Ocili ‘ka ci Nena Ombembua, Puãi ci Nena Osipata’
“Ko ka simi hoti, ndeya oku nena ombembua palo posi; sia nenele ombembua, puãi nda nena osipata.”—MATEO 10:34.
1, 2. (a) Ombembua yipi tu pondola oku kuata cilo? (b) Momo lie cilo ka tu ponduila oku kuata ombembua ya suapo? (Tala ociluvialuvia kefekilo liocipama cilo.)
VOSI YETU tu yongola oku kuata ombembua loku yuvula a sakalalo. Pole, tu eca olopandu momo Yehova wa tu ĩha “ombembua ya Suku.” Ombembua yaco, yi tu teyuila kovisimĩlo vivĩ. (Va Filipoi 4:6, 7) Omo okuti tua litumbika ku Yehova, tu kuetevo “ombembua la Suku.” Eci ci lomboloka okuti, tu kuete ukamba uwa laye.—Va Roma 5:1.
2 Yilo hatemboko ya Suku yoku nena ombembua ya suapo voluali. Omo okuti tu kasi koloneke via sulako, kuli ovitangi vialua vi tu kokela a sakalalo. Tua ñualiwa lomanu valua olongangala. (2 Timoteo 3:1-4) Handi vali, tu kasi oku liyakavo la Satana, kumue lalongiso aye uhembi a siata oku sandeka. (2 Va Korindo 10:4, 5) Pole, ocina ci pondola oku tu kokela a sakalalo alua, oku lambalaliwa lepata lietu ka li vumbi Yehova. Vamue pokati kavo va pembula ovina tua kolela ale oku tu lundila okuti, tu tepa apata. Ovo va pondolavo oku tu sapuila okuti nda ka tua liwekelepo oku vumba Yehova, ka tu tiamẽla vali kepata. Tu tenda ndati elambalalo li tunda kepata lietu? Tu amamako ndati lombembua eci tu liyaka locitangi caco?
TU TENDA NDATI ELAMBALALO LI TUNDA KEPATA LIETU?
3, 4. (a) Tu kuatisiwa ndati lalongiso a Yesu? (b) Vapuluvi api ka ca lelukile oku kuama Yesu?
3 Yesu wa kũlĩhĩle okuti havosiko va ka tava alongiso aye. Eye wa kũlĩhĩlevo okuti, olondonge viaye via sukilile oku kuata utõi momo vamue pokati kavo va laikele oku lambalaliwa. Elambalalo liaco lia ponduilevo oku nyõla ombembua yepata liavo. Yesu wa popia hati: “Ko ka simi hoti, ndeya oku nena ombembua palo posi; sia nenele ombembua, puãi nda nena osipata. Ndeya oku nena ukuse pokati kulume la isiaye, omõla ukãi la inaye kuenda ndatembo yukãi, lukãi womõlaye. Ocili, ovanyali vomunu vakuepata liaye.”—Mateo 10:34-36.
4 Nye Yesu a yonguile oku popia lolondaka viokuti, “Ko ka simi hoti, ndeya oku nena ombembua?” Eye wa yonguile okuti omanu va limbuka okuti, nda va linga olondonge viaye va ka kuata ovitangi. Pole, ocimãho ca Yesu ca kala coku longisa ocili catiamẽla ku Suku, okuti oku tepa apata hacoko. (Yoano 18:37) Olondonge viaye via sukilile oku kũlĩha okuti, ka ca lelukile oku kuama Yesu capiãla enene nda akamba vavo ale epata liavo, ka litava oku lilongisa Embimbiliya.
5. Ovitangi vipi olondonge via Yesu via siata oku liyaka lavio?
5 Yesu wa popia hati elambalalo liepata, limue pokati kovina olondonge viaye vi sukila oku pandikisa. (Mateo 10:38) Oco tu sanjuise Yesu, tu sukila oku pandikisa eci epata lietu li tu sepula ale oku tu yanduluka. Pole, tu kuata onima yalua okuti ovina tua sia ci sule.—Tanga Marko 10:29, 30.
6. Nda epata lietu li tu lambalala nye tu sukila oku ivaluka?
6 Ndaño okuti epata lietu li tu lambalala omo lioku vumba Yehova, pole, tu lekisa ocisola kokuavo. Tu sukila oku ivaluka okuti, ocisola tu kuetele Suku la Kristu te ci pama vali okuti ocisola tu kuetele omanu, ci sule. (Mateo 10:37) Tu sukila oku limbuka okuti, Satana o pondola oku tu yapuisa omo liocisola tu kuetele epata lietu oco tu liwekepo oku vumba Yehova. Tu konomuisa ovitangi vimue kuenda oku kũlĩha ndomo tu liyaka lavio.
OHUELI YIMUE OKUTI KAYI VUMBI YE YEHOVA
7. O tenda ndati ekalo liohueli yove nda ka yi vumbi Yehova?
7 Embimbiliya li tu sapuila okuti, omunu wosi o kuela o “laika oku tala ohali yoketimba,” ale oku kuata ovitangi. (1 Va Korindo 7:28) Nda wa kuela lomunu umue okuti ka vumbi Yehova, ci vokiya vali esakalalo volohuela viove. Omo liaco, ci kuete esilivilo oku tenda ocitangi caco ndeci Yehova a ci tenda. Eye o tu sapuila okuti, ka citava oku linyãla lohueli yetu omo, ka vumbi Yehova. (1 Va Korindo 7:12-16) Nda ulume wove ka vumbi Yehova, ove o sukila oku amamako oku u sumbila momo eye usongui wepata. Nda ukãi wove ka vumbi Yehova, amamako oku u sola loku u tata ciwa.—Va Efeso 5:22, 23, 28, 29.
8. Apulilo api o sukila oku linga nda ohueli yove yi seteka oku ku tateka oku vumba Yehova?
8 Nye o sukila oku linga nda ohueli yove yi seteka oku ku tateka oku vumba Yehova? Manji umue ulume waye wo sapuila okuti o pondola lika oku talavaya oloneke vimue vosemana kupange woku kunda. Nda o kasi vekalo limuamue, lipula ndoco: ‘Anga hẽ ohueli yange ya pinga kokuange oco ndi liwekepo oku vumba Yehova? Nda sio, ndi linga hẽ eci ohueli yange ya ndi pinga?’ Nda wa lekisa esunguluko, ku ka kuata ovitangi vialua volohuela viove.—Va Filipoi 4:5.
9. Akristão va longisa ndati omãla vavo oku sumbila onjali ka yi vumbi Yehova?
9 Nda ohueli yove ka yi vumbi Yehova ka ci leluka oku pindisa omãla. Ove o sukila oku longisa komãla vove oku sumbila ocihandeleko Cembimbiliya cokuti: “Sumbila so la nyõho.” (Va Efeso 6:1-3) Nye o sukila oku linga nda ohueli yove ka yi lilongisa Embimbiliya? O pondola oku eca ongangu yiwa komãla vove poku sumbila ohueli yove. Sokolola ovituwa viwa viulume wove ale viukãi wove kuenda u sapuila okuti o sole ovina viosi viwa eye a siata oku linga. Ku ka popie ovina ka via sungulukile viohueli yove kovaso yomãla. Va sapuila okuti, omunu eye o nõla nda o vumba Yehova. Nda wa longisa omãla vove oku sumbila isia ale ina una ka vumbi Yehova, ongangu yove yiwa yi ka vetiya ohueli yove oku lilongisa catiamẽla ku Yehova.
Longisa omãla vove eci catiamẽla Kembimbiliya (Tala ocinimbu 10)
10. Olonjali Akristão vi longisa ndati omãla vavo oku sola Yehova?
10 Olohueli vimue ka vi vumbi Yehova, via siata oku kisika omãla vavo oco va sambiliye oloneke viepuyuko. Alume vamue ka va ecelela okuti Akãi vavo Akristão va longisa Embimbiliya komãla vavo. Ndaño lovitangi viaco, ukãi o linga cosi ci tava oco a longise omãla vaye ocili Cembimbiliya. (Ovilinga 16:1; 2 Timoteo 3:14, 15) Ulume okuti Hambangiko ya Yehova, citava okuti ka ecelela ukãi waye oku longisa omãla Embimbiliya ale oku va ambata kolohongele. Ndaño okuti ukãi o sumbila onjila ulume waye a nõlapo, pole pondola oku longisa omãla catiamẽla ku Yehova. Nda wa ci linga, omãla va lilongisa eci catiamẽla ku Yehova kuenda kolonumbi viaye viesunga. (Ovilinga 4:19, 20) Noke, omãla ovo muẽle va ka li nõlela nda va vumba Yehova ale sio. a (Tala etosi pombuelo yemẽla.)—Esinumuĩlo 30:19, 20.
CECI EPATA LI LAMBALALA EFENDELO LIOCILI
11. Nye ci pondola oku koka ocitangi kepata lietu ka li vumbi Yehova?
11 Eci tua fetika oku lilongisa Embimbiliya, citava okuti, ka tua sapuilileko epata lietu. Pole, osimbu ekolelo lietu lia kala oku livokiya, tua limbuka okuti tua sukilile oku va sapuilako onjongole yetu yoku vumba Yehova. (Marko 8:38) Ekolelo o kuetele Suku citava okuti lia nena ovitangi pokati kove lepata liove. Tu konomũisi ovina vimue tu sukila oku linga oco tu kale vakuambembua loku amamako oku kolela Yehova.
Nda tua kuata elomboloko liovisimĩlo viepata lietu, ci ka leluka oku va longisa ocili Cembimbiliya
12. Momo lie vakuepa lietu va tu lambalalela, pole, tu lekisa ndati okuti tua kapako ovisimĩlo viavo?
12 Kuata elomboloko liovisimĩlo liepata liove ka va lilongisa Embimbiliya. Tu kuete esanju omo lioku kũlĩha ocili Cembimbiliya. Omo liaco, epata lietu pamue li sima okuti tua yapuisiwa, ale tua tiamẽla kocimunga cimue cetavo ka ca kũlĩhiwile. Ovo va pondolavo oku sima okuti, etu ka tu va sole momo ka tu sambiliya lavo oloneke viepuyuko. Pamue va kuata usumba wokuti, cimue cĩvi ci pondola oku pita letu eci tu fa. Pole, tu sukila oku kuata elomboloko liovisimĩlo viavo loku yevelela lutate ovina va popia, oco tu limbuke esunga lieci va kuetele ovisimĩlo viaco. (Olosapo 20:5) Upostolo Paulu wa sanda oku kuata elomboloko ‘liomanu vosi’ oco a va longise olondaka viwa. Nda tua kuata elomboloko liovisimĩlo viepata lietu, ci tu kuatisa oku kũlĩha ndomo tu va longisa ocili.—1 Va Korindo 9:19-23.
13. Tu sapela ndati lepata lietu ka li vumbi Yehova?
13 Vangula lumbombe. Embimbiliya li popia hati, ‘olondaka viene vi kale viumbombe.’ (Va Kolosai 4:6) Oku ci linga ka ca lelukile. Pole, tu pondola oku pinga ku Yehova espiritu sandu liaye oco li tu kuatise oku kala ambombe kuenda vakuesunguluko poku vangula lepata lietu. Tu sukila oku yuvula oku sepula alongiso avo esanda. Nda va tu sapuila ondaka yimue ya tu sumuisa ale va tu linga ocina cimue cĩvi, tu setukuli ongangu yo vapostolo. Paulu wa popia hati: “Eci omanu va tu sepula, tu va sumũlũisa; eci tu lambalaliwa, tu pandikisa; eci va tu lundila, tu tambulula lumbombe.”—1 Va Korindo 4:12, 13.
14. Oku kuata ovituwa viwa ci nena onima yipi?
14 Amamako oku kuata ovituwa viwa. Momo lie ci kuetele esilivilo? Momo oku vangula lumbombe ci tu kuatisa oku kala lombembua lepata lietu kuenje ovituwa vietu viwa vi kuata unene walua. (Tanga 1 Petulu 3:1, 2, 16.) Lekisa kepata liove okuti, Olombangi Via Yehova vi kuete esanju volohuela, vi tata ciwa omãla vavo, via kapako olonumbi Viembimbiliya kuenda vvi kuete ekalo liwa komuenyo. Ndaño okuti epata lietu lalimue eteke va tava kocili, pole, tu pondola oku kuata esanju poku kũlĩha okuti ovituwa vietu viwa vi sanjuisa Yehova.
15. Tu linga ndati esokiyo selo oco tu yuvule ovitangi vepata lietu?
15 Sokiya ciwa ovina. Sokolola kovina vi pondola oku koka ovitangi vepata liove. Noke nõlapo onjila o kuama. (Olosapo 12:16, 23) Eci oco Manji umue ukãi kofeka yo Australia a linga. Eye wa popia hati: “Ndatembo yange wa suvukile calua ocili kuenda olonjanja vimue wa enda oku kuata onyeño yalua. Omo liaco, osimbu ka tua endele konjo yaye oku konyula, ame lulume wange tu likutilila ku Yehova oco tu yuvule oku u tambulula lonyeño. Etu tu sokolola lutate ovina viwa tua laikele oku popia. Oco ka tu ka vangule olondaka vialua vi vetiya oku lihoya catiamẽla ketavo, tua nõlapo oku yuvula oku kala otembo yalua konjo yaye.”
16. O yula ndati ovisimĩlo vioku livetela evelo via tiamẽla koku sumuisa epata liove?
16 Ocili okuti, ove ku pondola oku yuvula ovitangi viosi lepata liove ka livumbi Yehova. Kuenje, nda kuiya ovitangi citava okuti o livetela evelo momo o sole epata liove kuenda o yongola oku va sanjuisa. Pole, ivaluka okuti ekolelo liove ku Yehova lia velapo okuti, ocisola o kuetele epata liove ci sule. Eci epata liove li mola ekolelo liove, li limbuka okuti oku vumba Yehova ci kuete esilivilo. Ku ka kisike laumue oku tava ocili Cembimbiliya. Ecelela okuti vakuene, va limbuka okuti oku kuama olonjila via Yehova ca siata oku ku kuatisa. Ocili okuti, Yehova eca kokuavo epuluvi ndeli a ku ihã oco va nõlepo oku u vumba.—Isaya 48:17, 18.
CECI OMUNU UMUE VEPATA A SIAPO OKU VUMBA YEHOVA
17, 18. Nye ci ku kuatisa nda umue ukuepata liove wa liwekapo oku vumba Yehova?
17 Nda umue vepata wa tundisiwa vekongelo ci koka evalo lialua. Evalo liaco li kala ndu okuti umue o kasi oku ku toma losipata. O pandikisa ndati levalo liaco?
18 Amamako oku tiamisila utima kupange wa Yehova. Eci o yeva esumuo o sukila oku pamisa ekolelo liove. Tanga Embimbiliya oloneke viosi, pongiya olohongele loku enda enda kolohongele, amamako oku kunda kuenda likutilila ku Yehova oco a ku ĩhe ongusu yoku pandikisa. (Yuda 20, 21) Nye o sukila oku linga nda noke yoku linga ovina evi esumuo liaco ka li piti? Ku ka liwekepo! Amamako oku tiamisila utima kupange wa Yehova. Vokuenda kuotembo, ci ka ku kuatisa oku lava ovisimĩlo viove. Eci oco ca pita lusonehi Wosamo 73. Eye wa pita otembo yimue vomuenyo waye okuti ka tẽlele oku lava ovisimĩlo viaye. Pole, oku fendela Yehova co kuatisa oku tenda ovina lonjila yimue ya sunguluka. (Osamo 73:16, 17) Eci ci pondolavo oku pita love.
19. O sumbila ndati onjila ndomo Yehova a pindisa afendeli vaye?
19 Sumbila epindiso lia Yehova. Yehova wa kũlĩha okuti epindiso liaye li kuatisa vosi, oku kongelamo omunu wa tundisiwa vekongelo. Ndaño okuti tu sumua calua eci ukuepata lietu a tundisiwa vekongelo, pole, ci pondola oku kuatisa omunu waco oku tiuka ku Yehova kovaso yoloneke. (Tanga Va Heveru 12:11.) Tu sukila oku kapako elungulo lia Yehova “lioku liwekapo oku kuata ukamba” lomanu vana va tundisiwa vekongelo. (1 Va Korindo 5:11-13) Ocili okuti, ka ca lelukile oku ci linga. Pole, tu sukila oku yuvula oku sapela lavo votelefone, oku tuma asapulo kuenda ovikanda.
Tu amamiko oku lavoka okuti ukuepata lietu o ka tiuka ku Yehova
20. Elavoko lipi tu sukila oku kuata?
20 Ku ka pue elavoko! Omo okuti ocisola “ci lavoka ovina viosi,” tu amamiko oku lavoka okuti epata lietu li ka tiuka ku Yehova. (1 Va Korindo 13:7) Nda wa limbuka okuti umue ukuepata liove o kasi oku pongolola ovituwa viaye, u likutililako oco a kuatisiwe lunene Wembimbiliya kuenda oku tava kelaleko lia Yehova liokuti: “Tiuka vali kokuange.”—Isaya 44:22.
21. Nye o sukila oku linga nda epata liove li ku lambalala omo lioku kuama Yesu?
21 Yesu wa popia hati, tu sukila oku u kuatela ocisola calua okuti ocisola tu kuetele omanu ci sule. Eye wa kũlĩhĩle okuti olondonge viaye vi ka kuata utõi oco vi amamako oku kolela kokuaye ndaño va lambalaliwa lepata liavo. Nda epata liove li ku lambalala omo lioku kuama Yesu, kolela ku Yehova. Pinga kokuaye oco a ku kuatise oku pandikisa. (Isaya 41:10, 13) Omo liaco, kũlĩha okuti Yehova la Yesu va ku sanjukila kuenda va ka ku sumũluisa omo liekolelo liove.
a Oco o sange olonumbi vikuavo viatiamẽla koku longisa omãla nda umue pokati kolonjali eye lika o vumba Yehova, tanga “Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga” Vutala Wondavululi, 15 Yenyenye wo 2002.
Pole, ivaluka okuti ekolelo liove ku Yehova lia velapo okuti ocisola o kuetele epata liove ci sule