Ndomo Yesu A Kemainya Esunga Lia Suku
“Suku wa eca [Yesu] ndocilumba coku yovola vakuesunga omo liekolelo va lekisa kosonde yaye. Wa ci lingila oku lekisa esunga liaye.”—VA ROM. 3:25, NW.
1, 2. (a) Nye Embimbiliya li tu longisa ca tiamẽla kekalo liomanu? (b) Ocipama cilo ci ka konomuisa apulilo api?
ULANDU Wembimbiliya wa tiamẽla kusuanji wa pita vocumbo Cedene wa kũlĩhĩwa ciwa. Vosi yetu tua siata oku mola eci ekandu lia Adama lia tu kokela, ndomo ca lekisiwa volondaka evi: “Ndeci ekandu lia iñila voluali lomunu umuamue, kuenda okufa kueya lekandu, haico okufa kua sambukila omanu vosi, momo vosi va linga ekandu.” (Va Rom. 5:12) Ndaño tu likolisilako oku linga eci ca sunguluka, lopo tuakuakulueya kuenda tu sukila ongecelo ya Suku. Upostolo Paulu wa liyeya hati: “Eci ciwa njongola oku linga, si ci lingi, puãi eci cĩvi si yongola oku linga, oco ndinga. Ndukuelamba we!”—Va Rom. 7:19, 24.
2 Omo tuakuakandu pamue tu lipula ndoco: Yesu u Nasara weya oku citiwa ndati okuti ka piñalele ekandu, kuenda momo lie a papatisiwila? Yesu wa kemainya ndati esunga lia Yehova? Kuenda nye olofa via Kristu via tẽlisa?
Esunga Lia Suku Lia Setekiwa
3. Ndamupi Satana a kemba Heva?
3 Olonjali vietu viatete, Adama la Heva, eci via likala uviali wa Suku oco vi vialiwe lonyoha “yosiahũlu, yina ya tukuiwa eliapu, haeye Satana,” via linga uveke. (Esit. 12:9) Kũlĩhĩsa ndomo ovina viaco via pita. Satana wa kapa vatatahãi onjila ya Yehova Suku yoku viala lesunga. Eye wa ci linga poku pulisa Heva hati: “Ocili Suku wa popia hati, Ko ka li koviti viosi viovocumbo, ale?” Heva wa pitulula ocihandeleko Suku a va ĩhile cokuti kua kala lika uti umosi ka ca tavele oku liako, momo oku liako nda ca va kokela okufa. Noke Satana Eliapu wa lundila Suku okuti ohembi poku popia hati: “Mbu, okufa ka vu fi.” Eye wa vetiya Heva oku tava okuti, Suku wa kala oku va limbika ocina cimue ciwa, kuenda nda wa lile kepako, nda wa linga nda Suku, loku kuata elianjo.—Efet. 3:1-5.
4. Omanu veya oku kala ndati vemehi liuviali wa Satana?
4 Satana wa popia okuti omanu va kuata lika esanju nda va liviala ovo muẽle okuti oku vialiwa la Suku hacoko. Adama ka kakatelele kuviali wa Suku wesunga, puãi wa yevelela ukãi waye kuenje wa lia kepako va va handelekele okuti ka ci tava oku liako. Adama wa nyola ukamba a kuatele la Suku, kuenje wa tu piñalisa ekandu lolofa. Omo liaco, omanu va kasi oku vialiwa la Satana “osuku yoluali lulo.”—2 Va Kor. 4:4; Va Rom. 7:14.
5. (a) Yehova wa tẽlisa ndati ondaka yaye? (b) Elavoko lipi Suku a eca kocitumbulukila ca Adama la Heva?
5 Yehova wa tẽlisa ondaka yaye, poku eca ku Adama la Heva ekangiso liokufa. (Efet. 3:16-19) Eci ka ci lomboloka okuti ocipango ca Suku ca tokoka! Eci Yehova a tukula ekangiso lia Adama la Heva, wa eca elavoko kocitumbulukila cavo ca laikele oku iya. Eye wa ci linga poku va sapuila ocipango caye coku tuma “ombuto” yina ya laikele oku lumaniwa kocisendemahi. Ombuto yaco ya likuminyilue, yi ka “sasõla utue [wa Satana].” (Efet. 3:15) Ca tiamẽla ku Yesu Kristu, Embimbiliya li popia ndoco: “Oco Omõla a Suku a tukulukila okuti o nyõla ovilinga vieliapu.” (1 Yoa. 3:8) Oco hẽ, ovituwa lolofa via Yesu via kemainya ndati esunga lia Suku?
Elomboloko Liepapatiso Lia Yesu
6. Tua kũlĩha ndati okuti Yesu ka piñalele ekandu lia Adama?
6 Yesu eci a kula, weya oku sokisiwa la Adama eci handi ka lueyele. (Va Rom. 5:14; 1 Va Kor. 15:45) Eci ci lomboloka okuti Yesu wa citiwa ndomunu wa lipua. Ndamupi? Ungelo Gabriele wa lomboluila Maria, ina ya Yesu, hati: “Espiritu sandu [li] ku wila, lunene wa Tõlo u ku tuvika. Oco omõla o citiwa o tukuiwa O kola, Eye Mõla a Suku.” (Luka 1:35) Tunde osimbu, Maria wa kũlĩhĩle ciwa ovina viosi via kongelele voku citiwa kua Yesu. Onjanja yimue eci Maria la Yosefe isiaye yokatumba va sanga Yesu vonembele ya Suku, kakuenje wa va pulisa hati: “Ka wa kũlĩhili okuti nda sesamela oku kala oku kuli ovina via Tate?” (Luka 2:49) Tunde vutila waye, Yesu wa kũlĩhĩle okuti, eye Omõla a Suku. Oku kemainya esunga lia Suku oco ocina ca velelepo kokuaye.
7. Ovina vipi vi kuete esilivilo Yesu a kuatele?
7 Yesu wa lekisa okuti wa kapeleko ovina viespiritu, poku endaenda kolohongele viefendelo. Omo okuti, eye wa kala omunu wa lipua, co lelukile oku kuata elomboloko liovina viosi a enda oku yeva loku tanga Vovisonehua via va Heveru. (Luka 4:16) Ocina cikuavo eye a kuatelevo, etimba liaye lia lipua lina a eca ndocilumba oco a yovole omanu vosi. Eci Yesu a papatisiwa wa likutilila kuenda wa ivaluka ocitumasuku ci sangiwa Kosamo 40:6-8.—Luka 3:21; tanga Va Heveru 10:5-10.a
8. Momo lie Yoano Upapatisi ka yonguilile oku papatisa Yesu?
8 Yoano Upapatisi, tete wa yonguile oku tateka Yesu oku papatisiwa. Momo lie? Momo Yoano wa enda oku papatisa va Yudea ndondimbukiso yoku likekembela omo lioku lueya Ocihandeleko. Omo pokati ka Yoano la Yesu pa kala usitue, Yoano wa kulĩhĩle okuti Yesu wa kala ukuesunga kuenda ka sukilile oku likekembela. Pole, Yesu wa sapuila Yoano okuti wa sesamẽlele oku papatisiwa. Yesu wa popia hati: “Ci kale ndomo ci kasi . . . ca tu sesamela oku tẽlisa esunga liosi.”—Mat. 3:15.
9. Epapatiso lia Yesu lia kuata elomboloko lie?
9 Omo Yesu wa kala omunu wa lipua, pamue nda wa sima okuti o kuatevo epondolo lioku kala onjali yomãla va lipua, nda Adama. Pole, Yesu ka la kuata ocisimĩlo caco, momo eci hacoko Yehova a yonguile kokuaye. Suku wa tuma Yesu palo posi oco a tẽlise ocikele caye Ndombuto ya likuminyilue, ale Mesiya. Vocikele caco mua kongelele oku eca omuenyo waye ndocilumba. (Tanga Isaya 53:5, 6, 12.) Ocili okuti, epapatiso lia Yesu ka li kuete elomboloko limuamue lepapatiso lietu. Yesu ka sukulile oku litumbika ku Yehova, momo wa pangele onepa kofeka yo Isareli yina ya litumbikile ale ku Suku. Epapatiso lia Yesu lia lombolokele oku lieca olumue koku linga ocipango ca Suku ndomo ca lekisiwa Vovisonehua via tiamẽla ku Mesiya.
10. Voku tẽlisa ocipango ca Suku nda Mesiya mua kongelele nye, kuenda Yesu wa ci tendele ndati?
10 Vocipango ca Yehova ca tiamẽla ku Yesu mua kongelele oku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku, oku linga olondonge, kuenda oku va pongiyila upange woku linga olondonge koloneke via laikele oku iya. Vonjongole ya Yesu yoku lieca olumue mua kongelele oku pandikisa lalambalalo kuenda oku pondiwa omo lioku kakatela kuviali wesunga wa Yehova Suku. Omo liocisola Yesu a kuetelele Isiaye, wa sanjukilile oku linga ocipango ca Suku loku eca etimba liaye ndocilumba. (Yoa. 14:31) Wa sanjukililevo oku eca omuenyo waye ndocilumba ca lipua ku Suku, omo wa kũlĩhĩle okuti olofa viaye via kuatele ocimãho coku tu yovola kupika wekandu kuenda wokufa. Anga hẽ Suku wa ecelela muẽle okuti Yesu o lieca olumue oco a tẽlise ocikele caco? Oco muẽle a linga!
11. Yehova wa lekisa ndati okuti wa sanjukilile Yesu nda Mesiya wa likuminyilue, ale Kristu?
11 Avangeliu akuãla a lekisa okuti Yehova Suku wa sanjukilile epuluvi Yesu a tunda vovava Olui Yordão. Yoano Upapatisi wa lombolola hati: “Nda mola espiritu [lia] loka ndo pomba, kuenje [lia wila Yesu]. . . . Yu nda ci mola, kuenje nda imba uvangi okuti u, Omõla a Suku.” (Yoa. 1:32-34) Vepuluvi liaco, Yehova wa popia hati: “U, Eye Omõlange wa soliwa, ndo sanjukila.”—Mat. 3:17; Mar. 1:11; Luka 3:22.
Wa Pandikisa Toke Kokufa
12. Nye Yesu a linga vokuenda kuanyamo atatu lolosãi epandu noke yepapatiso liaye?
12 Vokuenda kuanyamo atatu lolosãi epandu, Yesu wa litumbika koku longisa omanu ca tiamẽla ku Isiaye kuenda uviali wa Suku wesunga. Wa linga ovongende Vofeka Yohuminyo, okuti ndaño lekavo ka liwekelepo oku eca uvangi wocili. (Yoa. 4:6, 34; 18:37) Yesu wa longisa omanu ovina via tiamẽla Kusoma wa Suku. Poku sakula olombeyi, oku tekula omanu, loku pindula ava va fa, wa lekisa eci Usoma wa Suku u ka lingila omanu.—Mat. 11:4, 5.
13. Ovina vipi Yesu a longisa via tiamẽla koku likutilila?
13 Yesu wa tu sila ongangu yiwa yoku lekisa umbombe loku eca esivayo ku Yehova, momo ndaño wa linga upange woku longisa loku sakula omanu, ka li sivayele eye muẽle. (Yoa. 5:19; 11:41-44) Yesu wa lekisa ocina ca velapo tu sukila oku vangula poku likutilila. Eci tu likutililla, tu sukila oku pinga oco onduko ya Suku ‘yi sumbiwe,’ loku pingavo okuti uviali wa Suku wesunga u piñanya uviali wevĩho wa Satana, oco ‘ocipango ca Suku ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.’ (Mat. 6:9, 10) Yesu wa tu vetiyavo oku kapako ovina tu pinga volohutililo vietu, poku ‘sandiliya tete usoma wa Suku kuenda esunga liaye.’—Mat. 6:33.
14. Ndaño okuti Yesu wa lipuile, momo lie a sukililile oku likolisilako oco a tẽlise ocipango ca Suku?
14 Eci otembo yoku eca omuenyo waye ndocilumba ya kala ocipepi, Yesu wa sakalalele omo liocikele cinene a kuatele. Momo ocipango ca Isiaye loku kemãlisua Kuaye nda via tẽlisiwa lika nda Yesu wa pandikisile kohali loku fa. Eci kua kambele oloneke vitãlo eci handi ka file, Yesu wa likutilila ndoco: “Cilo, utima wange wa tokotelua. Oco, mopia nye? Mopia hẽ, siti, A Tate, mopele kekumbi lilo? Oco hacoko, momo ekumbi lilo olio ndeyilila. Noke yoku popia olondaka evi, Yesu wa luluvalela kocina ca velelepo kuenje wa likutilila hati: “A Tate, muisa onduko yove ulamba.” Vepuluvi liaco, Yehova wa tambulula hati: “Nda yi muisa ale ulamba, kuenje ndi yi muisa vali ulamba.” (Yoa. 12:27, 28) Yesu wa tava oku setekiwa lonjila yimue okuti lomue wa la pita layo. Pole, eci Yesu a yeva olondaka via Isiaye, co wĩha ekolelo liokuti wa ponduile oku sivaya loku kemãlisa uviali wa Yehova. Kuenje wa tẽlisa ocipango caco!
Ceci Olofa Via Yesu Via Tẽlisa
15. Eci handi Yesu ka file, momo lie a popela hati: ‘Ca tẽlisiwa’?
15 Yesu poku patekiwa kuti toke eci a tula omuenyo, wa popia hati: ‘Ca tẽlisiwa.’ (Yoa. 19:30) Vokuenda kuanyamo atatu lolosãi epandu tunde kepapatiso toke kokufa kuaye, Yesu wa tẽlisa upange waye lekuatiso lia Suku! Eci Yesu a tula omuenyo, osi ya luluma, kuenje kesongo kasualali vo ko Roma wa kuatele ocikele coku tuma oku u ponda, wa vetiyiwa oku popia hati: “Ocili u Omõla a Suku.” (Mat. 27:54) Esualali lia mola eci Yesu a pembuiwa omo lioku lisitulula okuti Omõla a Suku. Yesu poku pandikisa lekolelo kohali yalua, wa lekisa okuti Satana ohembi. Satana wa lundila omanu vosi va pokola kuviali wa Suku, hati: “Cosi omunu a kasi laco o ci ecela omuenyo waye.” (Yovi 2:4) Yesu poku pandisa lekolelo wa lekisa okuti Adama la Heva va kuatele epondolo lioku tamãlala loseteko. Ocina ca velapo ceci okuti, omuenyo kuenda olofa via Yesu via kemainya uviali wesunga wa Yehova. (Tanga Olosapo 27:11.) Anga hẽ olofa via Yesu via tẽlisa vali ocina cikuavo? Via tẽlisa!
16, 17. (a) Momo lie Yehova a tendelele afendeli vaye vo kosimbu ndavakuesunga? (b) Yehova wa sumũlũisa ndati Omõlaye, kuenda Ñala Yesu Kristu o kasi oku amamako oku linga nye?
16 Kuli omanu valua va kala komuenyo eci handi Yesu keyile palo posi. Ovo va tendiwile ndomanu vakuesunga kovaso a Suku kuenda va kuatele elavoko liepinduko. (Isa. 25:8; Dan. 12:13) Oco hẽ, Yehova, Suku o kola, wa sumũlũisa ndati omanu vakuakandu? Embimbiliya li tu sapuila hati: “Suku wa eca Yesu Kristu ndocilumba coku yovola vakuesunga omo liekolelo va lekisa kosonde yaye. Wa ci lingila oku lekisa esunga liaye, momo, koloneke viokonyima, Suku wa pandikisile loku vanja ño akandu. Wa ci lingilavo oku lekisa esunga liaye voloneke vilo, okuti Suku eye muẽle ukuesunga, haeye o tenda ndukuesunga u o kolela Yesu.”—Va Rom. 3:25, 26, NW.b
17 Yehova wa sumũlũisa Yesu poku u pindula loku u wĩha ocikele ca velapo okuti ocikele a kuata eci handi keyile palo posi, ci sule. Cilo, Yesu o kuete omuenyo ko pui kumue loviluvo vikuavo viespiritu. (Va Hev. 1:3) Ñala Yesu Kristu, Ocitunda Cinene haeye Soma, o kasi oku amamako oku kuatisa olondonge viaye oku kemainya esunga lia Suku. Tu eca olopandu ku Yehova, Isietu wo kilu, Ukuakueca onima kuava vo vumba lekolelo ndeci Omãlaye a linga!—Tanga Osamo 34:3; Va Heveru 11:6.
18. Nye tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo?
18 Tunde koloneke via Havele, afendeli vosi vakuekolelo va kuata ukamba uwa la Yehova omo lioku kolela Kombuto ya likuminyilue. Yehova wa kũlĩhĩle okuti Omõlaye o ka pandikisa lekolelo kuenda olofa viaye via laikele oku tuvika “akandu oluali.” (Yoa. 1:29) Olofa via Yesu vi kuatisavo ava va kasi komuenyo koloneke vilo. (Va Rom. 3:26) Ocisembi ca Kristu ci pondola oku ku nenela asumũlũho api? Ondaka eyi tu ka yi konomuisa vocipama ci kuãimo.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Upostolo Paulu wa tukula olondaka vi sangiwa Kosamo 40:6-8, ndomo ca lekisiwa Vovisonehua vio Helasi, oku kongelamo olondaka viokuti, “wa ndi pongiyila etimba.” Olondaka evi ka vi sangiwa Vovisonehua vio Heveru vio koloneke vilo.
b Tanga “Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga” kemẽla 6 kuenda 7.
O Tambulula Ndati?
• Esunga lia Suku lia kapiwa ndati vatatahãi?
• Epapatiso lia Yesu lia kuata elomboloko lie?
• Nye olofa via Yesu via tẽlisa?
[Elitalatu kemẽla 9]
Wa kũlĩha hẽ eci epapatiso lia Yesu lia lombolokele?