Kuama Ongangu Ya Yesu Yoku Longisa Locisola
“Lomue omunu wa la popia ndomunu waco o-o.”—YOA. 7:46.
1. Omanu va yeva nye vovitima viavo noke yoku mola ndomo Yesu a longisa?
SOKOLOLA ndomo omanu va kala eci va yevelela ovina Yesu a longisa! Embimbiliya li tu sapuila okuti, va kuata esanju lialua. Luka usonehi Wevanjeliu o tu sapuila okuti, omanu vovimbo lina Yesu a citiwila, “va komoha olondaka via posoka via tunda vomela waye.” Mateo wa lombolola okuti, omanu vana va kala oku yevelela Ohundo Yesu a lingila Komunda, ‘va komoha calua oku longisa kuaye.’ Yoano wa lombololavo okuti, akuenje va tumiwile oku ka kuata Yesu, ka veyile laye. Omo liaco, va popia hati: “Lomue omunu wa la popia ndomunu waco o-o.”—Luka 4:22; Mat. 7:28; Yoa. 7:46.
2. Olonjila vipi Yesu a kuama poku longisa?
2 Akuenje vana va tumiwile oku kuata Yesu, va vangula ocili. Momo Yesu wa kala muẽle Ulongisi wa velapo. Omo okuti, wa longisa loku teta onimbu, ca lelukile oku kuata elomboloko liaco kuenda lomue wa patãla ovina a longisa. Wa longisa lalusapo a sunguluka kuenda apulilo. Eye wa longisavo omanu vosi, ci kale olohuasi ale olohukũi. Ndaño wa longisa ovina via longa, pole, ca lelukile oku kuata elomboloko liaco. Yesu ka lingile Ulongisi wa velapo omo liovina viaco.
Ocisola Oco Ocituwa ca Velapo
3. Catiamẽla koku longisa, Yesu wa litepele ndati lovitunda vio koloneke viaye?
3 Pokati kovitunda la va Fariseo, pa kalavo vamue va kuatele ukũlĩhĩso, kuenda uloño woku longisa. Nye ci lekisa okuti ovina Yesu a longisa, via litepele levi viovitunda? Ovitunda vio koloneke viaco, ka via kuatele ocisola lolohukũi. Ovo va enda oku popia omanu vaco hati, va “siñaliwa.” (Yoa. 7:49) Pole, Yesu wa kuatela ohenda omanu, momo “va pekengua kuenda va sakalaisua ndolomeme ka vi kuete ungombo.” (Mat. 9:36) Eye wa lekisa ocisola, locikembe, kuenda esunguluko. Pole, ovitunda viaco, ka via kuatele ocisola la Suku. (Yoa. 5:42) Yesu wa solele calua Isiaye kuenda wa solele oku linga ocipango caye. Ovitunda viatavo, via enda oku pengisa Ondaka ya Suku, oco va tẽlise ocipango cavo. Pole, Yesu wa solele “ondaka ya Suku,” yina a enda oku longisa, oku yi lombolola, loku yi teyuila, kuenda oku pokola kokuayo. (Luka 11:28) Kristu wa solelevo ovina a longisa, momo wa tata omanu locisola, kuenda wa va longisa locisola.
4, 5. (a) Momo lie ci kuetele esilivilo oku longisa locisola? (b) Momo lie ukũlĩhĩso luloño vi kuetele esilivilo poku longisa?
4 Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Etu tulondonge via Kristu, tu sukila oku kuama ongangu yaye kupange woku kunda kuenda kovina viosi tu linga. (1 Pet. 2:21) Tu sukila oku sapula ukũlĩhĩso Wembimbiliya, loku situlula ovituwa via Yehova, capiãla enene ocisola. Ndaño tu kuete ukũlĩhĩso walua ale utito, uloño walua woku longisa ale sio, ocisola tu lekisa, oco ci vetiya ovitima viomanu vana tu kundila. Oco tu tẽlise ciwa upange wetu woku kunda loku longisa omanu, tu sukila oku kuama ongangu ya Yesu yoku longisa locisola.
5 Oco tu kale alongisi vawa, tu sukila oku kuata ukũlĩhĩso wovina tu kasi oku longisa, kuenda uloño woku pitiya ukũlĩhĩso waco. Yesu wa kuatisa olondonge oku kuama ongangu yaye poku longisa, kuenda Yehova lekuatiso liocisoko caye, o tu kuatisavo oku ci linga koloneke vilo. (Tanga Isaya 54:13; Luka 12:42.) Poku longisa tu sukila oku ci linga lutima wosi okuti, ka tu longisa lika ovina vi kasi vovisimĩlo vietu. Nda ukũlĩhĩso, luloño, kuenda ocisola cetu vi talavayela pamosi, tu kuata onima yiwa. Oco hẽ, tu lekisa ndati ocisola poku longisa? Yesu kumue lolondonge viaye, va lekisa ndati ocisola caco? Tu kũlĩhĩsi ulandu waco.
Tu Sukila Oku Sola Yehova
6. Tu vangula ndati catiamẽla komunu una tu sole?
6 Eci tu sapela catiamẽla kovina tu sole, tu kuata esanju lialua. Nda tua ci linga, omanu vaka limbuka esanju liaco, capiãla enene eci tu sapela catiamẽla komunu tu sole okuti, Yehova. Tu sanjukila oku sapela la vakuetu ovina tua kũlĩha viatiamẽla kokuaye. Tu eca epandiyo kokuaye, loku u sumbila kuenda oku u teyuila. Momo tu yongola okuti, vakuetu va lekisavo ocisola ku Yehova kuenda oku kũlĩha ovituwa viaye.
7. Ocisola Yesu a kuatela Suku co vetiya oku linga nye?
7 Osimbu ka tua vetiyile vakuetu oco va sole Yehova, tete tu sukila oku u kũlĩha kuenda oku u sola. Vefendelo liocili, mua kongela oku sola Suku. (Mat. 22:36-38) Yesu wa tu sila ongangu yiwa. Eye wa solele Yehova lutima waye wosi, lomuenyo waye wosi, lolondunge viaye viosi, kuenda longusu yaye yosi. Yesu wa kũlĩhĩle ciwa Isiaye, momo wa kala laye anyamo alua kilu. Nye ceyililako? Eye wa popia hati: “Ame [ndi] sole Isia.” (Yoa. 14:31) Yesu wa lekisa ocisola caco kovina viosi a popia levi a linga. Handi vali, co vetiya oku linga ovina vi sanjuisa Suku. (Yoa. 8:29) Kuenda covetiya oku pisa ovitunda viatavo vesanda va enda oku lilekisa lombambe ndolomunga via Suku. Ocisola covetiya oku vangula eci catiamẽla ku Yehova loku kuatisa omanu oku u kũlĩha kuenda oku u sola.
8. Ocisola olondonge via Yesu via kuatela Suku, ca va vetiya oku linga nye?
8 Olondonge viatete via Yesu, via lekisavo ocisola ku Yehova, kuenje ocisola caco ca va vetiya oku kunda olondaka viwa lutõi, kuenda oku lekisa ombili kupange waco. Ndaño lelambalalo liovitunda viatavo vesanda, pole, va yukisa o Yerusalãi lelongiso liavo. Olondonge ka via tavele oku liwekapo oku popia ovina va mola levi va yeva. (Ovil. 4:20; 5:28) Ovo va kũlĩhĩle okuti, Yehova wa kala lavo kuenda o va sumũlũisa! Osimbu ka papitile 30 kanyamo tunde eci Yesu a fa, upostolo Paulu wa soneha hati, olondaka viwa via “kundiwila omanu vosi voluali.”—Va Kol. 1:23.
9. Tu pamisa ndati ocisola cetu ku Suku?
9 Nda tu yongola oku kala alongisi vawa, tu sukilavo oku amamako oku pamisa ocisola cetu ku Suku. Tu ci linga ndati? Tu ci linga, poku likutilila ku Suku, kuenda tu pamisa ocisola cetu ku Suku poku lilongisa Ondaka yaye. Tu ci lingavo, poku tanga alivulu a sandekiwa lukuenje wa kolelua, kuenda oku endaenda kolohongele. Osimbu tu amamako oku kuata ukũlĩhĩso wa Suku, utima wetu u tu vetiya oku u sola. Noke, osimbu tu lekisa ocisola cetu ku Suku volondaka vietu, kuenda kovilinga, vakuetu vaka limbuka ocisola caco, kuenje vaka vetiyiwa oku kuata ukamba la Yehova.—Tanga Osamo 104:33, 34.
Tu Sukila Oku Sola Ovina tu Longisa
10. Nye ci kuatisa omunu oku kala ulongisi uwa?
10 Omunu o pondola oku kala ulongisi uwa, nda o sole ovina a kasi oku longisa. Eye o sukila oku kolela okuti, o kasi oku longisa ocili, kuenda ovina viaco vi kuete esilivilo. Nda ulongisi o lava ciwa elongiso liaye, esanju liaye li limbukiwa, kuenda li vetiya omanu a kasi oku longisa. Pole, nda ulongisi ka sanjukila ukũlĩhĩso a kasi oku longisa, olondonge viaye vi kapako ndati ovina va yeva? Ivaluka okuti ongangu yove yoku kala ulongisi Wondaka ya Suku, yi kuete esilivilo liocili. Yesu wa popia hati: “Wosi wa longisiwa ocili o linga ndulongisi waye.”—Luka 6:40.
11. Momo lie Yesu a lekisila ocisola kovina a longisa?
11 Yesu wa solele ukũlĩhĩso a enda oku longisa. Eye wa kũlĩhĩle okuti wa kuatele ocina cimue ca velapo a sukilile oku sapuilako vakuavo. Ocina caco, ocili catiamẽla ku Isiaye wokilu, okuti “olondaka via Suku” kuenda ‘olondaka viomuenyo ko pui.’ (Yoa. 3:34; 6:68) Ocili Yesu a longisa, ca kala ndocinyi, momo ca situlula ovina vĩvi, kuenda ca velisapo ovina viwa. Ocili caco, ca eca elavoko kuenda elembeleko komanu vana va enda oku kembiwa lovitunda viatavo esanda, haivo va kuatiwile lunene Weliapu. (Ovil. 10:38) Ocisola Yesu a lekisa Kondaka ya Suku, omanu ka va ci limbukilile lika kelongiso liaye, pole, va ci limbukilavo kovina viosi a linga.
12. Nye Paulu a yeva vutima poku kunda olondaka viwa?
12 Ndeci Yesu Kristu a linga, olondonge viaye via lekisavo ocisola kocili catiamẽla ku Yehova kuenda kokuaye. Omo liaco, ovanyali ka va kuatele unene woku va tateka oku sapula ocili caco komanu. Paulu wa sonehela Akristão vo ko Roma hati: “Ndi livelela oku u kundilivo ondaka yiwa . . . Momo si kuete osõi yondaka yiwa. Ondaka yaco oyo unene wa Suku u popela vosi va kuete ekolelo.” (Va Rom. 1:15, 16) Paulu wa tendele upange woku kunda ndesumũlũho. Eye wa soneha hati: “Ndaño ame . . . ocali caco ca nyihiwa. Ca nyihiwila okuti ñundila vakualofeka ondaka yiwa yukuasi ka u tendiwa wa Kristu.” (Va Efe. 3:8) Ca leluka oku ivaluka esanju Paulu a kuata poku longisa komanu ocili catiamẽla ku Yehova, kuenda kocipango Caye.
13. Momo lie tu kuetele esunga lioku sola esapulo Liusoma?
13 Esapulo Liusoma li sangiwa Vondaka ya Suku, li tu kuatisa oku kũlĩha Ululiki wetu, kuenda oku kuata ukamba laye. Esapulo liaco, li eca atambulula a velapo komuenyo, li kuete unene woku pongolola ovituwa vietu, loku eca elavoko komanu, kuenda li eca elembeleko kotembo yohali. Olio, li lekisa onjila yi tuala komuenyo ko pui. Ka kuli ukũlĩhĩso wa velapo okuti, esapulo Liusoma li sule. Momo li kasi ndombanjaile yimue tua tambula okuti, yi tu nenela esanju. Tu vokiya esanju lietu, poku sapuilako vakuetu catiamẽla kombanjaile yaco.—Ovil. 20:35.
14. Tu pamisa ndati ocisola cetu kovina tu kasi oku longisa?
14 Nye o sukila oku linga oco o pamise ocisola cove kolondaka viwa? Osimbu o tanga Ondaka ya Suku, talamapo kamue oco o sokolole ovina o kasi oku tanga. Sokolola ndeci okuti, o kasi oku enda la Yesu kupange waye woku kunda palo posi, ale o kasi oku enda lupostolo Paulu. Sokololavo ndeci okuti, o kasi voluali luokaliye okuti, omuenyo waco u kuete esilivilo liavelapo. Kũlĩhĩsa asumũlũho wa siata oku tambula omo lioku pokola kolondaka viwa. Nda wamamako loku pamisa ocisola cove kolondaka viwa, omanu vana o kasi oku longisa ondaka ya Suku, vaka limbuka ocisola caco. Omo liaco, tu sukila oku kapako ovina tua siata oku lilongisa kuenda oku lava oku longisa kuetu.—Tanga 1 Timoteo 4:15, 16.
Tu Sukila Oku Sola Omanu
15. Momo lie ulongisi a sukilila oku lekisa ocisola kolondonge?
15 Ulongisi uwa, o vetiya olondonge viaye oku tula utima oco vi kuate onjongole yoku lilongisa, kuenda oku sapela. Ulongisi ukuacisola, o pitiya ciwa ukũlĩhĩso, momo o yongola oku kuatisa olondonge viaye. Poku longisa o kapako ovina va sukila kuenda epondolo liavo lioku kuata elomboloko. Momo wa kũlĩha oku loñoloha kuavo, kuenda ovitangi viavo. Nda alongisi va lekisa ocisola caco, olondonge vi ci limbuka, kuenje ci kale ulongisi ale olondonge, vosi yavo va kuata esanju.
16. Yesu wa lekisa ndati ocisola komanu?
16 Yesu wa lekisa ocisola caco. Ocisola caye ca velapo wa ci lekisa poku eca omuenyo waye wa lipua oco a yovole omanu. (Yoa. 15:13) Vokuenda kupange waye woku kunda, wa enda oku kuatisa omanu kuenda oku va longisa eci catiamẽla ku Isiaye. Eye ka kevelile okuti, omanu veya kokuaye, pole, wa linga ovongende alua loku endela posi, oco a va sapuile olondaka viwa. (Mat. 4:23-25; Luka 8:1) Eye wa lekisa epandi kuenda esunguluko. Eci olondonge viaye via sukilile oku lunguiwa, wa enda oku cilinga locisola. (Mar. 9:33-37) Eye wa va lembeleka poku lekisa ekolelo kokuavo okuti, va pondola oku tẽlisa upange woku kunda olondaka viwa. Ka kuli omunu wa kala ulongisi ukuacisola okuti, Yesu ci sule. Ocisola a lekisa kolondonge viaye, ca va vetiya oku u sola, kuenda oku pokola kovihandeleko viaye.—Tanga Yoano 14:15.
17. Olondonge via Yesu via lekisa ndati ocisola komanu?
17 Olondonge via Yesu via lekisavo ocisola kuenda ocikembe komanu va kundila. Ovo va pandikisa kelambalalo, kuenda va kapa omuenyo wavo kohele omo lioku kuatisa omanu poku va kundila olondaka viwa. Olondonge, via lekisa ocikembe komanu vana va kuatisa konepa yespiritu. Olondaka viupostolo Paulu vi lekisa ocikembe a kuatele. Eye wa soneha hati: “Tuombokele pokati kene ndeci cilelamãla a lela omãla vaye muele. Oco, oku vu sola ciwa, tua sanjuka oku wihi ondaka yiwa ya Suku, puãi hayoko lika, lovimuenyo vietu le, omo wa soliwi letu.”—1 Va Tes. 2:7, 8.
18, 19. (a) Momo lie tua siatela oku likolisilako oku linga upange woku kunda? (b) Lombolola ulandu umue u lekisa okuti, ocisola cetu ci limbukiwa lomanu.
18 Koloneke vilo, Olombangi Via Yehova via siata oku enda kolonepa viosi violuali oku sandiliya omanu va yongola oku kũlĩha Suku kuenda oku u vumba. Vokuenda kueci ci soka 17 kanyamo a pita, unyamo lunyamo tua pesela ohuluwa yolohuluwa violowola kupange woku kunda kuenda koku longisa omanu ondaka ya Suku. Tu kasi oku amamako lupange waco. Ndaño okuti upange waco u sukila oku pesela otembo, ongusu, kuenda ovokuasi, pole, tu kasi oku likolisilako oku u linga. Tua kũlĩha okuti, Isietu wokilu, o yongola okuti, omanu va kuata ukũlĩhĩso u tuala komuenyo ko pui, ndeci Yesu a linga. (Yoa. 17:3; 1 Tim. 2:3, 4) Ocisola ci tu vetiya oku kuatisa omanu vakuavitima via sunguluka oco va kũlĩhe Yehova, kuenda oku u sola ndeci tu kasi oku linga.
19 Ocisola cetu, ci limbukiwa la vakuetu. Manji umue ukãi ukundi wotembo yosi kofeka yo Estados Unidos, wa soneha ovikanda vioku lembeleka omanu vana va fisa vangandiavo. Ulume umue poku tambula ukanda waco wa popia hati: “Eci nda tambula ukanda, nda komoha calua, momo nda limbuka okuti, omunu umue wa likolisilako oku soneha ukanda woku lembeleka umue ka kũlĩhĩle, oco o kuatise oku pandikisa kovitangi. Nda limbukavo okuti, wa siata oku lekisa ocisola komanu kuenda ku Suku una o songuila omanu vonjila yomuenyo.”
20. Oku longisa locisola, ci kuete esilivo lie?
20 Omanu va siata oku popia hati, nda ocisola ci talavayela pamosi luloño, onima yaco upange umue uwa. Kupange woku longisa, tu sukila oku likolisilako oku kuatisa olondonge vietu oku kũlĩha Yehova kuenda oku u sola lutima wosi. Oco tu kale alongisi vawa, tu sukila oku sola Suku, ocili condaka yaye, kuenda omanu. Nda tua kuata ocisola caco loku ci lekisa kupange woku kunda, tu kuata onima yiwa, lesanju lioku kũlĩha okuti, tu kasi oku kuama ongangu ya Yesu kuenda oku sanjuisa Yehova.
O Tambulula Ndati?
• Osimbu tu longisa vakuetu olondaka viwa, momo lie ci kuetele esilivilo . . .
oku sola Suku?
oku sola ovina tu longisa?
loku sola omanu tu longisa?
[Elitalatu kemẽla 15]
Nye ca tepisa ocituwa ca Yesu coku longisa leci covitunda la va Fariseo?
[Elitalatu kemẽla 18]
Ukũlĩhĩso luloño, ovio vi kuatisa oku longisa ciwa, capiãla enene ocisola