Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi a Velapo Velivulu Lia Hagai Kuenda Lia Sakariya
CAKALA kunyamo wo 520 Otembo Yale. Otembo yaco, papitile ale akũi epandu kanyamo tunde eci va Yudea va tunda kumandekua ko Bavulono oco va fetike oku tunga ociseveto conembele ya Yehova ko Yerusalãi. Pole, osimbu handi ka va malele oku tunga onembele, upange waco wa fetika oku tatekiwa. Omo liaco, Yehova wa nõla uprofeto Hagai, kuenje, noke yolosãi vivali wa nõlavo uprofeto Sakariya oco va sapule ondaka Yaye.
Uprofeto Hagai la Sakariya va kuata ocimaho coku vetiya omanu oco va malusule upange woku tunga onembele. Elikolisilo liavo lia kuata onima yiwa, momo upange waco wa malusuiwa noke yanyamo atãlo. Esapulo Hagai la Sakariya va kunda li kasi Vembimbiliya, valivulu ambata olonduko viavo. Elivulu lia Hagai lia malusuiwa oku sonehiwa kunyamo wo 520. Pole, lia Sakariya lia malusuiwa kunyamo wo 518 Otembo Yale. Etu tua tambulavo ku Suku ocikele tu sukila oku tẽlisa osimbu handi esulilo lioluali lulo ka lieyile ndeci ovaprofeto va tambuile. Upange waco watiamẽla koku kunda Usoma, loku longisa omanu. Tu kũlĩhĩsi evetiyo tu pondola oku tambula velivulu lia Hagai kuenda lia Sakariya.
“SOKOLOLI NDOMO VU KASI”
Hagai wa kunda asapulo akuãla vokuenda kueci ci soka 112 koloneke. Esapulo liatete, li popia hati: “Sokololi ndomo vu kasi. Lamanẽli kolomunda, kopi oviti, tungi onjo yange okuti ndi yi sanjukila loku muisa layo ulamba. Oco ca popia Yehova.” (Hagai 1:7, 8) Omanu va tava kokuaye. Esapulo liavali li kuete ohuminyo ya popia hati: “Njukisa onjo yilo lulamba. Oco ca popia Yehova.”—Hagai 2:7.
Esapulo liatatu, li lekisa okuti, omo liowesi woku tunga onembele, ‘omanu vaco va vĩhisiwa ku Yehova kuenda upange wovaka avo,’ ka wa kuatele esilivilo. Pole, tunde keteke va fetika upange woku tumbulula onembele, Yehova wa va ‘sumũlũisa.’ Ndomo ca lekisiwa vesapulo liakuãla, Yehova wa likuminyile oku “nyõla unene wovoviali olofeka” kuenda oku vialeka Ombiali Seruvavele loku u “kolisa.”—Hagai 2:14, 19, 22, 23.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:6—Ondaka yokuti, “vu nyuanyua puãi [ka u kolua]” yi lomboloka nye? Ondaka eyi yi lomboloka ekambo liovinyu. Omo liekambo liesumũlũho lia Yehova, omanu ka va kuatele vali ovinyu yalua yokunyua okuti yi va koluisa.
2:6, 7, 21, 22—Helie o kasi oku tuñunya olofeka, kuenda nye ci kasi oku iyililako? Yehova eye o kasi oku “tuñunya olofeka viosi,” lekuatiso liupange woku kunda esapulo Liusoma voluali luosi. Upange waco, u kasi oku nena vonjo ya Yehova “ovina via velapo vi tunda kolofeka viosi,” kuenda oku yi yukisa lulamba. Noke kotembo ya sokiyiwa, “Yehova ukualohoka” oka tuñunya “ovailu loluali lokalunga longongo,” kuenje oluali lulo lũvi lalimue eteke luka kalako vali.—Va Heveru 12:26, 27.
2:9—Vonepa yipi ‘ulamba wonjo yikuavo ya Yehova wa velelepo ulamba wonjo yatete’? Ulandu waco wa tepiwa volonepa vitatu. Catete, etendelo lianyamo onembele yaco. Cavali, omunu wa longisilamo. Catatu, omanu va enda oku fendela Yehova vonembele yaco. Ndaño okuti, ulamba wonembele Salomone a tungile wa kala eci cisoka 420 kanyamo, tunde kunyamo wo 1027 toke wo 607, pole, ‘onjo yikuavo,’ ya kala eci cisoka 580 kanyamo okupisa kunyamo wo 515 Kotembo Yale, toke eci ya nyoliwa kunyamo wa 70 Kotembo ya Kristu. Handi vali, Mesiya okuti Yesu Kristu, wa longisila ‘vonjo yaco,’ kuenda etendelo liomanu va enda oku iyamo oku fendela Suku lia velelepo etendelo lionembele ‘yatete.’—Ovilinga 2:1-11.
Ceci tu Lilongisilako:
1:2-4. Ka tuka eceleli okuti, elambalalo kupange woku kunda, li tepulula ombili yetu yoku ‘vanjiliya tete usoma,’ okuti tu pitisa kovaso olonjongole vietu muẽle.—Mateo 6:33.
1:5, 7. Tu sukila oku kũlĩhĩsa ‘ekalo lietu,’ kuenda oku sokolola nda ovina tu kasi oku linga vi nyõla ukamba wetu la Suku.
1:6, 9-11; 2:14-17. Va Yudea koloneke via Hagai, va pitisile kovaso ovopange avo, pole ka va kuatele onima yiwa yovopange aco. Omo lioku liwekapo oku tunga onembele, ka va kuatele esumũlũho lia Suku. Omo liaco, tu sukila oku pitisa kovaso ovina viespiritu kuenda oku linga upange wa Suku lutima wosi. Tu sukilavo oku ivaluka okuti, ndaño tulohukũi ale tulohuasi, ‘esumũlũho lia Yehova olio li muisa ukuasi.’—Olosapo 10:22.
2:15, 18. Yehova wa vetiya va Yudea oku tiamisila utima wavo keteke liaco okuti, ka li lomboloka otembo yina va sepuile upange waye. Pole, li lomboloka eteke lioku fetika oku tiamisila utima kupange woku tumbulula onembele. Cimuamue haico catiamẽla kokuetu. Tu sukilavo oku likolisilako loku tiamisila utima koku fendela Suku yetu.
‘HALUNENEKO TE LESPIRITU LIANGE’
Uprofeto Sakariya wa fetika upange waye lesapulo lioku laleka va Yudea oco ‘va tiuke ku Yehova.’ (Sakariya 1:3) Ovinjonde ecelãla a mola, via lekisa ohuminyo yekuatiso lia Suku kupange woku tunga onembele. (Tanga pokakasia losapi hati: “Ovinjonde Ecelãla Viocindekaise Sakariya a Mola.”) Upange woku tunga onembele ka uka malusuiwa ‘loku yaka, pamue lunene womanu, pole uka malusuiwa lespiritu lia Yehova.’ (Sakariya 4:6) Ulume umue o tukuiwa hati, “Cinjovelela,” eye oka “tunga onjo ya Yehova.” Kuenje, ‘oka linga ocitunda kuenda oka tumãla kocalo caye.’—Sakariya 6:12, 13.
Ombetele ya tuma olomunga oco vi pule ovitunda catiamẽla kocipito coku likandangiya okulia omo lioku nyõliwa kuo Yerusalãi. Yehova wa sapuila Sakariya hati, oloneke viesumuo via kala vokuenda kuoku likandangiya okulia onjanja yakuãla poku ivaluka ovitangi vieya ko Yerusalãi, vika linga ‘olotembo viesanju lonjolela kuenda ovipito viesanju.’ (Sakariya 7:2; 8:19) Vasapulo avali a kuamamo, mua kongelele eyambulo liolofeka, liovaprofeto vesanda, kuenda liocitumasuku catiamẽla ku Mesiya, lesapulo lioku tumbulula omanu va Suku.—Sakariya 9:1; 12:1.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
2:1—Momo lie ulume a setekela o Yerusalãi lukolo? Oku yi seteka lukolo, kua kala ocindekaise cokuti kuka tungiwa ocimbaka coku teyuila olupale luaco. Pole, ungelo wa Yehova wa lekisa okuti, o Yerusalãi yika kala olupale lunene kuenda Yehova oka lu teyuila.—Sakariya 2:3-5.
6:11-13—Anga hẽ ekolowa lio Citunda Cinene Yehosua lio lingisavo oku kala osoma? Sio, momo Yehosua ka kale ukuepata lia Daviti. Pole, ekolowa liaye lia kala ocindekaise cocitumasuku ca Mesiya. (Va Heveru 6:20) Ocitumasuku catiamẽla ‘Kocinjovelela,’ ca tẽlisiwa eci Yesu Kristu a linga Osoma kilu, haeye Ocitunda. (Yeremiya 23:5) Ndeci Yehosua a kala ocitunda cavelapo ca va Yudea va tiuka kumandekua poku malusula upange woku tunga onembele, haico ca pita la Yesu Kristu. Eye wa linga Ocitunda Cavelapo vefendelo liocili vonembele yespiritu ya Yehova.
8:1-23—Otembo yipi kua tẽlisiwa asapulo ekũi a tukuiwa vovinimbu evi? Asapulo aco a kuamiwa londaka yoku popia hati, “Eci oco ca popia Yehova,” kuenda oco Suku yombembua a likuminya komanu vaye. Alua pokati kasapulo aco, a tẽlisiwa kocita cepandu Kotembo Yale. Pole, akuavo, a tẽlisiwa kunyamo wo 1919, kuenda akuavo a kasi oku tẽlisiwa cilo.a
8:3—Momo lie o Yerusalãi va yi tukuila hati, “imbo liesunga”? Osimbu handi o Yerusalãi ka ya nyõliwile kunyamo wo 607, ya kala “imbo” lia enda oku talisa omanu ohali. Momo ovaprofeto vaco lovitunda, va kala vakuavitukiko. Handi vali, omanu vaco va kalavo olondingaĩvi. (Sofoniya 3:1; Yeremiya 6:13; 7:29-34) Pole, eci onembele ya malusuiwa oku tungiwa, kuenda omanu va lalekiwa oku fendela Yehova, va fetika oku kuama efendelo liocili. Kuenje, o Yerusalãi ya tukuiwa hati, “imbo liesunga.”
11:7-14—Sakariya oku teya ombueti yi tukuiwa hati, “Henda” kuenda yikuavo yi tukuiwa hati, “Etokekiso,” ca lombolokele nye? Sakariya wa lekisiwa nda umue wa tumiwa oku kala “ungombo wolomeme via tukuilua oku fa,” ale oku songuila omanu va enda oku talisiwa ohali lasongui vavo. Omo liocikele caye coku kala ungombo, wa kala ocindekaise ca Yesu Kristu una wa tumiwile komanu va lingile ocisila la Suku, pole, ka vo tavele. Oku teyiwa kuombueti yi tukuiwa hati, “Henda,” ci lomboloka okuti, Suku o malusula ocisila Cocihandeleko a lingile la va Yuda kuenda ka va kuatela vali ohenda. Oku teyiwa kuombueti yi tukuiwa hati, “Etokekiso,” ci lomboloka oku nyõla ukamba wa kala pokati ka va Yuda kuenda va Isareli.
12:11—Nye ci lomboloka oku “lilila ko Hadrimone ketapi lia Megido”? Soma Yosiya woko Yuda, wa pondiwa la Fareo Neko wo Kegito kuyaki va lingila “ketapi lia Megido.” Kuenje, omanu ‘va lila’ olofa viaye vokuenda kuanyamo alua. (2 Asapulo 35:25) Omo liaco, omanu oku “lilila ko Hadrimone,” ci lomboloka esumuo va kuata omo liolofa via Yosiya.
Ceci tu Lilongisilako:
1:2-6; 7:11-14. Yehova o sanjukila vana va likekembela okuti va tava kelungulo, kuenje va tiuka kokuaye poku u fendela lutima wosi. Eye ka tambulula vana vo pinga ekuatiso pole, va likala oku pokola kolonumbi viaye, okuti vo wimba onyima, haivo ‘vamamako oku eca ovitukiko, loku sitika ovatũi avo, kuenda ka va yevi’ kesapulo liaye.
4:6, 7. Lacimue ca tẽla oku tateka espiritu lia Yehova koku kuatisa upange woku tumbulula onembele. Omo liaco, ndaño tu liyaka lovitangi kupange wa Yehova Suku, tu sukila oku ivaluka okuti, tu pondola oku vi yula nda tua kolela kokuaye.—Mateo 17:20.
4:10. Lekuatiso lia Yehova, Seruvavele kumue lomanu vaye va malusula onembele loku kuama olonumbi via Suku. Ndaño ka tua lipuile, tu pondola oku kolela kolohuminyo via Yehova.
7:8-10; 8:16, 17. Oco tu taviwe la Yehova, tu sukila oku lekisa esunga, ocisola, ohenda kuenda oku vangula ocili la vakuetu.
8:9-13. Yehova o tu sumũlũisa eci tu ‘pamisa ovaka etu’ poku linga upange a tu ĩha. Vasumũlũho aco, mua kongela ombembua, loku kolapo, kuenda oku pamisa ukamba wetu laye.
12:6. Vana va kuete ocikele coku songuila omanu va Yehova, va sukila oku lekisa ombili kupange waco poku kala “ndumĩhi kasita.”
13:3. Tu sukila oku velisapo ekolelo tu kuetele Suku yocili, kuenda kocisoko caye okuti ukamba tu kuete lomanu u sule.
13:8, 9. Omanu vana va likalele oku fendela Yehova okuti ka va taviwile vali laye va luile calua, kuenda va tepiwile volonepa vivali. Onepa yatatu oyo lika ya yelisiwa ndu okuti va pita vondalu. Koloneke vilo, etendelo lia Vakuetavo Liesanda vana va litukula hati Akristão, lia livokiya calua. Pole ka va taviwa la Yehova. Etendelo limue litito Liakristão olombuavekua ovo lika va siata ‘oku tukula onduko ya Yehova,’ kuenda va nõlapo oku yelisiwa. Ovo kumue Lakristão vakuavo, ka va eci uvangi wokuti, Olombangi Via Yehova lika konduko, pole va pokolavo kokuaye.
Tu Sukila Oku Kuata Ombili
Esapulo lia Hagai leli lia Sakariya, li tu kuatisa ndati koloneke vilo? Eci tu sokolola ndomo esapulo liavo lia vetiya va Yudea oku tẽlisa upange woku tumbulula onembele, ci tu vetiyavo oku kuata ombili kupange woku kunda esapulo Liusoma kuenda oku longisa omanu.
Sakariya wa popele hati, Mesiya o keyilila “kokacimbulu,” kuenje, oka pakuiwa ‘lakũi atatu kolosiekele viopalata.’ Noke o pondiwa, kuenje “olomeme vi sandoka.” (Sakariya 9:9; 11:12; 13:7) Oku sokolola ndomo ocitumasuku ca Sakariya ca tẽlisiwa ku Mesiya, ci pamisa ekolelo lietu! (Mateo 21:1-9; 26:31, 56; 27:3-10) Omo liaco, nda tua kolela Kondaka ya Yehova, kuenda kolohuminyo viaye vioku tu popela, tu pamisa ekolelo lietu.—Va Heveru 4:12.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Tanga Utala Wondavululi 1 wosãi ya Susu wo 1996, kemẽla 9 toke 22, kelimi Lioputu.
[Okakasia kemẽla 19]
OVINJONDE ECELÃLA VIOCINDEKAISE SAKARIYA A MOLA
1:8-17: Vi lekisa ohuminyo yoku malusula onembele, kuenda vi lekisavo okuti, o Yerusalãi lalupale akuavo o Yuda aka sumũlũisiwa.
1:18-21: Vi lekisa ohuminyo yoku kundula “olombinga vikuãla” via sandola o Yuda, okuti vi lomboloka olosoma viosi via suvukile efendelo lia Yehova.
2:1-13: Vi lekisa okuti, o Yerusalãi yika kala yinene kuenda Yehova oka kala ‘ndocimbaka condalu ci yi ñuala’ poku yi teyuila.
3:1-10: Vi lekisa okuti Satana eye wa kuatisa koku tateka upange wonembele. Kuenje Yehosua Ocitunda Cinene, oka yovuiwa kuenda oka yelisiwa.
4:1-14: Vi eca ohuminyo yokuti ovitangi vi kasi ndolomunda vika yuliwa kuenda Ombiali Seruvavele oka malusula upange woku tunga onembele.
5:1-4: Vi lombolola asiñalo atiamẽla kolondingaĩvi ka via tambuile eyambulo.
5:5-11: Vi lombolola esulilo liolondingaĩvi.
6:1-8: Vi lekisa ohuminyo yoku songuiwa lovangelo kuenda oku teyuiwa lavo.
[Elitalatu kemẽla 16]
Esapulo lia Hagai leli lia Sakariya lia kuata ocimãho cipi?
[Elitalatu kemẽla 18]
Omanu vana va kuete ocikele coku songola va sokisiwa ndati “ndumĩhi kasita”?