Kuata Olondunge Vioku Sumbila Yehova
“Oku sumbila Yehova oko efetikilo liolondunge.”—OLOSAPO 9:10.
1. Momo lie omanu ka va kuetele elomboloko lioku sumbila Suku?
KUA kala otembo yimue okuti, omanu vana va sumbila Suku va enda oku pandiyiwa calua. Pole, koloneke vilo omanu va sumbila Suku, lomue wa va kapako. Kuenda omanu ka va kuete elomboloko lioku sumbila Suku. Vamue va siata oku pula ndoco: ‘Nda Suku ukuacisola, momo lie ndi lekisila vali esumbilo kokuaye?’ Ovo va sima hati, oku sumbila Suku, ci lomboloka oku u kuatela ohele. Pole, vocipama cilo tu lilongisamo okuti, voku sumbila Yehova mua kongela ovina vialua. Kuenda ka ci lomboloka oku u kuatela ohele.
2, 3. Voku sumbila Yehova mua kongela nye?
2 Oku sumbila Suku ndomo ca lekisiwa Vembimbiliya, ka ci lomboloka oku u kuatela ohele. (Isaya 11:3) Pole, ci lomboloka oku kuata onjongole yoku yuvula oku linga ovina vi u sumuisa. (Osamo 115:11) Handi vali, voku sumbila Suku mua kongela oku pokola kolonumbi viaye kuenda oku yuvula ovina a nyãle. Elivulu limue lia lombolola okuti, esumbilo liaco li lomboloka ‘oku kũlĩha ciwa Yehova loku yuvula ovina viosi vĩvi.’ Embimbiliya li tu sapuila hati: “Oku sumbila Yehova oko efetikilo liolondunge.”—Olosapo 9:10.
3 Oku sumbila Yehova, ku tiamisiwila kovina viosi omunu a linga. Vesumbilo liaco, mua kongela oku kuata olondunge, ombembua, ekalo liwa kespiritu, elavoko liomuenyo ko pui, kuenda oku kolela Kokuaye. (Osamo 2:11; Olosapo 1:7; 10:27; 14:26; 22:4; 23:17, 18; Ovilinga 9:31) Mua kongelavo oku kuata ocisola. Omo liaco, voku sumbila Yehova, mua kongela ovina vi pamisa ukamba wetu Laye kuenda la vamanji. (Esinumuĩlo 10:12; Yovi 6:14; Va Heveru 11:7) Mua kongelavo oku kolela okuti, Eye o tu tata kuenda ecela akandu etu. (Osamo 130:4) Pole, omanu vana ka va yongola oku likekembela, ovo lika va kuata usumba woku nyoliwa Laye.a—Va Heveru 10:26-31.
Lilongisa Oku Sumbila Yehova
4. Nye ci tu kuatisa oku lilongisa ‘oku sumbila Yehova’?
4 Oku sumbila Yehova ku kuete esilivilo. Momo ku tu kuatisa oku nõla onjila ya sunguluka kuenda oku tambula asumũlũho a tunda kokuaye. Oco hẽ, tu ‘lilongisa ndati oku sumbila Yehova’? (Esinumuĩlo 17:19) Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua omanu va sumbilile Yehova kosimbu. Ovolandu aco a sonehiwila oku tu longisa. (Va Roma 15:4) Oco tu kũlĩhe elomboloko lioku sumbila Suku, tu konomuisi ulandu wa Soma Daviti.
5. Upange woku lisa olomeme wa kuatisa ndati Daviti oku sumbila Yehova?
5 Yehova wa yandulukile Saulu osoma yatete ya va Isareli. Saulu omo lioku kuatela usumba omanu, ka lekisile esumbilo ku Yehova. (1 Samuele 15:24-26) Pole, ovilinga via Daviti vi eca uvangi wokuti, wa lekisile esumbilo ku Yehova, kuenda wa kala ekamba liaye. Eye tunde vutila, wa kala ungombo wolomeme via isiaye. (1 Samuele 16:11) Eci a kala ungombo, olonjanja vimue kuteke ka kuatele epuluvi lioku pekela omo lioku lava olomeme. Kuenje, apuluvi aco o kuatisa oku kũlĩha oku sumbila Yehova. Ocili okuti, Daviti poku vanja kilu ka muile ovina viosi Yehova a lulika. Pole, wa limbuka okuti, Yehova o sesamẽla esumbilo lefendelo. Eye wa popia hati: “Eci mbanja ilu liove, hailio upange wovimuine viove, leci mbanja osãi lolombungululu wa lulika, [ndi] sokolola siti: Omunu hẽ nye okuti o wivaluka, pamue omõla omunu okuti o lipasula laye?”—Osamo 8:3, 4.
6. Eci Daviti a limbuka unene wa Yehova, nye a yeva vutima waye?
6 Daviti eci a sokisa utito waye lolohuluwa violombungululu, wa komõha calua. Ukũlĩhĩso waco ka wo vetiyile oku lulumila Suku. Pole, wo vetiya oku u sivaya loku popia hati: “Ilu li sapula ulamba wa Suku. Oluali lu situlula ovilinga viovaka aye.” (Osamo 19:1) Esumbilo liaco, lio vetiya oku kuata ukamba la Yehova kuenda oku lilongisa oku kuama olonjila Viaye via lipua. Kuenje wa kuata esanju lialua. Omo liaco, wa imbila Yehova ocisungo hati: “Ove wa kemãla haive o lingainga ovikomo. Ove lika Suku. Ndongise onjila yove, a Yehova, okuti ngendaenda locili cove. Pandeka utima wange kesumbilo lionduko yove.”—Osamo 86:10, 11.
7. Oku sumbila Yehova kua kuatisa ndati Daviti oku liyaka la Goliata?
7 Eci va Filisiti va tambula ofeka ya va Isareli, ocindululu cavo Goliata wa lipanda lavo hati: ‘Neni ulume oco ndi liyake laye. Nda wa ndi ponda, tu linga omanu vene.’ (1 Samuele 17:4-10) Saulu lolohoka viaye, va kuata usumba. Pole, Daviti ka kuatele usumba. Momo wa kũlĩhĩle okuti, voluali ka muli omunu ukuonene wa velapo. Yehova eye lika o sesamẽla esumbilo lia velapo. Omo liaco, wa sapuila Goliata hati: “Ame . . . njiya kokuove vonduko ya Yehova Ukualohoka.” Kuenje “owiñi wosi u limbuka okuti, Yehova ka popela losipata pamue lonjelia; momo oku liyaka kuaco kua Yehova.” Noke lekuatiso lia Yehova, wa ponda Goliata lewe liepipili.—1 Samuele 17:45-47.
8. Ovolandu a sangiwa Vembimbiliya atiamẽla komanu va sumbilile Suku kosimbu, a tu longisa nye?
8 Citava okuti, pamue tu liyaka lovitangi ale lovanyali vetu ndeci ca pita la Daviti. Oco hẽ, nye tu sukila oku linga? Eci tu liyaka lovitangi viaco, tu sukila oku kuama ongangu ya Daviti kuenda yomanu vakuavo va lekisile esumbilo ku Yehova kosimbu. Oku sumbila Yehova, ku kuatisa oku yuvula oku kuatela usumba omanu. Otembo yimue eci va Isareli va liyakele lovanyali vavo, Nehemiya wa va sapuila hati: ‘Ko ka va yokokeli. Ivaluki okuti, Yehova ukuonene, haeye o kola.’ (Nehemiya 4:14) Daviti la Nehemiya kuenda omanu vakuavo kosimbu, va lekisile ekolelo ku Yehova. Kuenje va tẽlisa ovikele viavo va tambuile Kokuaye. Nda tua kuama ongangu yavo, tuka tẽlisavo ocikele cetu tua tambula ku Yehova.
Oku Liyaka Lovitangi Kuenda Oku Sumbila Yehova
9. Ovitangi vipi Daviti a liyaka lavio loku lekisa esumbilo ku Yehova?
9 Daviti noke yoku ponda Goliata, Yehova wo kuatisa oku yula ovanyali valua. Kuenje wa fetika oku suvukiwa la Saulu. Tete Saulu wo lingila usuanji. Noke wa seteka oku u ponda. Ocili okuti, Yehova wa likuminyile Daviti okuti, oka linga osoma. Pole, vokuenda kuanyamo alua, wa sukilile oku tila. Handi vali, wa sukililevo oku yaka kuenda oku talamẽla otembo Yehova a sokiya yoku u lingisa osoma. Pole, ndaño lovitangi viaco, Daviti wamamako oku sumbila Yehova Suku yocili.—1 Samuele 18:9, 11, 17; 24:2.
10. Eci Daviti a liyaka lovitangi, wa lekisa ndati esumbilo ku Yehova?
10 Otembo yimue, Daviti wa tilile toke ku Akisi soma ya va Gati kolupale lua va Filisiti. Kolupale luaco, oko kua kala Goliata. (1 Samuele 21:10-15) Noke, akuenje va soma va fetika oku sandeka Daviti komanu okuti, eye unyali wofeka yavo. Oco hẽ, nye Daviti a linga? Daviti wa likutilila ku Yehova. (Osamo 56:1-4, 11-13) Noke poku sanda onjila yoku tila, wa likembisa oku kala ocitende. Pole, wa kũlĩhĩle okuti, Yehova eye wa kala oku u yovola poku sumũlũisa elikolisilo liaye. Ekolelo liaye, lia lekisa okuti, wa sumbilile Yehova.—Osamo 34:4-6, 9-11.
11. Eci tu liyaka lovitangi, ndamupi tu lekisa esumbilo ku Yehova ndeci Daviti a linga?
11 Etu, tu sukila oku kuama ongangu ya Daviti yoku lekisa esumbilo ku Yehova, kuenda oku kolela kohuminyo yaye yoku tu kuatisa eci tu liyaka lovitangi. Soma Daviti wa popia hati: “Kundika ku Yehova onjila yove. U kolela, kuenje eye o ci linga.” (Osamo 37:5) Eci ka ci lomboloka okuti, tu kundika ku Yehova ovitangi viosi tu liyaka lavio loku tula utima okuti, ka tu lingi vali cimue. Daviti eci a liyaka lovitangi, ka pingile lika ekuatiso ku Yehova okuti ka lingi vali cimue. Eye wa likolisilako oku talavaya lolondunge a tambula Kokuaye oco a yule ovitangi viaco. Pole, wa kũlĩhĩle okuti, omunu ka tẽla oku yula ovitangi longusu yaye muẽle. Cimuamue haico tu sukila oku linga. Noke yoku likolisilako oku yula ovitangi vietu, tu sukila oku vi eca peka lia Yehova. Pole, olonjanja vimue, ka tu tẽla oku linga cimue catiamẽla kovitangi viaco. Omo liaco, tu sukila oku kolela ku Yehova. Esumbilo lietu Kokuaye, li lekisiwa poku liyaka lovitangi. Soma Daviti wa popia hati: “Ukamba wa Yehova u kasi lava vo sumba.”—Osamo 25:14.
12. Momo lie tu sukilila oku kapako olohutililo vietu? Ocituwa cipi tu sukila oku yuvula?
12 Olohutililo vietu kuenda ukamba wetu la Yehova, vi kuete esilivilo liocili. Eci tu likutilila ku Yehova, tu sukila ‘oku kolela okuti, eye o kasi kilu. Kuenda eca onima kuava vo sanda.’ (Va Heveru 11:6; Tiago 1:5-8) Noke yoku tambula ekuatiso, tu sukila ‘oku eca olopandu’ kokuaye ndomo upostolo Paulu a tu vetiya. (Va Kolosai 3:15, 17) Ka tuka lingi ndomanu va tukuiwa la manji umue wa tiamẽla kocisoko Cakristão olombuavekua. Eye wa popia hati: ‘Omanu vamue va siata oku sima hati, Suku o kasi ndukuenje o talavaya vowotele. Nda va yongola cimue, va tulika ño eka, kuenje va tambula eci va pinga. Noke yoku tambula eci va pinga, vo tiuwiya pomangu yaye.’ Olondaka evi vi lomboloka okuti, omanu vamue va likutilila ño ku Yehova nda va yongola oku pinga cimue. Noke yoku tambula eci va yongola, va liwekapo oku u sanda. Ocituwa eci ka ci vetiya omunu oku sumbila Suku.
Ceci tu Liwekapo Oku Sumbila Suku
13. Otembo yipi Daviti a yandulukile Ocihandeleko ca Suku?
13 Eci Daviti a tala ohali, wa kuatisiwa la Yehova. Kuenje ekuatiso liaco lia pamisa esumbilo liaye kuenda ekolelo liaye. (Osamo 31:22-24) Pole, olonjanja vimue vitatu, wa liwekelepo oku sumbila Yehova. Kuenje, wa liyaka lovitangi vialua. Onjanja yatete, wa cilinga poku ambata ocikasia covisila eci va enda ko Yerusalãi. Eye wa ecelela okuti, cambatiwa kokalosa. Pole, Ocihandeleko ca Yehova ca lekisile okuti, ocikasia covisila cambatiwa la va Lewi. Eci Usa a seteka oku teyuila Ocikasia caco omo ca kala oku kupuka, Yehova wo yambula, kuenje wa fa. Ocili okuti, Usa wa lingile ekandu. Pole, ekandu liaco lia tunda ku Daviti omo lioku siapo oku sumbila Ocihandeleko ca Suku. Omo liaco, oku sumbila Suku ku lomboloka oku pokola kolonumbi viaye.—2 Samuele 6:2-9; Atendelo 4:15; 7:9.
14. Daviti poku tenda omanu, wa lekisa ndati etombo ku Yehova?
14 Noke, Daviti omo lioku vetiyiwa la Satana, wa tenda alume vakuavita via va Isareli. (1 Asapulo 21:1) Poku ci linga, ka lekisile esumbilo ku Yehova. Omo liaco, kua pondiwa eci ci soka 70.000 komanu va Isareli. Ndaño okuti, wa likekembela ku Yehova, pole, wa liyaka lovitangi vialua kumosi lomanu vakuavo.—2 Samuele 24:1-16.
15. Nye ca vetiya Daviti oku linga uvasi?
15 Onjanja yikuavo, Daviti wa lekisile vali etombo ku Yehova omo lioku linga uvasi la Batisieva ukãi wa Uriya. Eye wa kũlĩhĩle okuti, oku linga uvasi loku livela ukãi wamãle, ekandu. (Etundilo 20:14, 17) Ocitangi ca Daviti ca fetika poku vanja Batisieva osimbu a kala oku yua. Nda wa sumbilile Yehova, nda wa tiula ovaso aye koku vanja Batisieva kuenda oku yuvula ovisimĩlo vĩvi vutima waye. Pole, wamamako oku u vanja toke a fetika oku kuata oloñei vĩvi. Kuenje wa tomba olonumbi via Yehova. (Mateo 5:28; 2 Samuele 11:1-4) Eye ka ivalukile okuti, Yehova wa kũlĩha ekalo liosi liomuenyo waye.—Osamo 139:1-7.
16. Ovitangi vipi Daviti a liyaka lavio omo liovilinga viaye vĩvi?
16 Daviti la Batisieva eci va linga uvasi, va cita omõla. Kuenje, Yehova wa tuma uprofeto waye Natana oku situlula ekandu liaco. Eci Daviti a limbuka ekandu liaye, wa tumbulula esumbilo liaye ku Yehova. Kuenje wa likekembela kokuaye. Noke, wa livondela ku Yehova oco kako yanduluke loku u vupa espiritu Liaye li kola. (Osamo 51:7, 11) Omo liaco, Yehova wa ecela ekandu liaye. Kuenje wa yuvula oku u yambula. Pole, ko yovuile kovitangi via tunda kovilinga viaye vĩvi. Omõlaco a cita la Batisieva, wa fa. Noke vepata liaye mua iñila ovitangi vialua. Eyi oyo onima ya tunda koku siapo oku sumbila Yehova.—2 Samuele 12:10-14; 13:10-14; 15:14.
17. Lombolola ovitangi vi tunda kekandu.
17 Koloneke vilo oku siapo oku sumbila Yehova omo lioku linga ukahonga, kua siatavo oku nena ovitangi vialua. Sokolola ño esumuo ukãi a pondola oku kuata eci a yeva okuti, ulume waye wa linga uvasi lukãi ukuavo kupange. Omo liesumuo, ukãi o fetika oku lila. Kuenje, cambata otembo yalua oku kolela vali kulume waye loku lekisa esumbilo kokuaye. Etu tu pondola lika oku yuvula ovitangi viaco, nda tua lekisa esumbilo ku Yehova.—1 Va Korindo 6:18.
Sumbila Yehova Loku Yuvula Ekandu
18. Olonjila vipi Satana a siata oku kuama oco a yapule Akristão vocili?
18 Satana wa siata oku vetiya ovituwa vĩvi voluali oco a yapuise Akristão vocili. Eye o sandiliya oku yapuisa ovisimĩlo vietu, latũi etu kuenda ovaso etu. (Va Efeso 4:17-19) Pamue tu mola oviluvialuvia vi lekisa omanu va linga ukahonga. Ale tu yeva omanu va vangula ovina vĩvi. Oco hẽ, nye tu sukila oku linga?
19. Oku sumbila Yehova kua kuatisa ndati manji André oku yuvula ayonjo?
19 Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue ukulu wekongelo haeye ondotolo kofeka yimue yo Europa o tukuiwa hati, André.b Eci a kala oku talavaya kosipitali, kuteke akãi a talavaya lavo, va enda oku u yonja oco a lipekele lavo. Pole, manji André wa pandikisa kayonjo avo. Oco a yuvule ukamba lakãi vaco, wa nõlapo oku sanda upange ukuavo. Oku sumbila Yehova kua kuatisa manji André oku tambula asumũlũho a tunda kokuaye. Omo lioku sanda upange ukuavo, cilo eteke leteke o kuete otembo yoku talavaya olowola vimue Koseketa Yolombangi via Yehova vofeka yavo.
20, 21. (a) Oku sumbila Suku ku tu teyuila ndati koku linga ekandu? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
20 Oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile, ku tuala omunu koku pumba esumũlũho lioku kuata ukamba la Yehova. (Tiago 1:14, 15) Pole, nda tua sumbila Yehova, tu yuvula omanu vakuavituwa vĩvi, lovitumãlo vĩvi, kuenda ovitalukilo vi nyõla ovituwa vietu viwa. (Olosapo 22:3) Ovina viosi tu pumba voluali lulo, ka vi sokisiwa loku pumba ohenda ya Yehova. (Mateo 5:29, 30) Voku sumbila Yehova, ka mua kongelele lika oku yuvula ovina vĩvi ndeci: oku tala omanu va kasi epõlola. Pole, mua kongelavo oku ‘tiula ovaso etu kovina viesanda.’ Nda tua ci linga, tu kuata ekolelo liokuti, Yehova oka tu popela. Kuenda oka tu ĩha ovina viosi tu sukila komuenyo wetu.—Osamo 84:11; 119:37.
21 Oku sumbila Yehova, oyo lika onjila ya velapo. Momo ku nena asumũlũho alua. (Osamo 34:9) Vocipama cikuãimo tuka konomuisa ulandu waco.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Oco o kuate elomboloko liwa liondaka eyi, tanga o Despertai! 8 yosãi ya Susu yunyamo wo 1998 kocipama ca linga hati: “O Conceito da Bíblia: Por que temer um Deus de amor?” Ya sandekiwa Lolombangi via Yehova.
b Onduko yaye ya pongoluiwa.
O Tẽla Oku Lombolola Eci Tua Lilongisa?
• Voku sumbila Suku mua kongela oku lekisa ovituwa vipi?
• Oku sumbila Suku kua litepa ndati loku sumbila omanu?
• Ndamupi tu lekisa okuti, tu kuete elomboloko liohutililo?
• Oku sumbila Suku ku tu teyuila ndati koku linga ekandu?
[Elitalatu kemẽla 25]
Daviti Eci a kũlĩhĩsa ovilinga via Yehova, wa lilongisa oku lekisa esumbilo Kokuaye
[Elitalatu kemẽla 26]
Nye o sukila oku linga eci o liyaka layonjo?