Ndomo Endisa Ciwa Omuenyo Wove Osimbu Kua Kuelele
“OVO va kuela, kuenje vamamako lesanju.” Olondaka evi ovio via siata oku malusula esapulo limue liomãla. Olofilme vi lekisa omanu va namulãla kuenda olonovela, via siata oku vetiya omanu oku sima okuti, olohuela ovio vi nena esanju liocili! Omo liaco, kolofeka vimue, omanu va siata oku vetiya amalẽhe oco va kuele. Ukãi umue o tukuiwa hati, Debby, eci a kuata ci pitahãla 20 kanyamo, wa popia hati: “Omanu va linga ovina vimue vi ku vetiya oku sima okuti ufeko o sukila oku kuata ocimãho coku kuela. Ovo va vetiya oku kuata ovisimĩlo viokuti, omuenyo u fetika lika noke yolohuela.”
Omunu wosi o kuete elomboloko liovina viespiritu, ka kuete ovisimĩlo viaco. Ndaño kotembo ya va Isareli omanu va enda oku kuela, pole, Embimbiliya li tukula alume lakãi vamue ka va kuelele okuti, va tambula asumũlũho alua. Koloneke vilo, kuli Akristão vamue ka va yongola oku kuela, osimbu okuti, vakuavo, ka va kuela omo liovitangi viomuenyo. Ndaño okuti, omanu vamue va kuete esunga lieci ka va kuelela, pole, ku votuiwa epulilo liokuti: Ukristão una ka kuelele o pondola ndati oku amamako lesanju?
Ndaño Yesu ka kuelele, wa kuata esunga omo liocikele cupange a tambuile. Yesu ka kuelele, momo wa limbukile ocikele a tambula. Eye, wa sapuila olondonge viaye hati, vamue pokati kavo, “va tẽla” oku amamako okuti, ka va kuela. (Mat. 19:10-12) Yesu wa popia hati, oco tu amameko lesanju ndaño ka tua kuelele, tu sukila oku kapako onjila tua nõla.
Anga hẽ, elungulo lia Yesu li tiamisiwila lika komunu umue wa nõlapo oku kala okuti, ka kuela oco a tiamisile lika utima kovikele viaye vocisoko ca Yehova? (1 Va Kor. 7:34, 35) Sio, hacoko. Tu konomuisi ocitangi ca pita la manji umue o tukuiwa hati, Ana o kuete ci pitahãla 30 kanyamo okuti, ka sangele omunu wa sunguluka oku li kuela laye. Eye wa popia hati: “Eteke limue, ulume umue ndi talavaya laye kupange okuti Hambangiko ya Yehova, wa sapela lame oco tu likuele. Vepuluvi liaco, nda kuata esanju lialua, pole, noke ndopa lonjanga vutima ovisimĩlo viaco, momo ndi yongola oku kueliwa lomunu umue o ndi kuatisa oku pamisa ukamba wange la Yehova.”
Onjongole yoku “kueliwa vu Ñala,” ya siata oku kuatisa vamanji valua akãi oku yuvula oku kuela umue okuti, Hambangiko ya Yehova, ndeci Ana a linga.a (1 Va Kor. 7:39; 2 Va Kor. 6:14) Omo lioku sumbila elungulo lia Suku, va nõlapo oku amamako okuti ka va kuela vokuenda kuotembo yalua. Va pondola ndati oku kuata esanju?
Lekisa Ocituwa Coku Tiamisila Utima Kovina Viwa
Uloño woku pandikisa locitangi cimue, watiamẽla lika kovisimĩlo vietu. Manji umue okuti, ka kuelele o tukuiwa hati, Carmen, o kuete ci pitahãla 40 kanyamo, wa popia hati: “Nda sanjukila ovina ndi kuete, kuenda si sakalala loku sokolola ovina si kuete.” Ocili okuti, olonjanja vimue tu sumua omo lioku kala ulika. Pole, poku kũlĩha okuti vamanji valua voluali va kasivo oku liyaka lovitangi viaco, ci tu vetiya oku likolisilako oku pandikisa lekolelo. Yehova wa siata oku kuatisa vamanji valua ka va kuelele oco va kuate esanju kuenda oku pandikisa kovitangi vikuavo.—1 Pet. 5:9, 10.
Vamanji valua va siata oku limbuka esilivilo lioku amamako okuti, ka va kuela. Manji umue o tukuiwa hati, Ester, o kuete ci pitahãla 30 kanyamo okuti ka kuelele, wa popia hati: “Nda limbuka okuti, oco omunu a kuate esanju komuenyo, o sukila oku tiamisila utima kovina viwa eci a liyaka locitangi cimue.” Noke wamisako hati: “Nda kolela okuti, ci kale okuti ndi kuela ale sio, pole, nda nda pitisa kovaso Usoma, Yehova ka ndi limĩla lacimue ciwa.” (Osa. 84:11) “Omuenyo wange ka u kasi ndomo nda simĩle, pole ndi kuete esanju, kuenda ndamamako lesanju liaco.”
Ovolandu Embimbiliya Vomanu ka va Kuelele
Omõla a Yefita ufeko, ka kuatele ovisimĩlo vioku amamako okuti, ka kuela. Pole, ocisila isiaye a linga, co kisika oku talavaya vohondo yi kola yonembele tunde votembo yaye yovomalẽhe. Ocikele caco cina ka lavokaile, ca pongolola ovina a sokiyile kuenda ka ca likuatele lonjongole yaye. Eye wa lisiõsiõla loku lila olosãi vivali eci a limbuka okuti lalimue eteke aka kuela loku kuata omãla. Pole, wa tava oku tambula ocikele caco lovisimĩlo via sunguluka. Kuenje, wa lekisa ombili yalua kupange waco vokuenda kuomuenyo waye wosi. Unyamo lunyamo, afeko vo ko Isareli va enda oku ivaluka ocituwa caye coku lieca olumue.—Olong. 11:36-40.
Kotembo ya Isaya, alume vana va kapaliwa, va sumuile calua omo liekalo liavo. Embimbiliya ka li tukula esunga lieci va kapaliwila. Omo liaco, ka ca tavele okuti, vatiamẽla kekongelo lia va Isareli, ale oku kuela oco va kuate omãla. (Esin. 23:1) Pole, Yehova wa kũlĩhĩle esumuo liavo, kuenda wa va pandiya omo lioku pokola kuavo lutima wosi kocisila caye. Eye wa va sapuila hati, vaka kala ‘ndovimbaka’ kuenda vaka tambula “onduko ka yi pui” vonjo yaye. Olondaka evi vi lomboloka okuti omanu vaco, va pondola oku kuata elavoko liomuenyo ko pui vemehi liuviali wa Yesu Mesiya. Yehova lalimue eteke a ivala omanu vaco.—Isa. 56:3-5.
Yeremiya wa kuatavo ekalo lialitepa. Suku noke yoku nõla Yeremiya oco a kale uprofeto, wo sapuila oco amameko okuti, ka kuela, omo liovitangi via kala kotembo yaco, kuenda omo liocikele cupange waye. Yehova wo sapuila hati: “Kulo ku kuelako ukãi, ndaño oku citilako omãla.” (Yer. 16:1-4) Ndaño Embimbiliya li tu sapuila okuti, Yeremiya wa solele calua ondaka ya Yehova, pole, ka li lombolola ndomo a tendele olonumbi a tambuile. (Yer. 15:16) Vanyamo a kuamamo, eci Yeremiya a pandikisa kovitangi ci soka 18 kolosãi, eci o Yerusalãi ya ñualiwa ocingonja, wa limbuka esilivilo lioku pokola kelungulo lia Yehova lioku amamako okuti, ka kuela.—Asiõ. 4:4, 10.
Ndomo o Kuata Esanju Komuenyo
Ndaño omanu tua konomuisa ndeti Vembimbiliya ka va kuelele, pole, va sanjukilile ekuatiso lia Yehova, kuenda va li tumbikile kupange waye. Koloneke vilo, tu pondolavo oku linga upange u nena esanju komuenyo. Embimbiliya lia popele okuti, akãi vana va kunda olondaka viwa, va kasi ndolohoka vinene viasualali. (Osa. 68:11) Pokati kavo, pali valua ka va kuelele. Osimbu upange wavo wamamako loku ima apako, va siata oku sumũlũisiwa lomãla valua kespiritu.—Mar. 10:29, 30; 1 Va Tes. 2:7, 8.
Manji umue ukundi wotembo yosi o tukuiwa hati, Loli, noke yoku tẽlisa 14 kanyamo kupange waco, wa popia hati: “Upange wukundi wotembo yosi, u songuila ciwa omuenyo wange. Omo okuti sia kuelele, nda sakalala loku linga ovina vialua vi ndi kuatisa oku yuvula oku kala ulika. Kesulilo lieteke leteke, nda siata oku sanjuka calua, momo ndi limbuka okuti, upange wange woku kunda, u kuatisa omanu valua. Upange waco, u ndi nenela esanju lialua.”
Vamanji valua akãi, va siata oku lilongisa elimi likuavo, oco va vokiye upange wavo poku kundila omanu va tunda kolofeka vikuavo. Manji Ana wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, wa popia hati: “Volupale ndi kasi, muli omanu valua va tunda kolofeka vikuavo.” Eye wa siata oku kundila omanu va vangula elimi lio Francês. Eye wamisako hati: “Oku lilongisa elimi likuavo, ci ndi kuatisa oku sapela lomanu valua vocikanjo, kuenje ci vokiya esanju liange kupange woku kunda.”
Omo okuti vamanji vana ka va kuelele ka va kuete ovikele vioku tata epata, vamue va siata oku li eca koku talavaya kovikanjo kuli ekambo liakundi vusoma. Manji umue o tukuiwa hati, Lidiana, o kuete ci pitahãla 30 kanyamo, okuti wa talavaya kolofeka vikuavo kuli ekambo liakundi, wa popia hati: “Nda limbuka okuti, osimbu o likolisilako oku talavaya calua kupange wa Yehova, ci leluka oku kuata akamba kuenda oku soliwa lomanu. Ndi kuete akamba valua va tunda kolofeka via litepa haivo vakuapata añi añi. Ukamba waco wa siata oku ndi nenela esanju lialua.”
Embimbiliya li tukula Filipu ukundi, una wa kuata omãla vakãi vakuãla ka va kuelele okuti, va enda oku imba owanji wuprofeto. (Ovil. 21:8, 9) Ovo va lekisile ombili kovina viespiritu, ndeci isiavo a linga. Anga hẽ va sukilile oku talavaya longavelo yavo yoku imba owanji wuprofeto oco va kuatise Akristão voko Kaisarea? (1 Va Kor. 14:1, 3) Koloneke vilo, vamanji valua akãi ka va kuelele, va siata oku pamisa vakuavo poku endaenda kolohongele, kuenda poku eca atambululo kolohongele viaco.
Kotembo yovapostolo, kua kala ukãi umue wo ko Filipu o tukuiwa hati, Ludia, una wa pandiyiwa Vembimbiliya omo liocituwa caye coku yekisa akombe. (Ovil. 16:14, 15, 40) Ludia citava okuti, ka kuelele, ale wa kala ocimbumba. Pole, omo liocituwa caye coku kuatisa vakuavo, wa kuata esumũlũho lioku yekisa vamanji vakuakunyula akongelo, ndeci: Paulu, Siluano, kuenda Luka. Koloneke vilo, oku lekisa ocituwa caco, ci nenavo asumũlũho alua.
Tẽlisa Onjongole Yoku Soliwa la Vakuene
Ndaño tua litumbika kupange u kuete esilivilo, pole, vosi yetu tu yongola oku soliwa la vakuetu, kuenda oku lekisiwa ocikembe. Omanu vana ka va kuelele va pondola oku tẽlisa ndati onjongole yaco? Catete, Yehova wa siata oku lekisa ocisola kokuetu, kuenda o kuete onjongole yoku tu pamisa loku tu yevelela. Olonjanja vimue, Soma Daviti wa enda oku yeva ‘upongo, loku tala ohali.’ Pole, wa kũlĩhĩle okuti, o pondola oku likutilila ku Yehova oku pinga ekuatiso. (Osa. 25:16; 55:22) Eye wa soneha hati: “[Ndaño] tate la mai va njanduluka . . . Yehova o nambula.” (Osa. 27:10) Suku o laleka afendeli vaye vosi oco vamẽle kokuaye okuti, va linga akamba vaye vocili.—Osa. 25:14; Tia. 2:23; 4:8.
Omo liukamba tu kuete la vamanji voluali luosi, tu pondola oku kuata va isia valua, la va ina, kuenda vamanji alume lakãi okuti ocisola cavo ci tu nenela esanju lialua. (Mat. 19:29; 1 Pet. 2:17) Vamanji valua ka va kuelele, va siata oku kuata esanju lialua omo lioku kuama ongangu ya Kambambi, una “wa kala ukuahenda, kuenje wa kuatisa va lua.” (Ovil. 9:36, 39) Manji Loli wa popia hati: “Kovikanjo viosi ndenda, nda siata oku sanda akamba vana okuti, vaka lekisa ocisola kokuange, loku ndi kuatisa eci ndi yeva esumuo. Oco ndi pamise ukamba waco, nda siata oku likolisilako oku lekisa ocisola, kuenda oku kapako vakuetu. Nda talavaya kueci ci soka akongelo ecelãla, kuenda nda kuata akamba vocili. Vamue pokati kavo akulu vange, vakuavo amalẽhe.” Vakongelo vosi, muli omanu tu sukila oku kuatela ohenda, kuenda oku lekisa ukamba kokuavo. Oku lekisa ukamba waco kokuavo, ci pondola oku va kuatisa, loku tẽlisa onjongole yetu yoku sola vakuetu kuenda oku soliwa lavo.—Luka 6:38.
Suku ka Ivalako Upange Wetu
Embimbiliya li lekisa okuti, Akristão vosi va sukila oku likolisilako kovina vimue, omo liovitangi via siata koloneke vilo. (1 Va Kor. 7:29-31) Vana vamamako okuti ka va kuela omo lioku pokola konumbi ya Suku yoku kuelela lika vu Ñala, va sesamẽla epandiyo kuenda esumbilo. (Mat. 19:12) Ndaño va sukila oku likolisilako, pole, ka ci lekisa okuti, ka va pondola oku kuata esanju komuenyo.
Manji Lidiana wa tukuiwa ale vocipama cilo, wa popiavo hati: “Ndi kuete esanju lialua omo liukamba wange la Yehova, kuenda upange ndi kasi oku u lingila. Nda kũlĩha omanu valua va kuela okuti va kuete esanju, pole, vakuavo ka va kuete esanju. Ovina evi vi ndi kuatisa oku kolela okuti esanju liange ka li tundi koku kuata elavoko liokuti kovaso yoloneke pamue ndi ka kuela ale sio. Ndomo Yesu a ci popia, esanju liocili li tunda koku eca kuenda koku kuatisa vakuetu. Eci oco Akristão vosi va pondola oku linga.—Yoa. 13:14-17; Ovil. 20:35.
Esanju lietu lia velapo li tunda koku kũlĩha okuti, Yehova oka tu sumũlũisa omo lia likolisilo osi tua siata oku linga poku tẽlisa ocipango caye. Embimbiliya li tu sapuila hati: “Suku hokuanyako okuti ivalako upange wene kuenda ocisola wa lekisi . . . vonduko yaye.”—Va Hev. 6:10.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Ndaño ulandu owu u tukula vamanji akãi, pole u tiamisiwilavo ku vamanji alume.
[Elitalatu kemẽla 25]
Manji Carmen wa popia hati: “Nda sanjukila ovina ndi kuete, kuenda si sakalala loku sokolola ovina si kuete.”
[Elitalatu kemẽla 26]
Manji Loli la Lidiana, va sanjukila oku talavaya vovikanjo mu sukila akundi vusoma
[Elitalatu kemẽla 27]
Suku o laleka afendeli vaye vosi oco va kuate ukamba laye