OCIPAMA CELILONGISO 34
OCISUNGO 107 Ongangu Yiwa Yocisola
Ndomo Akulu Vekongelo va Lekisa Ocisola Kuenda Ohenda ku Vana va Linga Ekandu
“Suku vohenda yaye o kasi oku seteka oku ku tuala koku likekembela.”—VA ROM. 2:4.
OCIMÃHO CELILONGISO
Tu konomuisa ndomo akulu vakongelo va likolisilako oku kuatisa vana va linga akandu anene.
1. Nye ci pondola oku pita la umue wa linga ekandu linene?
VOCIPAMA ca pita, tua lilongisa onumbi upostolo Paulu a eca kekongelo lio ko Korindo eci ulume umue a kala oku linga ekandu limue linene. Ondingakandu yaco ka ya likekembelele kuenje wa tundisiwa vekongelo. Pole, ndomo ci lekisa ocisonehua kua kunamela osapi yetu, omunu umue wa linga ekandu linene, Suku o pondola oku u kuatisa oku likekembela. (Va Rom. 2:4) Oco hẽ akulu vekongelo va pondola oku kuatisa ndati omunu umue oco a likekembele?
2-3. Nye tu sukila oku linga nda manji umue wa linga ekandu limue linene kuenda momo lie?
2 Nda akulu vekongelo ka va kũlĩhĩle okuti omunu umue wa linga ekandu limue linene, ka va kuete ndomo va potolola ocitangi waco. Oco hẽ nye tu sukila oku linga nda tua kũlĩha okuti, manji umue wa linga ekandu limue linene, lina li pondola oku u kokela oku tundisiwa vekongelo? Tu sukila oku vetiya omunu waco, oco a ka sande ekuatiso kakulu vekongelo.—Isa. 1:18; Ovil. 20:28; 1 Pet. 5:2.
3 Nye ci lingiwa nda eye ka yongola oku vangula lakulu vekongelo? Etu tu sukila oku sapela lakulu vekongelo oco omunu waco a tambula ekuatiso li sukiliwa. Nda tua ci linga tu lekisa okuti tu sole manji yaco, momo ka tu yongola oku pumba manjetu. Pole, nda eye ka lingile apongoloko kuenda wamamako lelinga liaco lĩvi, o ka nyõla ukamba waye la Yehova. Omo okuti elinga liaye li pondolavo oku vĩhisa ekongelo, ndaño ka ca lelukile, tu sukila oku lekisa utõi poku sapuilako akulu vekongelo, momo tu sole Yehova kuenda manjetu.—Osa. 27:14.
NDOMO AKULU VEKONGELO VA KUATISA OMUNU UMUE WA LINGA EKANDU LINENE
4. Cipi ocimãho cakulu vekogelo poku liongolola lomunu una wa linga ekandu linene?
4 Eci umue vekongelo a linga ekandu limue linene, ocimunga cakulu vekongelo ci nõla akulu vatatu pokati kavo,a oco va ka sapele lamanji yaco. Pole, alume vaco va sukila oku kala vakuesunguluko haivo vomboka. Ndaño okuti, ovo va likolisilako oku kuatisa omunu waco oku likekembela, ka va pondola oku kisika omunu umue oku pongoloka. (Esin. 30:19) Akulu vekongelo va kũlĩha okuti, havosiko va likekembela ndeci ca linga Soma Daviti. (2 Sam. 12:13) Omanu vamue va nõlapo oku likala oku yevelela alungulo a Yehova. (Efet. 4:6-8) Pole, ocimãho cakulu vekongelo oku kuatisa omunu wa linga ekandu oku likekembela. Oco hẽ nye akulu vekongelo va sukila oku ivaluka eci va liongolola lomunu wa linga ekandu?
5. Ocituwa cipi akulu vekongelo va sukila oku kuata poku liongolola la una wa linga ekandu linene? (2 Timoteo 2:24-26) (Talavo ociluvialuvia.)
5 Akulu vekongelo va tenda omunu wa linga ekandu ndomeme ya nyelela okuti, yi kuete esilivilo ku Yehova. (Luka 15:4, 6) Eci akulu vekongelo va liongolola la una wa linga ekandu, ovo ka va vangula laye loku kelõha; ale oku u tata lãvi. Pole, poku liongolola laye, ocimãho cavo haku lingako apulilo loku sanda ovovangi. Ovo va likolisilako oku lekisa ovituwa vi sangiwa kukanda 2 Timoteo 2:24-26 (Tanga.) Akulu vekongelo vamamako oku liketisa, oku lekisa ocisola kuenda umbombe, oco va kuatise omunu wa linga ekandu oku pongolola ovisimĩlo viaye.
Ndeci ci linga angombo, akulu vekongelo va linga cosi ci tava oco va kuatise omeme yimue ya nyelela (Tala ocinimbu 5)
6. Akulu vekongelo va pongiya ndati utima wavo osimbu ka va liongoluile lomunu wa linga ekandu? (Va Roma 2:4)
6 Akulu vekongelo va pongiya utima wavo. Ovo va likolisilako oku setukula Yehova poku sapela lomunu wa linga ekandu loku ivaluka olondaka via Paulu vi popia hati: “Suku vohenda yaye o kasi oku seteka oku ku tuala koku likekembela.” (Tanga Va Roma 2:4.) Akulu vekongelo va sukila oku ivaluka okuti, ovo angombo va kasi oku songuiwa la Kristu. (Isa. 11:3, 4; Mat. 18:18-20) Osimbu ocimunga cakulu ka ca liongoluile lomunu wa linga ekandu, ci likutilila ku Yehova oco va kuatise una wa linga ekandu oku likekembela. Ovo va linga akonomuiso Vembimbiliya kuenda valivulu etu loku likutilila oku pinga olondunge. Akulu vekongelo va sukilavo oku kũlĩha eci ca lipita ale komuenyo womunu wa linga ekandu. Momo citava okuti ovina via pita lomunu waco kosimbu, ovio vio vetiya oku linga ekandu.—Olosap. 20:5.
7-8. Akulu vekongelo va setukula ndati epandi lia Yehova eci va sapela lomunu wa linga ekandu?
7 Akulu vekongelo va setukula epandi lia Yehova. Ovo va ivaluka ndomo Yehova kosimbu a tata vana va linga ekandu. Ndeci, Yehova lepandi wa sapuila Kaini, eci ca laikele oku lipita laye nda wa linga ekandu kuenda asumũlũho a ponduile oku kuata nda wa pokuile. (Efet. 4:6, 7) Yehova wa lungulavo Daviti pocakati cuprofeto Natana. Kuenje Natana wa tukula olusapo lumue lua vetiya utima wa soma. (2 Sam. 12:1-7) Eci va Isareli va enda oku sinĩla Yehova olonjanja vialua, eye ‘wamamako oku tuma’ ovaprofeto “olonjanja viosi.” (Yer. 7:24, 25) Eye ka talamelele okuti afendeli vaye tete va likekembela kuenje oco lika a va kuatisa. Ndaño okuti ovo va kala oku amamako oku linga ekandu, Yehova wa va vetiya oco va likekembele.
8 Akulu vekongelo va setukula ongangu ya Yehova poku likolisilako oku kuatisa vana va linga ekandu linene. Ndomo ca lekisiwa kukanda 2 Timoteo 4:2, ovo va kuatisa omunu waco “lepandi” lialua. Omo liaco, akulu vekongelo va sukila oku unjuka kuenda oku lekisa epandi oco va kuatise omunu waco wa lueya oku linga eci ca sunguluka. Nda ukulu wekongelo o vangula lonyeño, omunu wa linga ekandu ka pondola oku yeva alungulo ale o likala oku likekembela.
9-10. Akulu vekongelo va kuatisa ndati omunu wa linga ekandu oku sokolola kovina a linga?
9 Akulu vekongelo va likolisilako oku limbuka eci ca koka omunu oku linga ekandu linene. Anga hẽ ukamba waye la Yehova wa hungua? Anga hẽ eye wa liwekapo oku linga elilongiso liopokolika, ale oku enda enda kupange woku kunda? Eye hẽ wa liwekapo oku likutilila ku Yehova? Anga hẽ wa liwekapo oku tamalãla lolonjongole ka via sungulukile? Ovitalukilo vipi kuenda akamba eye a nõla? Olonjila a nõla via yapuisa ndati ovisimĩlo kuenda oku vetiya olonjongole viaye? Anga hẽ eye wa siata oku limbuka ndomo ovilinga viaye vi sumuisa Yehova?
10 Akulu vekongelo va pondola oku linga apulilo a kuatisa omunu oku sokolola kovina via honguisa ukamba waye la Yehova kuenda ovina viokokela oku linga ekandu. Ocili okuti, ovo va ci linga lutate kuenda ka va pula komunu waco catiamẽla kovina okuti akulu ka va sukila oku vi kũlĩha. (Olosap. 20:5) Handi vali, ovo va sukila oku talavaya lalusapo a vetiya oku sokolola kuenda oku limbuka oku lueya kuaye ndeci Natana a linga ku Daviti. Lonjila eyi citava okuti, eci va liongolola lomunu waco onjanja ya tete, o yeva esumuo omo lionjila a nõla kuenda ovisimĩlo a kuata. Kuenje citava okuti o likekembela.
11. Yesu wa tendele ndati vakuakandu?
11 Akulu vekongelo va likolisilako oku setukula Yesu. Eci Yesu a sapela la Paulu u Tarso, wo linga epulilo limue li kuete esilivilo liokuti: “A Saulu, a Saulu, momo lie o ndi lambalalela?” Lonjila eyi, Yesu wa kuatisa Paulu oku sokolola okuti ovina a kala oku linga ka via sungulukile. (Ovil. 9:3-6) Yesu poku popia catiamẽla ‘kukãi una Isevele,’ eye hati: “Ndo wĩha otembo oco a likekembele.”—Esit. 2:20, 21.
12-13. Akulu vekongelo va eca ndati otembo komunu wa linga ekandu oco a likekembele? (Talavo ociluvialuvia.)
12 Akulu vekongelo va setukula Yesu poku yuvula oku sima okuti, una wa linga ekandu ka ka likekembela. Pamue vamue va pondola oku likekembela eci akulu vekongelo va liongolola laye onjanja yatete, pole, vakuavo va sukila otembo yalua. Omo liaco, akulu vekongelo va pondola oku sokiya oku liongolola vali lomunu una wa linga ekandu olonjanja vialua. Citava okuti, noke liohongele yatete, omunu wa linga ekandu o fetika oku sokolola lutate eci a linga kuenda ovina vo sapuila. Kuenje lumbombe o likutilila ku Yehova oco a ecele ekandu liaye. (Osa. 32:5; 38:18) Omo liaco, eci va liongolola vali laye, citava okuti omunu waco, o ka lekisa ocituwa cikuavo ca litepa leci a lekisile onjanja yatete.
13 Oco akulu vekongelo va kuatise omunu wa linga ekandu oku likekembela, olonjanja viosi va sukila oku lekisa ohenda kuenda ocisola. Ovo va likutilila ku Yehova oco eye a sumũlũise alikolisilo avo kuenda oku lavoka okuti una wa linga ekandu o likekembela.—2 Tim. 2:25, 26.
Akulu vekongelo va liongolola olonjanja vialua lomunu wa linga ekandu oco vo kuatise oku likekembela (Tala ocinimbu 12)
14. Eci omunu umue a likekembela, helie o sesamela oku tambula esivayo kuenda momo lie?
14 Eci omunu umue wa linga ekandu a likekembela, vosi tu kuata esanju lialua! (Luka 15:7, 10) Ndaño okuti akulu vekongelo va likolisilako calua oku kuatisa omunu wa linga ekandu oco a li kekembele, helie o sesamela oku tambula esivayo? Anga hẽ kakulu vekongelo? Ivaluka okuti Paulu wa soneha eci catiamẽla ku vana va linga ekandu hati: “Citava okuti, Suku o va ĩha utima woku likekembela.” (2 Tim. 2:25) “Omo liaco, Yehova eye o sesamela oku tambula esivayo liaco, momo eye o pondola oku kuatisa Ukristão umue oku pongolola ovisimĩlo kuenda ovituwa okuti omunu haiyeko. Paulu o lombolola ovina vimue viwa vi pondola oku lipita noke liomunu umue oku likekembela. Omunu waco, o pondola oku kuata vali ukũlĩhĩso wa suapo kuenda olondunge viaye viyamo kuenje cu wecelela oku puluka konjanjo ya Satana.—2 Tim. 2:26.”
15. Akulu vekongelo va pondola oku amamako ndati oku kuatisa omunu wa likekembela?
15 Eci omunu umue wa linga ekandu linene a likekembela, akulu vekongelo vamamako oku u pasuisa oco vo kuatise oku pamisa ekolelo liaye kuenda oku u kuatisa kovina a sukila oco amameko oku pandikisa koloseteko via Satana, loku linga eci ciwa. (Va Hev. 12:12, 13) Ocili okuti, akulu vekongelo ka va sapuilako laumue catiamẽla kekandu omunu a linga. Pole, nye ekongelo li sukila oku kũlĩha?
“VA PISILA KOVASO YOMANU VOSI”
16. Ndomo ca tangiwa ku 1 Timoteo 5:20, ‘omanu’ vapi Paulu a kala oku tukula?
16 Tanga 1 Timoteo 5:20. Paulu wa sonehela olondaka evi kekamba liaye Timoteo okuti wa kala ukulu wekongelo, poku u lomboluila ndomo a ponduile oku tata “vana va linga ekandu.” Nye Paulu a yonguile oku popia? Eye ka yonguile oku popia okuti vamanji vosi vekongelo va laikele oku pisiwa kovaso “yomanu” vosi. Pole, eye wa kala oku tukula vamue va kũlĩhĩle ale ekandu liaco. Citava okuti vana va kuatele uvangi waco, ale vana ukuekandu a sapuilako. Akulu vekongelo lutate va sapuila vana va kũlĩha ocitangi caco okuti, ca potoluiwa kuenda omunu waco wa tambula ale ekuatiso li sukiliwa.
17. Esapulo lipi li sukila oku eciwa vekongelo nda ekandu limue linene lia kũlĩhĩwa lekongelo ale pamue lia laikele oku yeviwa lomanu vosi, kuenda momo lie?
17 Pamue, vamue vekongelo va kũlĩha ale okuti, umue wa linga ekandu limue linene, ale pamue ci pondola oku kũlĩhĩwa lomanu vosi vekongelo. Lonjila eyi, citava okuti ‘vomanu,’ vosi, mu kongela ekongelo liosi. Omo liaco, ukulu umue wekongelo o ka linga esapulo liokuti, manji wa tambula epindiso. Momo lie? Paulu wa lombolola hati: “Oco ci kale ndelungulo ku vakuavo” oco vakuavo ka va ka lingevo ekandu linene.
18. Nda umalẽhe umue okuti ka tẽlisile 18 kanyamo wa linga ekandu limue linene, nye akulu vekongelo va sukila oku linga? (Talavo ociluvialuvia.)
18 Nye ci lingiwa nda umalẽhe umue wa papatisiwa okuti ka tẽlisile 18 kanyamo, o linga ekandu limue linene? Ocimunga cakulu ci nõla akulu vavali vekongelo oco ci liongolole lumalẽhe waco kumue lolonjali viaye okuti Akristão. Akulu vekongelo va ka pula olonjali eci ovo va linga ale, oco va kuatise omõlavo oku linga apongoloko a sukiliwa oco a likekembele. Nda umalẽhe wa likapelako oku yevelela alungulo olonjali viaye, loku linga apongoloko kovituwa viaye, akulu vavali vekongelo pamue va nõlapo okuti ka va sukila oku linga vali cimue. Omo liaco, olonjali vi sukila oku amamako oku kuatisa omõlavo kuenda ocimunga cakulu ka ci sukila vali oku liongolola lumalẽhe kuenda olonjali viaye. Momo Yehova wa eca ocikele kolonjali coku pindisa omãla vavo lonjila yimue yocisola. (Esin. 6:6, 7; Olosap. 6:20; 22:6; Va Efe. 6:2-4) Olonjanja vimue akulu vekongelo, va ka kũlĩhĩsa nda olonjali vi kasi oku eca ekuatiso li sukiliwa. Pole, nye ci popiwa nda umalẽhe wa papatisiwa amamako oku linga eci ka ca sungulukile kuenda o likala oku linga apongoloko? Lonjila eyi, ocimunga cakulu vekongelo ci ka liongolola lumalẽhe kuenda lolonjali viaye Akristão ale umue ukulu o kuete ocikele coku tata umalẽhe waco.
Eci umalẽhe umue a linga ekandu limue linene, akulu vavali vekongelo va liongolola lumalẽhe waco kumue lolonjali viaye okuti Akristão (Tala ocinimbu 18)
“YEHOVA UKUACISOLA CALUA HAEYE UKUAHENDA”
19. Akulu vekongelo va likolisilako ndati oku setukula Yehova poku kuatisa una wa linga ekandu linene?
19 Yehova o yongola okuti, akulu vekongelo va teyuila ekongelo ku vana va likala oku kapako olonumbi viaye. (1 Va Kor. 5:7) Pole, eye o yongolavo okuti, ovo va likolisilako oku linga cosi ci tava, oco va kuatise omunu wa linga ekandu oku likekembela. Osimbu va kuatisa omunu waco, ovo va lavoka okuti eye o linga apongoloko. Momo lie? Momo ovo va yongola oku setukula Yehova okuti “ukuacisola calua haeye ukuahenda.” (Tia. 5:11) Kũlĩhĩsa ndomo upostolo Yoano wa kukile ale, a lekisa ocisola calua ku vamanji. Eye wa soneha hati: “Atumãla tuange, ñasi oku vu soneheli ovina evi okuti ka vu lingi ekandu. Pole, nda umue wa linga ekandu, tu kuete oñuatisi yimue yi kasi kumue la Isia okuti, Yesu Kristu ukuesunga.”—1 Yoa. 2:1.
20. Nye tu konomuisa vocipama ca sulako Cutala ulo Wondavululi?
20 Ci sumuisa ceci okuti, pamue omunu wa linga ekandu o likala oku likekembela. Eci kupita elinga liaco, omunu waco o sukila oku tundisiwa vekongelo. Nye akulu vekongelo va sukila oku linga? Tu ci konomuisa vocipama ca sulako Cutala ulo Wondavululi.
OCISUNGO 103 Angombo—Olongavelo Komanu
a Kosimbu, ocimunga caco cakulu vekongelo ca enda oku tukuiwa okuti, “ocimunga cesombiso.” Omo okuti oku sombisa ku panga onepa kupange wakulu vaco vekongelo, etu ka tu ka tukula vali ondaka yaco. Pole, tu ka tukula ocimunga cakulu vaco okuti, “ocimunga cakulu vekongelo.”