Ene Amalẽhe, vu Kasi hẽ Oku Tẽlisa Ovimãho Viene?
1. Otembo yipi umalẽhe a fetika oku kapako olondaka vi sangiwa kelivulu lia 1 Timoteo 3:1?
1 “Nda umue o livela omangu yosungu . . . , o yongola upange uwa.” (1 Tim. 3:1) Olondaka evi vi vetiya vamanji alume va yongola oku kuata ovikele vekongelo. Anga hẽ o sukila oku kala ukulu wendamba oco o tẽlise ciwa ovikele viaco? Likolisilako oku tẽlisa ovimãho viaco osimbu o kasi umalẽhe. Noke lioku pindisiwa, o loñoloha oco o kale oñuatisi yekongelo eci o linga ukulu wendamba. (1 Tim. 3:10) Nda ove umalẽhe umue okuti wapapatisiwa, o pondola ndati oku tẽlisa ovimãho viaco?
2. O pondola ndati oku lekisa ocituwa coku lieca olumue?
2 Ocituwa Coku Lieca Olumue: Ivaluka okuti nda o likolisilako oku sandiliya ovikele vekongelo, oyongola oku linga upange uwa, pole, ku ka ci linge lonjongole yoku sanda ekemãlo. Pole, lekisa onjongole yoku kuatisa vamanji. O pondola oku ci linga poku sokolola lutate ongangu yiwa ya Yesu. (Mat. 20:28; Yoa. 4:6, 7; 13:4, 5) Pinga ekuatiso lia Yehova oco a ku kuatise oku kapako vamanji vosi. (1 Va Kor. 10: 24) Anga hẽ wa siata oku kuatisa vamanji va kuka va sangiwa vekongelo ale vana va vela? Wa siata hẽ oku likolisilako oku lieca olumue poku linga ovopange amue ndeci: Oku yelisa Onjango Yusoma, oku longeka olomangu, kuenda oku semũlula Onjango Yusoma? Anga hẽ wa siata oku lieca olumue oco o tẽlise olonepa vimue Kosikola Yupange Usoma nda omunu wa tambuile ocikele caco keyile? Omo liaco, nda wa likolisilako oku kuatisa vakuene o ka kuata esanju.—Ovil. 20:35.
3. Momo lie ci kuetele esilivilo oku pamisa ekolelo lietu, kuenda o pondola ndati oku kuata ekolelo liaco?
3 Oku Pamisa Ekolelo: Ci kuete esilivilo oñuatisi yekongelo oku pamisa ekolelo liaye, okuti oku loñoloha kovina vikuavo ci sule. Omunu una wa kapako olonumbi Viembimbiliya o tenda ovina ndomo Yehova la Yesu va vi tenda. (1 Va Kor. 2:15, 16) Eye o “lekisa apako espiritu.” (Va Gal. 5:22, 23) Wa velisapo ovopange Vusoma. (Mat. 6:33) Ove, o pondola oku kuata ovituwa vi pamisa ekolelo, poku sokiya otembo yoku linga elilongiso liopolika. Vovina viaco mua kongela oku tanga Embimbiliya oloneke viosi, loku tanga Utala Wondavululi lo Despertai!, oku pongiya ovipama vi ka lingiwa kolohongele, kuenda oku endaenda kolohongele viaco. (Osa. 1:1, 2; Va Hev. 10:24, 25) Paulu poku vetiya Timoteo oco a amameko oku pamisa ekolelo liaye, wa soneha hati: “Lilava. Lavavo oku longisa kuove” (1 Tim. 4:15, 16) Omo liaco, likolisilako oku tẽlisa ovipama Kosikola Yupange Wakristão. Kuata ombili kupange woku kunda kuenda lipongiya ciwa. Sokiya kuenda tẽlisa ovimãho vimue ndeci: Oku iñila kupange wakundi votembo yosi, kupange wo ko Betele, ale Kosikola ya Vamanji ka va Kuelele. Ovimãho viaco, vi pondola oku ku kuatisa oku ‘yuvula oloñeyi vio vumalẽhe’—2 Tim. 2:22.
4. Ekolelo kuenda ocili li kuete esilivilo lie?
4 Vakuacili Haivo va Koleliwa: Kocita catete kua nõliwile alume vamue va “koleliwile,” oco va ece okulia ku Vamanji va kala olohũkui. Ovo va kũlĩhĩwile okuti vakuacili haivo va koleliwa, omo liaco, ovapostolo ka va sukilile oku lisakalaisa lupange alume vaco va enda oku linga, momo va kapeleko ovina vakuavo va sukila. (Ovil. 6:1-4) Omo liaco, eci o tambula ocikele cimue vekongelo, likolisilako oku linga ovina o tẽla. Setukula ongangu ya Noha, wa kuama olonumbi viosi viatiamẽla koku tunga ocimbaluku. (Efet. 6:22) Ekolelo li kuete esilivilo ku Yehova kuenda li lekisa okuti tua kapako olonumbi Viembimbiliya.—1 Va Kor. 4:2; Tanga o ka kasia losapi hati “Esilivilo lioku pindisiwa.”
5. Momo lie amalẽhe va sukilila oku sandiliya ovikele vikuavo?
5 Ndomo ca tukuiwa vocitumasuku, Yehova wa popia hati, oku ungula ku ka livokiya. (Isa. 60:22) Koloneke vilo, kua siata oku papatisiwa omanu valua vunyamo lunyamo. Omo okuti omanu valua va kasi oku lilongisa Embimbiliya, alume vamue va siata oku nõliwa oco va tẽlise ovikele vimue vekongelo. Koloneke vilo vocisoko ca Yehova, muli upange walua u sukila oku lingiwa. (1 Va Kor. 15:58) Ene amalẽhe vu kasi hẽ oku tẽlisa ovimãho viene? Nda oco ukasi oku linga, amamiko oku lupange uwa!
[Etosi lia velapo 2]
Omanu valua va siata oku kũlĩha Embimbiliya, alume vamue va siata oku nõliwa oco va tẽlise ovikele vimue vekongelo
[Okakasia 3]
Esilivilo lioku pindisiwa
Vamanji amalẽhe va kuatisiwa lakulu vekongelo poku pindisiwa ndomo va tẽlisa ciwa ovikele viavo. Manji umue ukuakunyula akongelo noke yohongele wa sapela lohundi yimue oco o pamise. Eye wa mola okuti umalẽhe umue wa kala ponele yaye, kuenje wo pula nda o yongola oku sapela laye. Umalẽhe wo tambulula hati, oco nda siata oku linga kesulilo liolohongele. Olonjali viaye via yonguile okuti eye enda pole, ka tavele oku ci linga momo wa yonguile lika oku tẽlisa ocikele caye. Ovina va sapela via sanjuisa manji ukuakunyula akongelo. Eye wa popia hati: “Akulu vosi vekongelo, va vetiyiwa oku pindisa vamanji amalẽhe va loñoloha oco va tambulule ovikele vekongelo. Omo liaco, vekongelo nda kala osimbu sia fetikile upange woku nyula akongelo, akulu vovekongelo liaco ka va kuatele ocituwa coku nõla amalẽhe oco va kale oloñuatisi viekongelo.”