Linga Olohutililo Via Sunguluka Vokuenda Kuelilongiso Liembimbiliya
“A Yehova, [etũi] liove li yevelele ohutililo yukuenje wove.”—NEH. 1:11.
1, 2. Momo lie ci kuetele esilivilo oku konomuisa olohutililo vimue vi sangiwa Vembimbiliya?
OLOHUTILILO kuenda elilongiso Liembimbiliya, vi kuete esilivilo kefendelo liocili. (1 Va Tes. 5:17; 2 Tim. 3:16, 17) Vembimbiliya ka mu sangiwa olohutililo tua siata oku linga olonjanja viosi. Pole, muli olohutililo vialua oku kongelamo vina vi sangiwa velivulu Liolosamo.
2 Osimbu amamako oku tanga Embimbiliya loku konomuisa ovina wa lilongisa, o pondola oku sanga olohutililo vi ku kuatisa oku liyaka lovitangi. Oco o linge olohutililo via sunguluka, o sukila oku kongelamo ovisimĩlo vi sangiwa Vovisonehua. Nye o pondola oku lilongisa kulandu wa vana va pinga ekuatiso vohutililo, kuenda esanju va kuata omo okuti, olohutililo viavo via tambuluiwa?
Kuama Olonumbi Via Suku Kuenda Pokola Kokuavio
3, 4. Ocikele cipi ukuenje wa Avirahama a tambuile, kuenda onima Yehova a eca kokuaye yi tu longisa nye?
3 Elilongiso liove Liembimbiliya lia ku kuatisa oku limbuka okuti, o sukila oku likutilila ku Suku olonjanja viosi, oco aku songuile. Tu konomuisi ulandu wukuenje wa Avirahama o tukuiwa hati, Eliesere, una wa tumiwile ko Mesopotamia oku sandiliya ukãi wa sumba Suku oco a kueliwe la Isake. Osimbu ufeko a fetika oku tapa ovava pocisimo, ukuenje wa Avirahama wa likutilila hati: “A Yehova, . . . ci kale okuti ufeko wosi minga siti, Ndo lowise ombia yove, [oco ndi] nyueko,—leye o linga hati, Va nyueko ño, kuenda ndi nyuisavo olongamelo viove—ufeko waco ndu limbuka okuti eye muẽle ove wa nõla a lingi ukãi wukuenje wove Isake. Kuenje ndimbuka ocili okuti wa linga cime cange ohenda.”—Efet. 24:12-14.
4 Ohutililo yukuenje wa Avirahama ya tambuluiwa eci Rebeka a eca ovava kolongamelo viaye. Noke, wa enda lukuenje wa Avirahama ko Kanana, kuenje wa linga ukãi wa Isake. Cimuamue haico catiamẽla kokuove okuti, ku kevelela oku tambula ku Suku ondimbukiso yimue yi likasi. Pole, o sukila oku likutilila kokuaye okuti, oku ĩha espiritu sandu oco a ku songuile lolonumbi viaye.—Va Gal. 5:18.
Olohutililo vi Kuatisa Oku Tepulula Asakalalo
5, 6. Ohutililo yipi Yakoba a linga osimbu ka li sangele la Esau?
5 Oku likutilila ku tu kuatisa oku tepulula asakalalo. Omo liusumba Yakoba a kuatela manjaye Esau, wa likutilila hati: “A Yehova, . . . sia sesamẽlele ndaño naito ocisola cove ka ci pongoloka. Sia sesamẽlele muẽle esunga wa ndingila, ame ndukuenje wove. . . . Mopele peka lia huvange Esau, momo ndu kuetele usumba, sanga iya o njipaya, lame la vainaco lotumãla. Ove puãi wa likuminya huti, ‘Hu sumũluisa, lombuto yove ndi yi lingisa ndeseke liokalunga ka li tava oku tendiwa omo okulua kualio kua lua enene.’”—Efet. 32:9-12.
6 Ndaño Yakoba wa kuama onjila ya sunguluka oco a yuvule ovitangi, pole, ohutililo yaye ya tambuluiwa lika noke yoku li sunguluisa la manjaye Esau. (Efet. 33:1-4) Nda wa tanga ulandu waco, o limbuka okuti, Yakoba ka pingile lika ekuatiso. Pole, wa kuata ekolelo kohuminyo Yombuto, kuenda wa eca olopandu ku Suku omo liocisola a lekisa kokuaye. Ove hẽ, wa siata oku lekisa ‘ekolelo’ ndeci eye a linga? (2 Va Kor. 7:5) Nda wa kuama ongangu ya Yakoba o limbuka okuti, olohutililo vi pondola oku ku kuatisa oku yuvula asakalalo. Momo vohutililo a linga muli ovina a pinga kuenda olondaka viekolelo.
Pinga Olondunge Poku Likutilila
7. Momo lie Mose a lingila ohutililo oco a kũlĩhe olonjila via Yehova?
7 Onjongole yoku sanjuisa utima wa Yehova yi pondola oku ku vetiya oku pinga olondunge vohutililo. Mose wa pinga ku Suku oco a kũlĩhe olonjila viaye, poku likutilila hati: “Ove muẽle [a Yehova,] wa mañinya huti, ‘Lamanisa omanu ava [oku tunda Kegito,]’ . . . nda ñasi ciwa love, ndongise ovituwa viove . . . si kala ciwa love.” (Etu. 33:12, 13) Yehova Suku wa tambulula Mose poku u wĩha ukũlĩhĩso wolonjila Viaye, oco a songuile afendeli vaye.
8. Oku sokolola olondaka vi sangiwa kelivulu lia 1 Olosoma 3:7-14, ci ku kuatisa ndati?
8 Daviti wa likutililavo hati: “A Yehova, ndekise olonjila viove.” (Osa. 25:4) Salomone omõla a Daviti, wa pinga olondunge ku Suku vohutililo oco a tẽlise ocikele caye coku viala va Isareli. Ohutililo ya Salomone ya sanjuisa Yehova, kuenje wo wĩha ovina a pinga lovokuasi kuenda ulamba. (Tanga 1 Olosoma 3:7-14.) Nda wa tambula ocikele cimue vekongelo okuti ka ca lelukile oku ci tẽlisa, pinga olondunge vohutililo kuenda lekisa umbombe. Noke Suku o ku ĩha ukũlĩhĩso u ku kuatisa oku tẽlisa ovikele viove lonjila yimue ya sunguluka.
Likutilila Lutima Wosi
9, 10. Ohutililo Salomone a linga poku tumbikiwa kuonembele, yi kuete esilivilo lie?
9 Oco olohutililo vietu vi tambuluiwe, tu sukila oku vi linga lutima wosi. Eci onembele ya Yehova ya tumbikiwa ko Yerusalãi kunyamo wo 1026, Salomone wa linga ohutililo yimue lutima wosi ndomo ca sonehiwa kelivulu lia 1 Liolosoma kocipama 8. Noke yoku iñisa ocikasia covisila Vohondo yi Kola, Yehova Suku wa kapa elende vonembele, kuenje Salomone wa eca esivayo kokuaye.
10 Lilongisa olohutililo via Salomone, kuenda kapako olondaka viaco. Salomone wa kũlĩhĩle okuti, Yehova olete ovina viosi vi kasi vovitima viomanu. (1 Olos. 8:38, 39) Olohutililo viaco vi lekisa okuti, ndaño omunu umue wa lueya, o pondola oku ‘tiuka ku Suku lutima waye wosi.’ Nda Akristão vocili va kuatiwa lunyãli umue, olohutililo viavo vi yeviwa lika la Yehova nda va tiamisila utima wavo kokuaye. (1 Olos. 8:48, 58, 61) Omo liaco, o sukila oku linga olohutililo lutima wove wosi.
Ndomo Olosamo vi ku Kuatisa Oku Linga Olohutililo Via Sunguluka
11, 12. Ohutililo ya lingiwa lulume umue u Lewi okuti, ka kuatele epondolo lioku enda vohondo yi kola ya Suku, yi ku longisa nye?
11 Oku lilongisa Olosamo, ci kuatisa oku linga olohutililo via sunguluka, kuenda oku kevelela etambululo li tunda ku Suku. Tu konomuisi epandi umue u Lewi a lekisa eci a kala kumandekua. Ndaño ka kuatele epondolo lioku enda vohondo yi kola vonembele ya Yehova, pole, wa imba ocisungo hati: “Nye wa petamela, otima wange? Wa sakalaela nye vokati kange? Imba ovaso Suku, momo ndu sivaya vali. Eye oñuatisi yange, haeye Suku yange.”—Osa. 42:5, 11; 43:5.
12 Ongangu yulume u Lewi yi tu longisa nye? Nda wa kapiwa vokayike omo liesunga okuti, ku pondola oku enda kolohongele, lekisa epandi osimbu o kevelela ekuatiso li tunda ku Suku. (Osa. 37:5) Oku sokolola esanju wa kuata kosimbu kupange wa Suku, ci ku vetiya oku likutilila lepandi loku ‘imba ovaso ku Suku,’ oco a ku kuatise oku li sanga vali la vamanji.
Lekisa Ekolelo Poku Likutilila
13. Momo lie o sukilila oku likutilila lekolelo ndomo ca sonehiwa kelivulu lia Tiago 1:5-8?
13 Lekisa ekolelo poku likutilila ndaño lovitangi. Nda o kasi lovitangi vi kapa voseteko ekolelo liove, kuama elungulo lia ndonge Tiago. Kuka kuate atatahãi poku likutilila ku Yehova, momo eye o pondola oku ku ĩha olondunge vi ku kuatisa oku yula ovitangi. (Tanga Tiago 1:5-8.) Omo okuti Suku wa kũlĩha ovitangi wa siata oku liyaka lavio, eye o pondola oku ku songuila kuenda oku ku lembeleka lespiritu liaye. Sapuila Yehova ovina viosi vi kasi vutima wove okuti ku “tatãla.” Tava oku songuiwa lespiritu liaye, kuenda pokola kelungulo Liondaka yaye.
14, 15. Momo lie tu popela okuti, Hana wa lekisa ekolelo poku likutilila?
14 Hana, umue pokati kakãi vavali va Elikana u Lewi, wa lekisa ekolelo poku likutilila. Hana wa sepuiwa la sepakãi yaye Penina, una wa kuatele omãla valua. Eci Hana a kala votavernakulu, wa likuminya okuti, nda wa cita omõla ulume, u weca ku Yehova. Omo okuti eci a kala oku likutilila omẽla waye wa kala oku menoha, Eli una wa kala Ocitunda Cavelapo wa sima okuti, Hana wa kolua. Noke yoku limbuka okuti, ka koluele, pole, wa kala oku likutilila, wo sapuila hati: “Suku ya Isareli a ku muise eci wo lomba.” Ndaño Hana ka kũlĩhĩle onima yiyililako, pole, wa kolelele okuti, ohutililo yaye yika tambuluiwa. Kuenje, ‘ocipala caye ka ca sumuile vali’ loku sakalala.—1 Sam. 1:9-18.
15 Eci Hana a cita Samuele, noke yoku u sumũla, wo tuala votavernakulu oco a linge upange u kola wa Yehova. (1 Sam. 1:19-28) Oku sokiya otembo yoku sokolola ohutililo Hana a linga vepuluvi liaco, ci ku kuatisa oku linga olohutililo via sunguluka. Kuenje, o limbuka okuti, ndaño wa sumua o pondola oku yuvula ovitangi o liyaka lavio loku kolela okuti, Yehova o tambulula olohutililo viove.—1 Sam. 2:1-10.
16, 17. Onima yipi Nehemiya a tambula omo lioku lekisa ekolelo poku likutilila?
16 Kunyamo wa 500, kua kala ulume umue o tukuiwa hati Nehemiya, una wa kala ukuesunga. Momo poku likutilila wa lekisa ekolelo. Eye wa popia hati: “A Yehova, etui liove li yevelele ohutililo yukuenje wove leyi yakuenje vove vosi va sole oku sumbila onduko yove. Sumulũisa ukuenje wove etaili. U linga ohenda kovaso omunu u.” Helie “omunu” waco? Omunu waco, Soma Aretasesete woko Persia, una Nehemiya aenda oku avela ovinyu.—Neh. 1:11.
17 Nehemiya wa likutilila vokuenda kuoloneke vialua, noke wa limbuka okuti, va Yudea va yovuiwa kumandekua ko Bavulono, kuna ‘va kala oku tala ohali. Kuenje, ovimbaka vio Yerusalãi laviovo via teyiwa.’ (Neh. 1:3, 4) Olohutililo via Nehemiya via tambuluiwa eci Soma Aretasesete a ecelela okuti, eye enda ko Yerusalãi oku tumbulula ovimbaka viaco. (Neh. 2:1-8) Noke liotembo yimue yitito, ovimbaka viaco viosi via semuluiwa. Olohutililo via Nehemiya via tambuluiwa, momo wa vi tiamisila kefendelo liocili, kuenda wa vi linga lekolelo. Ove hẽ, wa siata oku kuama ongangu yaye poku likutilila?
Ivaluka Oku Eca Esivayo Lolopandu
18, 19. Nye ci pondola oku vetiya ufendeli wa Yehova oku eca esivayo lolopandu kokuaye?
18 Poku likutilila ku Yehova o sukila oku eca esivayo kokuaye kuenda olopandu. Tu kuete ovina vialua vi tu vetiya oku ci linga! Soma Daviti poku likutilila wa eca esivayo kuviali wa Yehova. (Tanga Osamo 145:10-13.) Anga hẽ, olohutililo viove vi eca uvangi wokuti, wa siata oku sivaya Usoma wa Yehova? Olondaka viukualosamo, vi pondolavo oku ku kuatisa oku likutilila ku Suku lutima wosi, loku eca olopandu kokuaye omo lieliangiliyo a linga liolohongele vekongelo, lolohongele vimbo, kuenda viofeka.—Osa. 27:4; 122:1.
19 Ukamba wove la Suku, u pondola oku ku vetiya oku likutilila loku eca olopandu kokuaye loku popia hati: “Hu panduila, a Yehova, pokati komanu. Hu imbila ovisungo viesivayo pokati kolofeka. Momo ocisola cove ka ci pui ci pitila toke kilu, ocili cove toke kalende. Tulamela ilu, a Suku. Ulamba wove u tulamele ilu lieve liosi.” (Osa. 57:9-11) Olondaka evi vi pamisa ekolelo lietu! O tava hẽ okuti olondaka evi Violosamo vi ku kuatisa oku linga olohutililo via sunguluka?
Lekisa Esumbilo Poku Likutilila ku Suku
20. Maria wa lekisa ndati esumbilo ku Suku?
20 Esumbilo tu kuetele Suku, li limbukiwila volohutililo vietu. Olondaka viesumbilo Maria a tukula noke yoku limbuka okuti oka linga ina ya Mesiya, vi sokisiwa levi Hana a tukula eci a tuala Samuele votavernakulu kupange u kola wa Suku. Esumbilo Maria a lekisa ku Suku, tu li limbukila volondaka a popia hati: “Utima wange u pandiya Yehova, lespiritu liange li nyamuila Suku, upopeli wange.” (Luka 1:46, 47) Anga hẽ, o pondola oku lekisa esumbilo ndeli lia Maria poku likutilila? Ocili okuti, Maria wa nõliwa oco a linge ina ya Yesu Mesiya!
21. Olohutililo via Yesu vi lekisa ndati okuti, wa kuatele esumbilo lekolelo?
21 Yesu wa lekisa ekolelo poku likutilila. Osimbu ka pinduile Lasaru, wa “petula ovaso [kuenje], wa linga hati, ‘A Tate, hu pandula omo wa njeva. Nda kũlĩha okuti olonjanja viosi o njeva njeva.’” (Yoa. 11:41, 42) Anga hẽ, olohutililo viove vi lekisa okuti, o kuete esumbilo lekolelo ndeci Yesu a linga? Nda wa lilongisa ohutililo Yesu a linga o limbuka okuti, wa kongelamo oku kemanya onduko ya Yehova, okuiya Kusoma, kuenda oku tẽlisiwa kuocipango caye. (Mat. 6:9, 10) Sokolola ndomo wa siata oku linga olohutililo viove. Anga hẽ, vi lekisa okuti wa kapako Usoma wa Yehova, oku tẽlisa ocipango caye, kuenda oku kemanya onduko yaye yi kola? O sukila oku ci linga.
22. Momo lie o tavela okuti, Yehova o pondola oku ku ĩha utõi woku kunda olondaka viwa?
22 Volohutililo vietu, tu sukila oku pinga ku Yehova oco a tu kuatise oku lekisa utõi poku liyaka lelambalalo. Eci alume vana va pangele onepa Konjango va tuma Petulu la Yoano oco va liwekepo ‘oku kunda vonduko ya Yesu,’ ovo va lekisa utõi, kuenda ka va tavele kondaka yaco. (Ovil. 4:18-20) Noke yoku tunda vokayike, va sapuila vamanji ocitangi va liyaka laco. Kuenje, vosi va yeva ulandu waco, va likutilila ku Suku oco a va kuatise oku kunda ondaka yaye lutõi. Vosi yavo va kuata esanju eci ohutililo yavo ya tambuluiwa, kuenje, “ve yukisua espiritu sandu, [kuenda] va popia ondaka ya Suku lutõi.” (Tanga Ovilinga 4:24-31.) Omo liaco, omanu valua va fetika oku fendela Yehova. Olohutililo vi pondolavo oku ku kuatisa oku kunda olondaka viwa lutõi.
Amamako Oku Linga Olohutililo Via Sunguluka
23, 24. (a) Tukula ovolandu amue a lekisa ndomo elilongiso Liembimbiliya li kuatisa oku linga olohutililo via sunguluka. (b) Ovina vipi o sukila oku kapako oco o linge olohutililo via sunguluka?
23 Kuli ovolandu akuavo ka a tukuiwile a lekisa okuti, oku tanga Embimbiliya loku sokolola ovina tua tanga, ci kuatisa oku linga olohutililo via sunguluka. Nda wa likutilila ndeci Yona a linga, o limbuka okuti, ‘epopelo li tunda ku Yehova.’ (Yona 2:1-10) Nda wa linga ekandu limue linene, pinga ekuatiso kakulu vekongelo. Olondaka Daviti a tukula vohutililo yaye, vi pondola oku ku kuatisa oku likekembela poku likutilila pokolika. (Osa. 51:1-12) O pondola oku linga olohutililo vioku sivaya Yehova ndeci Yeremiya a linga. (Yer. 32:16-19) Nda okasi oku sandiliya omunu o yongola oku kuela, lilongisa olohutililo vi sangiwa velivulu lia Esera kocipama 9. Nda wa ci linga, ci ku kuatisa oku pokola konumbi ya Suku yoku ‘kuelela lika vu Ñala.’—1 Va Kor. 7:39; Esera 9:6, 10-15.
24 Amamako oku lilongisa Embimbiliya, loku sokolola ovina wa tanga kuenda oku vi konomuisa. Sokolola ovina o pondola oku kongela volohutililo viove. O pondola oku tukula atosi amue Ovisonehua poku likutilila kuenda oku eca olopandu lesivayo ku Suku. Nda wa linga olohutililo via sunguluka vokuenda kuelilongiso Liembimbiliya, o pamisa ukamba wove la Yehova Suku.
O Tambulula Ndati?
• Momo lie tu sukilila oku kuama olonumbi via Suku, kuenda oku vi kapako?
• Nye ci tu vetiya oku likutilila ku Suku oco a tu ĩhe olondunge?
• Elivulu Liolosamo, li pondola ndati oku tu kuatisa oku linga olohutililo via sunguluka?
• Momo lie tu sukilila oku lekisa ekolelo lesumbilo, poku likutilila?
[Elitalatu kemẽla 8]
Ukuenje wa Avirahama, wa likutilila ku Suku oco o songuile. Ove hẽ, wa siata oku kuama ongangu yaye?
[Elitalatu kemẽla 10]
Elilongiso Vepata, li kuatisa oku linga olohutililo via sunguluka