“Ovaso” A Yehova A Lete Ovina Viosi
“Ovaso a [Yehova] a tala tala omãla vomanu.”—OSA. 11:4.
1. Omanu vapi tu sole oku linga lavo ukamba?
NYE osima catiamẽla komanu va siata oku lekisa ocisola kokuove? Ovo va siata oku eca ovisimĩlo viavo eci o yongola oku linga cimue. Va siatavo oku eca ekuatiso liavo eci o li sukila. Nda o sukila elungulo, va lieca locisola. (Osa. 141:5; Va Gal. 6:1) Anga hẽ, ku sanjukila oku kuata ukamba lomanu vaco? Yehova Lomõlaye, va kuete ovituwa ndevi viomanu vaco. Ovo va tu kuetele ohenda yavelapo okuti, yomanu yi sule, momo ohenda yaco yi vetiyiwa locisola. Kuenje va yongola oku tu kuatisa oco tu “kuate omuenyo wocili.”—1 Tim. 6:19; Esit. 3:19.
2. Yehova wa kapako ndati afendeli vaye?
2 Ukualosamo Daviti, wa lombolola ocisola Yehova a tu kuetele poku popia hati: “Ovaso a [Yehova] a tala tala omãla vomanu, ovisokopia viaye vi va seteka.” (Osa. 11:4) Yehova wa kũlĩhĩsa ekalo lietu, kuenda o lete eci ci kasi vutima wetu. Daviti wa soneha hati: “Nda o nyika utima wange, nda o seteka vuteke, . . . kokuange ku sangiko evĩho.” (Osa. 17:3) Daviti wa limbukile ndomo a kapiwako la Yehova. Eye wa kũlĩhĩle okuti, nda wa linga ekandu, o sumuisa Yehova. O tava hẽ okuti Yehova o ku kuatisa ndeci ca pita la Daviti?
Yehova o Lete Ovisimĩlo Viutima
3. Yehova wa siata oku lekisa ndati ocituwa ca sunguluka kakulueya etu?
3 Yehova wa kapako ovisimĩlo viutima wetu. (Osa. 19:14; 26:2) Omo okuti Eye ukuacisola, ka kapiko akandu atito tua siata oku linga. Sara ukãi wa Avirahama, ndaño wa yola epembe, pole, wa ci lingila omo liusumba a kuatela ungelo wa lipongolola vetimba liositu. Kuenje, ungelo wa lekisa umbombe poku u lungula. (Efet. 18:12-15) Ndaño Yovi wa popele hati, wa kala ‘ukuesunga,’ pole, Yehova Suku wo sumũlũisa. Momo wa kũlĩhĩle okuti, wa kala oku talisiwa ohali la Satana. (Yovi 32:2; 42:12) Cimuamue haico ca pita lukãi ocimbumba woko Sarepata eci a pembula uprofeto Eliya. Yehova wo wecela, momo, wa limbukile okuti, wa sumuile calua omo lioku fisa omõlaye umosi.—1 Olos. 17:8-24.
4, 5. Yehova wa kapeleko ndati Avimeleke?
4 Omo okuti, Yehova o kũlĩhĩsa ovitima viomanu, wa siata oku lekisa esunguluko ku vana ka vo fendela. Tu kũlĩhĩsi ulandu wa Avimeleke una wa kala soma ya va Filisiti volupale luo Gerare. Avimeleke ka limbukile okuti, Avirahama la Sara va kala olohueli. Omo liaco, wa yonguile okuti, Sara o linga ukãi waye. Pole, osimbu Avimeleke ka li pekelele laye, Yehova wa popia laye vonjoi hati: “Lamevo ndi ci [okuti] wa ci linga lutima wa sunguluka, haime nda ku tateka oku ndingila ekandu, oco sia tavele okuti u lamba. Cilo tiula ukãi wulume waco, momo eye uprofeto, o ku likutililila kuenje o kala lomuenyo.”—Efet. 20:1-7.
5 Yehova wa temẽla Avimeleke, omo lioku fendela olosuku viesanda. Pole, wa limbuka okuti, Avimeleke wa lekisa umbombe vepuluvi liaco. Yehova wa limbukavo ekalo liaye, kuenje wo sapuila ndomo a pondola oku eceliwa kuenda oku “kala lomuenyo.” Suku yaco hayeko hẽ ove o yongola oku vumba?
6. Yesu wa kuama ndati ongangu ya Isiaye?
6 Yesu wa kuama ongangu ya Isiaye poku kapako ovina viwa olondonge viaye via enda oku linga, kuenda oku ecela akandu avo. (Mar. 10:35-45; 14:66-72; Luka 22:31, 32; Yoa. 15:15) Ovituwa Yesu a lekisa tu vi limbukila kolondaka vi sangiwa kelivulu lia Yoano 3:17 li popia hati: “Suku ka tumilile Omõla voluali oku pisa oluali, [pole], wo tumila okuti oluali lu popeliwa laye.” Yehova la Yesu va siata oku lekisa ocisola kokuetu. Momo va yongola okuti, tu kuata omuenyo ko pui. (Yovi 14:15) Eli olio esunga lieci Yehova a siatela oku kũlĩhĩsa ovitima vietu, ndomo a tu tenda, kuenda oku kapako ovina tu linga.—Tanga 1 Yoano 4:8, 19.
Yehova o tu Kuetele Ocisola
7. Momo lie Yehova a siatela oku kũlĩhĩsa ekalo liutima wetu?
7 Ka ca sungulukile oku sima okuti, Yehova o kasi ndosipayu kilu yi sandiliya oku tu kuata omo liakandu tua siata oku linga! Satana wa siata oku popia hati, tu kuete ocipululu. (Esit. 12:10) Eye wa siatavo oku tu lundila ovina vialua viuhembi! (Yovi 1:9-11; 2:4, 5) Catiamẽla ku Suku ukualosamo wa soneha hati: “A Yehova, nda . . . o patekela olongole [vietu], helie o talama, a Yehova?” (Osa. 130:3) Ocili okuti, Lomue! (Uku. 7:20) Yehova wa siata oku kũlĩhĩsa ekalo lietu ndeci onjali ukuacisola yi teyuila omõlaye o kasi kohele. Eye wa siata oku tu lungula omo liahonguo a tunda kekambo lietu lioku lipua oco tu yuvule ovina vi kapa kohele ekalo lietu.—Osa. 103:10-14; Mat. 26:41.
8. Yehova wa siata oku pindisa ndati afendeli vaye?
8 Ocisola ca Suku, tu ci limbukila kalungulo a siata oku tu ĩha kuenda alongiso a sangiwa Vovisonehua, a sandekiwa ‘lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ (Mat. 24:45; Va Hev. 12:5, 6) Yehova wa siatavo oku tu kuatisa lolonumbi vieciwa kolohongele, kuenda ‘olongavelo komanu.’ (Va Efe. 4:8) Cavelapo kokuaye, oku kũlĩha nda tu kasi oku pokola kepindiso tua siata oku tambula kuenda oku amamako oku tu kuatisa. Osamo 32:8 yi popia hati: “Hu longisa, hu imbaimba onumbi yonjila wenda. Hu lungula, hu imba ovaso.” Omo liaco, tu sukila oku pokola kovina Yehova a siata oku tu longisa! Tu sukilavo oku amamako oku lekisa umbombe kuenda oku limbuka okuti, eye Ulongisi wetu kuenda Isietu ukuacisola.—Tanga Mateo 18:4.
9. Olonjanjo vipi tu sukila oku yuvula, kuenda momo lie?
9 Tu sukila oku yuvula epela, ekambo liekolelo, kuenda oku ‘yapuisiwa lekandu.’ (Va Hev. 3:13; Tia. 4:6) Ocituwa caco ca siata oku fetikila kovisimĩlo ka via sungulukile. Kuenje, omunu ka pokola vali kalungulo Ovisonehua. Noke, ovituwa viaco viu vetiya oku linga unyãli wa Suku, kuenje o liyaka lovitangi vialua! (Olosap. 1:22-31) Omo liaco, tu konomuisi ulandu wa Kaini, omõla watete wa Adama la Heva.
Yehova o Lete Ovina Viosi Kuenda o vi Tetulula Lesunga
10. Momo lie Yehova ka tavelele ocilumba ca Kaini, kuenda nye ca kala vutima waye?
10 Eci Kaini la Havele va eca ocilumba ku Yehova, Eye wa sanjukila onjongole yavo yoku eca. Noke Suku wa sanjukila ocilumba ca Havele, pole, ka tavele ca Kaini, momo ka lekisile ekolelo. (Efet. 4:4, 5; Va Hev. 11:4) Omo liaco, Kaini wa kuatela onyeño manjaye.—Efet. 4:6.
11. Kaini wa lekisa ndati ovisimĩlo ka via sungulukile, kuenda ulandu waco u tu longisa nye?
11 Yehova wa limbuka ocituwa cĩvi Kaini a lekisa, kuenje wo sapuila hati, nda wa pongolola utima waye, o pandiyiwa. Pole, Kaini ka tavele kelungulo Liululiki waye, kuenje wa ponda manjaye. Ocituwa cĩvi Kaini a lekisa co vetiya oku tambulula Suku letombo eci o pula hati: “Manjove Havele hẽ o kasi pi? Eye wa kumbulula hati, Siko; ame nga ñasi locikele ca manjange?” (Efet. 4:7-9) Omo lietombo lia kala kutima waye, ka tavele kelungulo lia Suku! (Yer. 17:9) Ulandu owu u tu longisa okuti, tu sukila oku yuvula lonjanga ovisimĩlo ka via sungulukile osimbu handi ka via tu yapuisile. (Tanga Tiago 1:14, 15.) Nda tua tambula elungulo limue Liovisonehua, tu sukila oku eca olopandu kuenda oku limbuka okuti, Yehova o tu sole.
Kakuli Ekandu ka Liletiwe la Yehova
12. Onima yipi Yehova a siata oku eca ku vana ka va likekembela?
12 Omanu vamue va siata oku sima hati, nda lomue wa limbuka ekandu va linga, ka va yambuiwa. (Osa. 19:12) Pole, ka kuli ekandu li lingiwila vuyombeki okuti ka li kũlĩhĩwa. Ovisonehua vi tu sapuila hati: “[Ovina] viosi vi situluiwa, kuenje vi moleha kovaso [a una] o laika oku tu tetuluila.” (Va Hev. 4:13) Yehova eye Onganji yi kũlĩhĩsa eci ci kasi vutima wetu, kuenda o tetuluila lesunga vana va lueya olonumbi viaye. Momo, eye “Suku yohenda, ukuacali, ukuakulivala konyeño, ukuacisola calua haeye ukuacili.” Pole, vana va ‘linga ekandu ocipango okuti ka va yongola oku likekembela, o va yambula.’ (Etu. 34:6, 7; Va Hev. 10:26) Cimuamue haico ca pita eci Yehova a yambula Akani la Ananiya kuenda Safira.
13. Ovisimĩlo vĩvi via vetiya ndati Akani oku linga ovina ka via sungulukile?
13 Akani wa lueya olonumbi via Suku, eci a nyana ovikuata vimue volupale luo Yeriko, kuenje wa vi seleka vombalaka yaye, oco vi kuatise epata liaye. Eci ekandu liaco lia situluiwa, wa limbuka okuti, eci a linga ka ca sungulukile. Kuenje, wa popia hati: ‘Nda linga ekandu ku Yehova.’ (Yeh. 7:20) Akani wa kuata utima ũvi ndowu wa Kaini. Ocipululu co vetiya oku nyana. Omo okuti ovikuata a nyana vo Yeriko via tiamẽlele ku Yehova Suku, ci lekisa okuti, ovina viaco wa vi nyana kokuaye. Omo liaco, eye kumue lepata liaye va yambuiwa lolofa.—Yeh. 7:25.
14, 15. Momo lie Ananiya la Safira va sesamẽlele oku yambuiwa la Suku, kuenda ulandu waco u tu longisa nye?
14 Ananiya lukãi waye Safira, va kala vekongelo ko Yerusalãi. Noke lio Pendekoste yunyamo wa 33, kua kala olombongo vimue vioku kuatisa vamanji va tunda kolofeka kupãla okuti, va kala vo Yerusalãi. Olombongo viaco, via enda oku eciwa la vamanji. Eci Ananiya a landisa epia liavo, ukãi waye wa lekisa esakalalo omo lioku sima okuti, onepa yimue yolombongo yeciwa vekongelo. Ovo va popia hati, va yongola oku eca olombongo viosi vekongelo. Momo, va yonguile oku pandiyiwa la vamanji. Pole, va kemba. Noke, Yehova wa situlula uhembi wavo kupostolo Petulu una wa pula ku Ananiya esunga lieci a kembela. Vonjanja yaco, Ananiya wa kupuka, kuenje wa fa. Noke, ukãi waye Safira, wa favo.—Ovil. 5:1-11.
15 Ananiya lukãi waye Safira, ka va yapuisiwile lolombongo. Ovo va nõlapo oku kemba ovapostolo, kuenda va ‘lueyela espiritu sandu lia Suku.’ Onjila Yehova a kuama ya lekisa okuti, wa teyuila ekongelo komanu vana vakuambambe. Embimbiliya li lekisa okuti, “ci linga usumba oku fa peka lia Suku o kasi lomuenyo.”—Va Hev. 10:31.
Lekisa Esunguluko Olonjanja Viosi
16. (a) Satana wa siata oku seteka ndati oku yapula afendeli va Suku? (b) Olonjila vipi Eliapu lia siata oku kuama oco li yapule omanu vocikanjo cove?
16 Satana wa siata oku sandiliya onjila yoku tu yapula oco ka tuka taviwe la Yehova. (Esit. 12:12, 17) Ovisimĩlo Vieliapu tu vi limbukila kukahonga wa siata voluali kuenda ungangala. Koloneke vilo, ca leluka oku tala omanu va kasi epõlola vo televisãu. Omo liaco, tu yuvuli ayonjo a Satana, kuanda tu kuami ongangu yukualosamo Daviti wa soneha hati: “[Ndi] sumbila onjila ya pua eko. . . . Vonjo yange ndinga ukuesunga liovutima.”—Osa. 101:2.
17. (a) Momo lie Yehova aka situluila akandu kotembo a sokiya? (b) Nye tua nõlapo oku linga?
17 Koloneke vilo, Yehova ka siatele oku linga ovikomo vioku situlula akandu omanu, kuenda ovituwa viavo vĩvi ndeci a lingaile kosimbu. Omo okuti o lete ovina viosi, kotembo a sokiya, oka vi situlula. Paulu wa popia hati: “Akandu omanu vamue a moleha lonjanga, okuti a sesamẽla oku [tetuluiwa], a vakuavo puãi a moleha noke.” (1 Tim. 5:24) Yehova o lekisa ocisola poku situlula ovina ka via sungulukile. Eye o sole ekongelo kuenda o yongola oku li teyuila kevĩho. Eye wa siata oku lekisa ohenda komanu vana va lueya okuti, noke va likekembela. (Olosap. 28:13) Omo liaco, tu amamiko oku lekisa epokolo ku Suku, kuenda oku yuvula oku yapuisiwa la vakuetu.
Lekisa Epokolo Lutima Wosi
18. Nye Soma Daviti a yonguile okuti omõlaye o ci lekisa ku Suku?
18 Soma Daviti wa sapuila omõlaye Salomone hati: “Kũlĩha Suku ya soyove, u vumba loku pua evelo kuenda lutima wove wosi. Momo Yehova o [pendosola] ovitima viosi, kuenje o limbuka ovipangelo viosi viovisimĩlo.” (1 Asa. 28:9) Ndanõ omõla a Daviti wa tavele ku Suku, isiaye wa yonguile okuti, o pitisa kovaso upange u kola. Eye wa yonguilevo okuti, Salomone o sanjukila ocisola Yehova a siata oku lekisa komanu Vaye. Ove hẽ, wa siata oku lekisa olopandu ku Yehova omo liocisola a kuetele omanu vaye?
19, 20. Nye ca kuatisa Daviti oku linga ekamba lia Suku ndomo ca lekisiwa Vosamo 19:7-11, kuenda tu kuama ndati ongangu yaye?
19 Yehova wa kũlĩha okuti, omanu vana va kuete ovituwa viwa va pondola oku amẽla kokuaye, kuenda ukũlĩhĩso va kuete watiamẽla kovituwa viaye, u va vetiya oku kuata ukamba laye. Eye o yongola okuti, tu u kũlĩha kuenda tu vetiya omanu oku kũlĩha ovituwa viaye. Tu ci linga ndati? Tu ci linga poku lilongisa Ondaka yaye oco tu tambule asumũlũho aye.—Olosap. 10:22; Yoa. 14:9.
20 Ove hẽ, wa siata oku tanga Ondaka ya Suku eteke leteke, loku likutilila oco yiku kuatise? Wa siata hẽ oku limbuka esilivilo lioku pokola kolonumbi Viembimbiliya? (Tanga Osamo 19:7-11.) Nda wa siata oku ci linga, ci pamisa ekolelo liove, kuenda ocisola cove laye ci li vokiya. Kuenje, o kala ekamba liove, kuenda oku kuatisa kovina viosi o linga. (Isa. 42:6; Tia. 4:8) Omo liaco, Yehova oka lekisa ocisola kokuove poku ku sumũlũisa kuenda oka ku teyuila kespiritu, osimbu amamako oku endela vonjila yi tuala komuenyo.—Osa. 91:1, 2; Mat. 7:13, 14.
O Tambulula Ndati?
• Momo lie Yehova a siatela oku kũlĩhĩsa ekalo liutima wetu?
• Nye ca siata oku vetiya omanu vamue oku linga ovanyali va Suku?
• Tu limbuka ndati okuti, Yehova o pondola oku tu kuatisa?
• Tu pondola ndati oku pokola ku Suku lutima wetu wosi?
[Elitalatu kemẽla 4]
Yehova wa siata oku tu tata ndati ndonjali ukuacisola?
[Elitalatu kemẽla 5]
Ulandu wa Ananiya u tu longisa nye?
[Elitalatu kemẽla 6]
Nye ci tu kuatisa oku vumba Yehova lutima wosi?