Ocipama Celilongiso 10
Nye ci Nateka Oku Papatisiwa?
“Filipu kumue la kalei va wila vovava kuenda Filipu wo papatisa.”—OVIL. 8:38.
OCISUNGO 52 Elitumbiko Liakristão
OVINA TU LILONGISAa
1. Nye Adama la Eva va pumba kuenda nye ceyililako?
HELIE o sima okuti eye o pondola oku tumbika olonumbi vieci ciwa leci cĩvi? Eci Adama la Eva va lia kepako liuti woku kũlĩha eci ciwa leci cĩvi, ovo va lekisa okuti: Ka va kolelele ku Yehova kuenda kolonumbi viaye. Ovo va li nõlela olonumbi viavo muẽle vieci ciwa leci cĩvi. (Efet. 3:22) Pole, sokolola kueci ovo va pumba. Va pumba ukamba wavo la Yehova. Va pumbavo esumũlũho lioku kala otembo ka yi pui kuenje ekandu kuenda olofa via sambukila komãla vavo. (Va Rom. 5:12) Onjila Adama la Eva va ñola ya va nenela ovitangi.
Ulume umue u Etiopia kalei noke lioku tava Yesu, lonjanga yalua wa lekisa onjongole yoku papatisiwa (Tala ovinimbu 2-3)
2-3. (a) Ulume u Etiopia nye a linga eci Filipu o kundila? (b) Asumũlũho api tu tambula eci tu papatisiwa kuenda apulilo api a ka tambuluiwa?
2 Limbuka okuti, onjila Adama la Eva va nõla ya litepa lonjila ndomo kalei u Etiopia a tambulula eci Filipu o kundila. Kalei wa sola calua ovina Yehova la Yesu vo lingila kuenje lonjanga yalua wa papatisiwa. (Ovil. 8:34-38) Eci tu li tumbika ku Suku poku setukula kalei loku papatisiwa, tu ci lekisila kovilinga vietu. Kuenje tu lekisa okuti tua sanjukila ovina Yehova la Yesu va tu lingila. Tu lekisavo okuti tua kolela Yehova kuenda tua limbuka okuti eye wa tumbika olonumbi vieci ciwa leci cĩvi.
3 Sokolola kasumũlũho tu pondola oku kuata eci tu vumba Yehova! Amue pokati kasumũlũho aco vava: Yehova o ka tu ĩha cosi Adama la Eva va pumba oku kongelamo omuenyo ko pui. Omo liekolelo lietu ku Yesu Kristu, Yehova ecela akandu etu loku tu ĩha utima wa yela. (Mat. 20:28; Ovil. 10:43) Handi vali, tu kuete esumũlũho lioku panga onepa kepata lia Yehova loku lavoka ovina viwa kovaso yoloneke. (Yoa. 10:14-16; Va Rom. 8:20, 21) Ndaño lasumũlũho aco, vamue va kuete ukũlĩhĩso wa Yehova, va kasi lohele yoku kuama ongangu ya kalei u Etiopia. Nye ci va tateka oku papatisiwa? Va pondola ndati oku yula ovitangi viaco?
OVITANGI VI TATEKA VAMUE OKU PAPATISIWA
Vamue va siata oku liyaka lovitangi, osimbu handi ka va nõlelepo oku papatisiwa
Ekambo Lioku Likolela Ove Muẽle (Tala ovinimbu 4-5)b
4-5. Ukuenje umue o tukuiwa Avery kuenda ufeko o tukuiwa Hannah va liyaka lovitangi vipi?
4 Ekambo lioku likolela. Avery, ukuanyamo 19, Olonjali viaye Olombangi Via Yehova. Isiaye o kuete ovituwa viwa, ukuacisola kuenda ukulu umue wekongelo ukuangangu yiwa. Ndaño ndoco, Avery o kuete ohele yoku papatisiwa. Momo lie? Eye wa popia hati: “Nda simĩle okuti si ka tẽla oku lekisa ovituwa ndevi via isiange.” Avery ka kuatelevo ekolelo liokuti o ka tẽlisa ciwa ovikele a laikele oku tambula vekongelo. “Nda kuatele ohele yoku tambula ocikele coku likutilila powiñi, coku linga olohundo, ale coku songuila ocimunga cupange woku kunda.”
5 Hannah, ukuanyamo 18, wa liyakavo locitangi cekambo lioku likolela. Olonjali viaye via kalavo Olombangi Via Yehova. Ndaño ndoco, wa simĩle okuti ka ka tẽla oku kuama ciwa olonumbi via Yehova. Momo lie? Hannah wa kula locisimĩlo cokuti ka loñolohele. Olonjanja vimue, wa enda oku sima lika ovina ka via sungulukile kuenje ovina viaco via enda oku u sumuisa calua. Eye wa popia hati: “Ovina nda linga, sia la vi sapuila laumue ndaño muẽle kolonjali viange kuenda nda simĩle okuti Yehova lalimue eteke a tava okuti ndi kala ufendeli waye, omo liovina nda enda oku sima.”
Ovituwa Vĩvi Viakamba (Tala ocinimbu 6)c
6. Nye ca tateka Vanessa oku papatisiwa?
6 Ovituwa vĩvi viakamba. Vanessa, ukuanyamo 22, wa popia hati: “Ame nda kuata ekamba limue nda kũlĩhile vokuenda kuanyamo alua.” Pole, ekamba liaco ka lia vetiyile Vanessa oku litumbikila ocimãho coku papatisiwa. Lesumuo, Vanessa wa popia hati: “Kokuange oku linga akamba ka ca lelukile kuenda nda kala lesakalalo lioku sima okuti, nda nda siapo ekamba eli, si ka kuata vali ekamba likuavo.”
Usumba Woku Lueya (Tala ocinimbu 7)d
7. Ufeko o tukuiwa Makayla usumba upi a kuata, kuenda momo lie?
7 Usumba woku lueya. Makayla, ukuanyamo 21, wa kuata anyamo atãlo eci huvaye a tundisiwa vekongelo. Osimbu a kala oku kula, wa mola ndomo olonjali viaye via sumuile calua omo lielinga lia huvaye. Makayla wa popia hati: “Nda kala lusumba wokuti nda nda papatisiwa, pamue ndi ka lueya kuenda ndi tundisiwa vekongelo kuenje ndi vokiya vali kesumuo liolonjali viange.”
Usumba Woku Lambalaliwa (Tala ocinimbu 8)e
8. Ukuenje o tukuiwa Miles, usumba upi a kuata?
8 Usumba woku lambalaliwa. Miles, ukuanyamo 22, isiaye kumue la inaye wokatumba, va kala Olombangi Via Yehova, pole, inaye wo cita ka kaile Ombangi ya Yehova. Miles, wa popia hati: “Nda kala la inange ci soka 18 kanyamo, pole, nda kuata usumba woku u sapuila okuti njongola oku papatisiwa. Nda mola ndomo inange a temẽle eci isiange a linga Ombangi ya Yehova. Kuenje nda kala lusumba loku sima okuti inange o ka ndi temẽlavo.”
O PONDOLA OKU YULA NDATI OVITANGI?
9. Nye ci pondola oku lipita eci o kũlĩha okuti Yehova ukuacisola kuenda ukuepandi?
9 Adama la Eva ka va vumbile Yehova otembo yosi, omo va liwekapo oku pamisa ocisola vo kuatela. Ndaño ndoco, Yehova wa ecelela okuti va amamako komuenyo loku kuata omãla kuenda oku kuama olonumbi viavo muẽle vioku pindisa omãla vaco. Adama la Eva poku nõla oku kuama olonumbi viavo muẽle okuti via Yehova havioko, va limbuka okuti va lueya. Kuenje omõlavo uveli wa ponda manjaye, noke vokuenda kuotembo ungangala kuenda epela lia li sanduila komanu vosi voluali. (Efet. 4:8; 6:11-13) Pole, Yehova wa linga eliangiliyo limue lioku yovola omãla vosi va Adama la Eva, vana okuti va yongola oku u vumba. (Yoa. 6:38-40, 57, 58) Osimbu amamako oku kũlĩha catiamẽla kepandi kuenda kocisola ca Yehova, ocisola cove kokuaye ci li vokiya. Kuenje o ka yuvula onjila Adama la Eva va nõla kuenda o ka litumbika ku Yehova.
Ndomo o yula ovitangi
(Tala ovinimbu 9-10)f
10. Momo lie oku sokolola Kosamo 19:7 ci ku kuatisila oku vumba Yehova?
10 Amamako oku lilongisa catiamẽla ku Yehova. Osimbu amamako oku lilongisa catiamẽla ku Yehova, ekolelo liove li ka pama kuenje o ka amamako oku u vumba. Avery, wa tukuiwa ale, wa popia hati: “Poku tanga kuenda oku sokolola kolondaka Viosamo 19:7 (Tanga.) ekolelo liange lia livokiya.” Eci Avery a limbuka ndomo Yehova a tẽlisa olondaka evi, ocisola o kuetele ca livokiya calua. Ocisola ka ci pamisa lika ekolelo, pole, ci tu kuatisavo oku tiamisila utima ku Yehova kuenda oku yuvula oku linga ovina viu sumuisa. Hannah, wa tukuiwa ale, wa popia hati: “Poku linga elilongiso liange Liembimbiliya pokolika, nda limbuka okuti eci ndi linga cimue ci ndi sumuisa, Yehova o sumuavo.” (1 Pet. 5:7) Hannah wa ‘linga ukuakutẽlisa ondaka ya Suku.’ (Tia. 1:22) Onima yipi a kuata? Eye wa popia hati: “Eci ndi limbuka ndomo oku pokola ku Yehova ci ñuatisa, ocisola cange kokuaye ci pama calua. Cilo nda kolela okuti olonjanja viosi eci ndi yongola oku nõla onjila yimue Yehova o ñuatisa.” Hannah wa yula ocitangi ca enda oku u tateka. Kuenje wa litumbika ku Yehova kuenda wa papatisiwa.
(Tala ocinimbu 11)g
11. Nye Vanessa a linga oco a kuate akamba vawa kuenda nye tu lilongisilako?
11 Nõla akamba lolondunge. Vanessa, wa tukuiwa ale, wa limbuka okuti ekamba liaye lia kala oku u tateka oku vumba Yehova. Kuenje wa siapo ekamba liaco. Pole, Vanessa wa linga vali ocina cikuavo. Wa likolisilako oku sanda akamba vakuavo, vekongelo. Eye wa popia hati, ulandu wa Noha lepata liaye wo kuatisa. Wa popiavo hati: “Ovo va tungile pokati komanu ka va solele Yehova, pole, ndaño ndoco va kuata ukamba uwa omunu lukuavo vepata.” Vanessa noke yoku papatisiwa wa litumbika kupange wakundi votembo yosi. Eye hati: “Upange wakundi votembo yosi wa siata oku ñuatisa oku linga akamba vawa cikale vekogelo ñasi kuenda vakongelo akuavo.” Ove o pondolavo oku kuata akamba vawa nda wa litumbika kupange wa Yehova.—Mat. 24:14.
(Tala ovinimbu 12-15)h
12. Adama la Eva va siapo oku linga nye kuenda nye ceyililako?
12 Tenda usumba lonjila yimue ya sunguluka. Kuli usumba umue okuti uwa kokuetu. Ndeci, tu sukila oku kuata usumba woku sumuisa Yehova. (Osa. 111:10) Adama la Eva nda va kuatele usumba ndowu, nda ka va sinĩlile Yehova. Pole, oco va linga. Noke yoku ci linga, ovaso avo a letuluka kuenda va limbuka okuti va linga vakuekandu. Omo liaco, va ponduile lika oku pitiya ekandu lolofa komãla vavo. Omo okuti va limbuka ekalo liavo, va fetika oku kuata osõi, omo va kala epõlõla kuenje va lisikĩlila.—Efet. 3:7, 21.
13-14. (a) Ndomo ukanda 1 Petulu 3:21 u lekisa, momo lie ka tu sukilila oku kuata usumba wolofa? (b) Asunga api tu kuete oku sola Yehova?
13 Ndaño okuti tu sukila oku kuata usumba woku sumuisa Yehova, pole, ka tu sukila oku kuata usumba wo kufa. Yehova wa linga eliangiliyo limue okuti tu kuata omuenyo ko pui. Nda tua linga ekandu limue kuenje tua likekembela lutima wosi, Yehova o tu ecela. Eye o tu ecela omo tua kolela kocisembi cocilumba Comõlaye. Onjila ya velapo yoku lekisa ekolelo, oku litumbika ku Suku kuenda oku papatisiwa.—Tanga 1 Petulu 3:21.
14 Tu kuete asunga alua oku sola Yehova. Eye ka tu ĩha lika ovina tu sukila eteke leteke, pole, o tu longisavo ocili catiamẽla kokuaye kuenda kocipango caye. (Yoa. 8:31, 32) Yehova wa tu ĩha ekongelo, oco li tu songuile loku tu kuatisa. Eye o tu kuatisa oku yula ovitangi vietu cilo kuenda o tu ĩha elavoko lioku kala otembo ka yi pui vekalo limue lia lipua kovaso yoloneke. (Osa. 68:19; Esit. 21:3, 4) Eci tu sokolola kovina viosi Yehova a tu lingila, oco a lekise ocisola caye, tu vetiyiwavo oku u sola. Poku sola Yehova, tu lekisa usumba lonjila yimue ya sunguluka. Kuenje usumba waco, u ka tu vetiya oku yuvula oku linga cimue ci sumuisa Yehova, omo tu u sole calua.
15. Makayla wa yula ndati usumba woku lueya?
15 Makayla, wa tukuiwa ale, wa yula usumba woku lueya eci a limbuka okuti Yehova ukuakuecela. “Nda limbuka okuti vosi yetu ka tua lipuile kuenda tu pondola oku lueya. Pole, nda kuatavo elomboloko liokuti Yehova o tu sole kuenda o tu ecela omo liocisembi.” Ocisola a kuatela Yehova co vetiya oku litumbika loku papatisiwa.
(Tala ocinimbu 16)i
16. Miles wa yula ndati usumba woku lambalaliwa?
16 Miles, wa kuetele usumba wokuti inaye o ka tema nda wa papatisiwa kuenje wa pinga ekuatiso kumanji ukakunyula akongelo. Miles wa popia hati: “Manji ukakunyula akongelo wa kulilavo vepata limue okuti umue pokati kolonjali viaye Hambangiko ya Yehova. Eye wa ñuatisa oku sokolola kovina ndi sukila oku sapuila inange oco ndi lekise kokuaye okuti, ocisimĩlo coku papatisiwa ca tunda muẽle vutima wange, isiange hayeko wa ñisika oku ci linga.” Ina ya Miles ka sanjukilile onjila Miles a nõla. Kuenje Miles wa siapo onjo yavo, pole, wa kakatela konjila a nõla. Eye wa popia hati: “Oku sokolola kovina viwa Yehova a siata oku ndingila, ca vetiya utima wange. Eci ndivaluka kocilumba cocisembi ca Yesu, ndi limbuka okuti Yehova o ñuetele ocisola calua. Kuenje viosi evi via ñuatisa oku litumbika ku Yehova loku papatisiwa.”
KAKATELA KONJILA WA NOLÃPO
Tu lekisa okuti tua sanjukila ovina Suku a siata oku tu lingila (Tala ocinimbu 17)
17. Epuluvi lipi vosi yetu tu kuete?
17 Eva poku lia kepako liuti vocumbo Cedene, wa likala Isiaye. Adama eci a likongela ku Eva poku lia epako, eye wa lekisa okuti ka sanjukilile ovina viosi Yehova o lingilile. Vosi yetu, tu kuete epuluvi lioku lekisa okuti, tua suvuka onjila Adama la Eva va nõla. Eci tu papatisiwa tu lekisa ku Yehova okuti eye lika o kuete omoko yoku tumbika kokuetu olonumbi vieci ciwa leci cĩvi. Tu lekisavo okuti tu sole Isietu kuenda tua kolela kokuaye.
18. Onima yipi o kuata omo lioku vumba Yehova?
18 Noke lioku papatisiwa tu sukila oku amamako oku linga ocipango ca Yehova, okuti cetu muẽle hacoko. Afendeli valua va Suku va kasi oku likolisilako oku ci linga. Ove o pondolavo oku kala ndeci ovo, nda wamamako oku lilongisa Embimbiliya; oku endaenda kolohongele kuenda oku sapuilako vakuene catiamẽla ku Isiove ukuacisola. (Va Hev. 10:24, 25) Poku nõla onjila o yongola oku kuama, kapako elungulo Yehova a eca pocakati condaka yaye Embimbiliya kuenda ocisoko caye. (Isa. 30:21) Kuenje nda wa ci linga, o ka litunda ciwa kovina viosi.—Olosap. 16:3, 20.
19. Nye o sukila oku amamako oku limbuka kuenda momo lie?
19 Eci amamako oku limbuka ndomo o kasi oku kuatisiwa poku kuama olonumbi via Yehova, ocisola cove kokuaye kuenda kolonumbi viaye ci livokiya. Kuenje lacimue Satana a pondola oku linga okuti ci ku tateka oku vumba Yehova. Sokolola ño handi ove oku kala ohulukãi yanyamo. Poku vanja konyima onjila wa nõla yoku papatisiwa, o ka limbuka okuti oyo onjila ya velapo wa kuama!
OCISUNGO 28 Kala Ekamba Lia Yehova
a Onjila ya velapo o pondola oku kuama, yoku nõla nda o papatisiwa, ale sio. Momo lie ci kuetele esilivilo lialua oku papatisiwa? Ocipama cilo, ci ka tambulula epulilo eli. Kuenda ci ka kuatisavo vana va yongola oku papatisiwa, oco va yule ovitangi vi va tateka oku ci linga.
b OVILUVIALUVIA: Oku likolela: Ukuenje umue o kasi lusumba woku eca etambululo kohongele.
c OVILUVIALUVIA: Akamba: Ufeko umue Ombangi ya Yehova, enda lekamba limue ka li kuete ovituwa viwa kuenje o kala losõi poku mola Olombangi vikuavo Via Yehova.
d OVILUVIALUVIA: Oku lueya: Eci mume waye a tundisiwa vekongelo loku tunda konjo, ufeko o lekisa esakalalo liokuti pamue o pondolavo oku lueya.
e OVILUVIALUVIA: Elambalalo: Ukuenje umue o likutilila lusumba osimbu inaye okuti Hambangiko ya Yehova o luluvalela.
f OVILUVIALUVIA: Oku likolela: kuenje o mioñolola elilongiso liaye liopokolika.
g OVILUVIALUVIA: Akamba: Eye wa lilongisa oku sanjukila oku kala ombangi ya Yehova.
h OVILUVIALUVIA: Oku lueya: Pole eye o kakatela kocili Cembimbiliya kuenje o papatisiwa.
i OVILUVIALUVIA: Elambalalo: Noke lutõi walua o lomboluila ku inaye ovina a siata oku lilongisa.