OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • ijwbq ocipama 149
  • Nye ci Lomboloka “Iso Liso”?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Nye ci Lomboloka “Iso Liso”?
  • Apulilo Embimbiliya a Tambuluiwa
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Etambululo Liembimbiliya
  • Cipi ca kala ocimãho conumbi “iso liso”?
  • Anga hẽ Akristão va sukila oku kuama onumbi “iso liso”?
  • Ovohembi atiamẽla konumbi “iso liso”
  • Ovihandeleko Suku a Ecele ku va Isareli Viwa Kuenda Via Sunguluka?
    Utala Wondavululi Welilongiso—2014
  • Anga hẽ Iso Liove Lia Yela?
    Upange Wetu Wusoma—2010
Apulilo Embimbiliya a Tambuluiwa
ijwbq ocipama 149
Ovaso wulume umue

Nye ci Lomboloka “Iso Liso”?

Etambululo Liembimbiliya

Onumbi yokuti “iso liso,” ya pangele onepa Kocihandeleko Suku a ecele ko Isareli yosimbu pocakati ca Mose kuenda Yesu wa yi tukulavo Vohundo a lingila Komunda. (Mateo 5:38; Etundilo 21:24, 25; Esinumuĩlo 19:21) Eci ci lomboloka okuti, ekangiso liolongangala lia sukilile oku likuata lungangala va linga.a

Onumbi yaco ya enda oku kapiwako eci omunu umue a lemẽha ukuavo ocipango. Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ca lekisile eci ca ponduile oku pita la una o ci linga: “Oku teka loku teka, iso liso, eyo leyo; ndeci a lemẽha ukuavo haico ci lingiwavo laye.” —Ovisila 24:20.

  • Cipi ca kala ocimãho conumbi “iso liso”?

  • Anga hẽ Akristão va sukila oku kuama onumbi “iso liso”?

  • Ovohembi atiamẽla konumbi “iso liso”

  • Yesu o pisa ocisimĩlo cimue ka ca sungulukile

Cipi ca kala ocimãho conumbi “iso liso”?

Onumbi “iso liso” ka ya ecelelele okuti omanu ovo muẽle va fetuluinya. Pole, ya enda oku kuatisa olonganji oku eca ekangiso li sesamẽla okuti, ka lia tĩlile calua hailio ka lia lelele calua.

Onumbi yaco ya kuatavo ocimãho coku tateka okuti omunu umue ka lingi cĩvi komunu ukuavo ocipango ale oku sokiya oku ci linga. Ocihandeleko ca popele hati: “Vakuavo va siala va ci yeva, kuenje va kuata usumba. Ka va lingi vali evĩho ndeli pokati kene.” —Esinumuĩlo 19:20.

Anga hẽ Akristão va sukila oku kuama onumbi “iso liso”?

Sio, onumbi yaco ka ya tiamẽlele Kakristão. Oyo ya pangele onepa Kocihandeleko ca eciwile ku Mose, pole, Ocihandeleko caco ca imũha eci Yesu a eca omuenyo waye ndocilumba. —Va Roma 10:4.

Ndaño ndoco, onumbi yaco yi situlula calua ndomo Suku a tenda ovina. Oyo yi lekisa okuti Suku wa kapako esunga. (Olosamo 89:14) Yi lekisavo onjila ndomo eye a tenda esunga: okuti, omanu va linga ovina vĩvi va sukila oku pindisiwa ‘ndeci ca va sesamela.’ —Yeremiya 30:11.

Ovohembi atiamẽla konumbi “iso liso”

Uhembi: Onumbi “iso liso” ya kãlele calua.

Ocili: Onumbi yaco ka ya ecelele oku linga esunga lonjila yimue ya kãla kuenda lungangala. Oco yi kapiweko ciwa, olonganji via sukilile oku kũlĩhĩsa ekalo loku konomuisa nda elinga liaco lia kala liocipango. Noke oco lika va ponduile oku kisika efetuluinyo liungangala waco. (Etundilo 21:28-30; Atendelo 35:22-25) Kuenje onumbi “iso liso” ya kuatele ocimãho coku tateka akangiso akãla calua.

Uhembi: Onumbi “iso liso” ya ecelelele efetuluinyo ka li pui.

Ocili: Ocihandeleko Suku a ecele ku Mose ca popele hati: “Ku ka fetuluinye, ku ka kale locikumbiti cokomãla vofeka yove.” (Ovisila 19:18) Ocihandeleko caco ka ca vetiyile omanu oku fetuluinya, pole, ca vetiyile omanu oku kolela ku Suku kuenda kolonganji via kuatele omoko yoku tetulula cosi ka ca sungulukile. —Esinumuĩlo 32:35.

Yesu o pisa ocisimĩlo cimue ka ca sungulukile

Yesu wa kũlĩhĩle okuti omanu vamue ka va kuatele elomboloko lia suapo lionumbi “iso liso.” Eye wa pisa omanu vaco eci a popia hati: “Wa yevi eci ca popiwa citi: ‘Iso liso kuenda eyo leyo.’ Pole, mopia lene siti: Ko ka tamalali londingaĩvi, u o ku veta ocikusi konele yondio u wĩhavo epĩli.” —Mateo 5:38, 39.

Tala eci Yesu a popia okuti, “wa yevi eci ca popiwa.” Citava okuti eye wa kala oku tiamisila olondaka viaco kasongui vamue vetavo lia va Yudea va enda oku longisa efetuluinyo. Onoño yimue Yembimbiliya yi tukuiwa Adam Clarke ya popia hati: “Citava okuti va Yudea va enda oku kuama onumbi [iso liso] . . . oco va lisandele esunga liocikumbiti kuenda ovina vikuavo vi vetiya efetuluinyo.” Oco va vetiye efetuluinyo, asongui vaco vetavo va enda oku pengisa ocimãho Cocihandeleko ca Suku. —Marko 7:13.

Pole, Yesu wa lekisa ciwa okuti, ocisola oco ociseveto Cocihandeleko ca Suku. Eye hati: “‘Sola Yehova Suku yove . . .’ Eci oco ocihandeleko catete haico ca velapo. Cavali ca lisoka leci, citi: ‘Sola ukuẽle ndeci o lisole ove muẽle.’ Kovihandeleko evi vivali, oko kua tunda Ovihandeleko viosi.” (Mateo 22:37-40) Yesu wa longisa okuti, ocisola oco ci situlula olondonge viocili via Yesu okuti, efetuluinyo halioko. —Yoano 13:34, 35.

a Onumbi eyi yombonge okuti olonjanja vimue yi tukuiwa okuti “ocihandeleko coku fetuluinya”, ca pangelevo onepa vovihandeleko violofeka vikuavo viosimbu.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link