumingu kekumbi. Pole, valua vekongelo liaco ka va kuatele epuluvi lioku enda kolohongele Calumingu kekumbi. Momo, va talavaya volowotele. Omo liaco, akulu vakongelo akuavo, va nolapo oku pongolola owola yavo yolohongele oco vamanji va China va linge olohongele viavo Calumingu komẽle.
17. Ovisimĩlo vipi tu sukila oku kuata nda manji umue wa nolapo oku ilukila vocikanjo calimi akuavo?
17 Akulu vekongelo, va siata oku pandiya vamanji vana va yongola oku ilukila kovikanjo vikuavo oco va kundile omanu va vangula alimi akuavo. Citava okuti, vamanji yaco va sukiliwa calua vekongelo. Pole, akulu vekongelo va siata oku kuama ongangu yakulu vo ko Lustra kuenda ko Ikoniyu. Ovo va kũlĩhĩle okuti, Timoteo o kuete upange walua vekongelo liavo. Pole, ka vo tatekele oku enda la Paulu. (Ovilinga 16:1-4) Handi vali, vana vakuete ocikele coku endisa upange woku kunda, ka va siatele oku sumua omo liovituwa viomanu va tunda kolofeka vikuavo. Pole, va siata oku likolisilako oku kuata elomboloko liovituwa viavo kuenda oku kuata ukamba lavo omo liolondaka viusoma wa Suku.—1 Va Korindo 9:22, 23.
18. Olombangi via Yehova vi kuete epuluvi lipi liupange?
18 Ndomo ovitumasuku Viembimbiliya via popele, olondaka viwa vi kasi oku kundiwila “kolofeka vialimi osi.” Tua kũlĩha okuti omanu vaka amamako oku livokiya vovikanjo vina va vangula alimi a litepa. Kuenda kuli vamanji valua va kasi oku lieca kupange woku kundila vovikanjo viaco. (1 Va Korindo 16:9) Pole, kuli ovina vikuavo vi sukiliwa koku kuatisa omanu va kasi vovikanjo viaco. Ocipama cikuãimo, cika lombolola ondaka yaco.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Ka sandekiwa Lolombangi via Yehova.
b Oco o kuate elomboloko liovolandu akuavo, tanga ocipama losapi hati: “Pequenos sacrifícios resultaram em grandes bênçãos,” ci sangiwa Vutala Wondavululi 1 ya Kupupu wo 2004, kemẽla 24 toke 28, kelimi Lioputu.
O Tẽla Oku Lombolola Eci Tua Lilongisa?
• Ndamupi tu kuama ongangu ya Yehova yoku yuvula ocame lomanu?
• Ovisimĩlo vipi tu sukila oku kuata lomanu va kasi vocikanjo cetu va vangula alimi akuavo?
• Momo lie tu sukilila oku kundila omanu velimi liavo?
• Ndamupi tu pondola oku kapako omanu va tunda kolofeka vikuavo?
[Omapa Lelitalatu kemẽla 23]
(Tala Velivulu Omapa Yaco)
Roma
ASIA
KURETE
LIBIA
FRUGIA
PAMFULIA
YUDEA
EGITO
PONDU
KAPADOKIA
MESOPOTAMIA
MEDIA
ELAMI
ARABIA
PARTIA
Yerusalãi
Okalunga ko Mediterrâneo
Okalunga Katekãva
Okalunga
Kakusuka
Golf Persiku
[Elitalatu kemẽla 23]
Kunyamo wa 33 keteke Liopendekoste, omanu va tunda kovambo a soka 15 vo ko Roma, va yeva olondaka viwa velimi liavo
[Elitalatu kemẽla 24]
Valua va tunda kolofeka vikuavo, va kasi oku lilongisa Embimbiliya
[Elitalatu kemẽla 25]
Onjango yimue Yusoma mu liongoluila akongelo vatãlo vakuelimi liovindekaise