Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Velivulu Liovisila
ECI va Isareli va tunda kupika Kegito, pa pita ño olosãi vimue, noke va tambula ovihandeleko. Okupisa opo va linga ocisila la Suku. Kuenje vamamako lungende wavo oku enda kofeka yo Kanana. Onjongole ya Yehova ya kala okuti vofeka yo Kanana mu kala omanu va pokola kolonumbi viaye vi kola. Momo omanu vo ko Kanana va kala lovituwa vĩvi. Kuenda efendelo liavo ka lia sungulukile. Kuenje Yehova wa eca komanu vaye olonumbi vi va tepisa okuti va linga upange waye u kola. Olonumbi viaco via sonehiwa Vembimbiliya kelivulu Liovisila. Elivulu Liovisila lia sonehiwa luprofeto Mose eci va kala vekalasoko lia Sinai, kunyamo wo 1512 eci handi Kristu keyile palo posi. Elivulu liaco lia sonehiwa votembo yi soka osãi. (Etundilo 40:17; Atendelo 1:1-3) Yehova wa vetiya omanu vaye oco va liyelise, momo eye o kola.—Ovisila 11:44; 19:2; 20:7, 26.
Olombangi via Yehova koloneke vilo, ka vi kasi vemẽhi Liocihandeleko ca eciwile ku Mose. Momo oku fa kua Yesu Kristu kua imũla Ocihandeleko caco. (Va Roma 6:14; Va Efeso 2:11-16) Pole olonumbi vi sangiwa velivulu Liovisila vi tu longisa calua catiamẽla koku fendela Yehova Suku yetu.
OCILUMBA COCIPANGO KUENDA OCILUMBA CEKISIKA
Ovilumba vimue Vocihandeleko, via kala viekisika osimbu okuti vikuavo via kala okuti omunu eye o panga oku vi eca. Ocilumba coku pia elisi, ca kala ocilumba cimue okuti omunu eye o panga oku ceca. Ocilumba caco ca enda loku eciwa cosi ku Suku, ndeci Yesu Kristu a liecavo olumue ndocilumba cocisembi. Kua kalavo ocilumba cocitundasonde combembua. Ocilumba caco ca enda loku tepiwa pokati. Onepa yimue ya enda loku eciwa ku Suku okuti yi kapiwa kutala. Onepa yikuavo ya enda loku eciwa kocitunda. Onepa yikuavo vali ya enda loku eciwa komunu wa eca ocilumba caco. Ocilumba caco eci, ca li soka Lonjivaluko Yolofa via Kristu, okuti Akristão olombuavekua va liako vosi.—1 Va Korindo 10:16-22.
Ovilumba viekandu kuenda vieko, via kala ovilumba vimue viekisika. Ocilumba cekandu ca enda loku tuvika akandu ana ka a lingiwile ocipango. Ocilumba ceko ca kala coku sanjuisa Suku eci omunu a linga cimue ka ca sungulukile. Kuenda oku pinga ongecelo ku Suku loku likekembela kuocili. Kua kalavo ocilumba colomema. Ocilumba caco ca enda loku eciwila oku pandula Yehova omo liocali caye calua. Ovilumba viaco viosi evi, vi kuete esilivilo kokuetu momo via kala ocindekaise ceci Yesu Kristu eya oku linga noke.—Va Heveru 8:3-6; 9:9-14; 10:5-10.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
2:11, 12—Momo lie owiki ka ca tavelele okuti weciwa “ndocilumba covondalu” ku Yehova? Owiki wa tukuiwa palo, hawikiko wolonyihi. Momo ndaño ka ca tavaile okuti weciwa “ndocilumba covondalu,” ca tavaile okuti weciwa ‘ndocilumba covaima atete ovovapia.’ (2 Asapulo 31:5) Eci ci lekisa okuti owiki wa tukuiwa vocinimbu eci, ovava epako. Omo okuti ovava epako a feluka ndocina cimue mua tengiwa etumbisa, ka ca tavaile okuti a yokiwila kutala.
2:13—Momo lie omongua wa enda loku kapiwila ‘kovilumba viosi’? Omongua ka wa endaile loku kapiwilako oku vokiya epepo kovilumba. Ca kala ndeci omanu va siata oku kapa omongua kovikulia vimue oco ka vi ka nyolẽhe. Cimuamue haico, omongua wa enda loku kapiwa kovilumba ndocindekaise cocina cimue ka ca volele.
Ceci tu Lilongisilako:
3:17. Ulela wa enda oku sokisiwa ndonepa ya velapo yocilumba. Kuenje ocihandeleko cokuti lomue o lia ulela, ca vetiya va Isareli oku limbuka okuti onepa ya velapo ya Yehova. (Efetikilo 45:18) Eci ci tu ivaluisavo okuti tu sukila oku eca eci ca velapo ku Yehova.—Olosapo 3:9, 10; Va Kolosai 3:23, 24.
7:26, 27. Va Isareli va handelekiwilevo okuti ka ci tava okulia osonde. Momo kovaso a Suku, osonde oyo omuenyo. Kelivulu Liovisila 17:11, tu tangako hati, “omuenyo wetimba u kasi vosonde.” Kuenje ocihandeleko caco ci kapiwako lafendeli vocili toke etaili.—Ovilinga 15:28, 29.
KUA TUMBIKIWA OVITUNDA
Velie va tambuile ocikele coku pongiya ovilumba oku vi kapa kutala? Ocikele caco ca eciwile kovitunda. Suku wa imbile onumbi Mose oco a linge ocipito coku tumbika Arone lomãla vaye komangu yoku kala ovitunda. Arone wa kala ocitunda cinene. Omãla vaye va kala oloñuatisi viaye. Ocipito caco ca pitile oloneke epanduvali. Kuenje veteke liecelãla, ovitunda via fetika oku linga upange wavo.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
9:9—Oku pesila osonde konele yutala loku yi kapa volombinga ci lomboloka nye? Ci lomboloka okuti Yehova o tava osonde koku tuvika akandu. Veliangiliyo liosi lioku tuvika akandu mua kongelele osonde. Upostolo Paulu wa popia hati: “Ci tava oku popia okuti, kovihandeleko ovina viosi vi yelisua losonde. Nda osonde ka ya peseliwile nda ka kuli ongecelo.”—Va Heveru 9:22.
10:1, 2—Ekandu lie omãla va Arone Nadava la Avihu va lingile? Nadava la Avihu va tikuile oviyukilo viavo oku nena ondalu yimue Yehova ka va tukuilile. Ka pa pitile otembo yalua, Yehova wa sapuila Arone okuti ka ci tava oku nyua ovinyu pamue ovinyua vikuavo vi koluisa, eci va iñila vombalaka yoku ñualehela laye. (Ovisila 10:9) Eci ci lekisa okuti omãla vavali va Arone va koluele kepuluvi liaco. Pole eci Yehova a va pondela ceci okuti va nena ku ‘Yehova ondalu yimue ka va tukuilile.’
Ceci tu Lilongisilako:
10:1, 2. Afendeli va Yehova okuti va kuete ovikele vekongelo, va sukila oku kuama olonumbi Viaye. Kuenda ka ci tava okuti va linga cimue okuti hacikele cavoko.
10:9. Ka ci tava oku nyua ovinyu ale ovina vikuavo vi koluisa eci tu linga ovopange a kola a Suku.
SUKU O KISIKA EFENDELO LIALIPUA
Ocihandeleko catiamẽla koku yuvula okulia ovinyama via vĩha, ca enda loku teyuila va Isareli kovovei kuenda oco va litepe la vakualofeka. Ovo va sukililevo oku yuvula oku lamba kocivimbi. Kuenda ukãi una okuti wa cita, la vakuavilundu kuenda ulume o tunda ombuto kocimatamata caye cuyali, vosi yavo va sokisiwile okuti va vĩhĩsua. Kuenje ka ci tava oku va lamba. Ovitunda via kala locikele coku kuatisa vana vosi va vihĩsua.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
12:2, 5—Momo lie ukãi wa cita a tendiwilile okuti wa ‘vĩhĩsua’? Ovimatamata viuyali via pangiwilile oco mu pite omunu wa lipua. Pole omo liekandu lia piñaliwa, vovimatamata viuyali mua fetika oku pita omunu ka lipuile. Otembo yoku vihĩsua kukãi wa cita, kuenda oku vihĩsua kukãi o kasi kocituwa ale ulume o tunda ombuto kocimatamata caye cuyali, cosi eci kokuavo ca kala ndonjivaluko yokuti va piñala ekandu. (Ovisila 15:16-24; Osamo 51:5; Va Roma 512) Akisika atiamẽlele koku liyelisa a kuatisa va Isareli oku limbuka okuti va sukilile ocilumba cocisembi coku yovola omanu kekandu. Kuenje Ocihandeleko ca va kuatisa ‘oku va tuala ku Kristu.’—Va Galatia 3:24.
15:16-18—Ombuto ‘yolucito’ ya tukuiwa vovinimbu evi yi lomboloka nye? Ombuto yina yi tunda kulume eci a pekela okuti yi tunda oyo muẽle kocimatamata caye cuyali. Kuenda yi tundavo eci a li pekela lukãi.
Ceci tu Lilongisilako:
11:45.Yehova o kola. Kuenje o yongola okuti omanu vosi va linga upange waye u kola, va liyelisa ketimba kuenda kespiritu.—2 Va Korindo 7:1; 1 Petulu 1:15, 16.
12:8.Yehova wa kuatela ohenda olohukũi. Kuenje vocihandeleko caye wa kisakaile okuti nda omunu ka kuete eci ci soka ondando yokameme, ci tava okuti eca olopomba vivali ndocilumba.
TU SUKILA OKU LIYELISA
Ocilumba ca velapo cakandu ca enda loku eciwa Keteke Lioku Tuvika Akandu. Kua enda loku eciwa ongombe ndocilumba covitunda kuenda ca va Lewi. Kua enda loku eciwavo ohombo ndocilumba ca pata ana okuti havitundako. Ohombo yikuavo va enda loku yi kapa ovaka kutue wayo kuenda oku litavelako akandu osi a va Isareli. Noke va enda layo vekalasoko kuenje omo va yi sia. Olohombo viaco viosi vivali via enda loku eciwa ndocilumba cakandu. Kuenje cosi eci ca kala ocindekaise cocilumba ca Yesu Kristu coku ambata akandu etu osi.
Ovihandeleko viatiamẽla kokulia ositu kuenda olonumbi vikuavo, vi tu vetiya oku liyelisa eci tu fendela Yehova. Ovitunda via tambuilevo ocikele coku liyelisa. Ovipito vitatu via enda loku lingiwa vunyamo, via kala apuluvi esanju kuenda apuluvi voku eca olopandu ku Suku. Yehova wa ecelevo komanu vaye ovihandeleko viatiamẽla koku yuvula oku lavisa onduko yaye yi kola. Kuenda oku lava Esambata Lunyamo wonjolela. Wa ecelevo ovihandeleko vioku tata olohukũi kuenda apika. Kua tukuiwile asumũlũho eyilila koku pokola ku Suku kuenda asiñalo a tunda koku lavisa ovihandeleko viaye. Kua kalavo ovihandeleko viatiamẽla kovilumba viohuminyo kuenda ovilumba vioku sokiyila eci omunu a soka laco. Va enda loku ecavo onuñulu yocinyama lonepa yekũi ndocilumba ci “kola ku Yehova.”
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
16:29—Va Isareli va enda loku ‘likandangiyila’ nye okulia? Ovo va enda loku ci linga poku lavoka Eteke lioku tuvika akandu. Omo liaco, oku likandangiya okulia kotembo yaco, kua tiamẽlele koku likekembela akandu avo.
19:27—Ocihandeleko cokuti ko ka pemũli “avindi ovitue viene” kuenda ko ka “salũli avindi olonjele” viene, ci lomboloka nye? Ocihandeleko eci, ca eciwilile oku kuatisa va Yudea oco ka va ka pemũle olonjele viavo lesinga liavo ndeci vakualofeka va lingaile. (Yeremiya 9:25, 26; 25:23; 49:32) Pole, ocihandeleko eci ka ci lomboloka okuti Suku ka yonguile okuti va Yudea va pemũla olonjele viavo ale esinga liavo.—2 Samuele 19:24.
25:35-37—Ku va Isareli hẽ ca sungulukile oku fetisa losindike? Nda okuti omunu wa levala olombongo viaco oka linga lavio olomĩlu, ca sungulukile oku fetisa losindike. Pole, nda olombongo viaco via levalisiwila oku kuatisa umue ohukũi, ocihandeleko ca kisakaile okuti ka ci tava oku fetisa losindike. Ocihandeleko ca lekasaile okuti ka ca sungulukile oku nganyalela olombongo kilu liohukũi.—Etundilo 22:25.
26:19—‘Ilu li linga ndati ndutale’? Kuenda ‘osi yi linga ndati ndosipi’? Omo okuti ka kua kale ombela, ilu liofeka yo Kanana lieya oku kola muẽle ngo ndutale. Kuenda osi yeya oku kala ndosipi.
26:26—Ocinimbu eci ci lekisa okuti ‘akãi ekũi va yoka olombolo vofolono yimuamue.’ Eci ci lomboloka nye? Olondaka evi vi lomboloka okuti kua kala onjala. Momo ukãi lukãi wa sukilile oku kuata ofolono yaye omu a yokela olombolo viaye. Pole, omo lionjala ofolono yimosi ya yoka olombolo viakãi ekũi. Eyi oyo ohali yeyilila koku siapo oku pokola kolonumbi vi kola via Suku.
Ceci tu Lilongisilako:
20:9. Ocituwa coku siñala kuenda coku kuatela omunu umue onya, kovaso a Yehova ca soka loku kala omondi. Omo liaco, eye wa handeleka okuti wosi o siñala olonjali viaye ipawa, ndeci u wa ponda muẽle ocili olonjali viaye. Eci hẽ ka ci tu vetiya oku lekisa ocisola ku vamanjetu?—1 Yoano 3:14, 15.
22:32; 24:10-16, 23. Onduko ya Yehova ka ci tava okuti yi siñaliwa. Puãi te yi sivayiwa kuenda tu sukila oku likutilila oco onduko yaco yi sumbiwe.—Osamo 7:17; Mateo 6:9.
ELIVULU LIOVISILA LI TU KUATISA NDATI KEFENDELO LIETU?
Olombangi via Yehova koloneke vilo ka vi kasi vemẽhi Liocihandeleko ca Mose. (Va Galatia 3:23-25) Eci ca lomboluiwa velivulu Liovisila ci tu kuatisa oku limbuka ndomo Yehova a tenda ovilinga vimue. Pole ci tu kuatisavo kefendelo lietu.
Eci o tanga Elivulu Liovisila poku li pongiyila Osikola Yupange Wakristão, oka limbuka okuti Yehova o kisika okuti ava vo fendela te va liyelisa, momo eye o kola. Elivulu eli lika ku kuatisavo oku likolisilako oku linga eci ciwa kovaso a Tõlo. Kuenda oku likolisilakovo oku liyelisa loku kuama olonumbi viaye vi kola oco Eye a sivayiwe.
[Elitalatu kemẽla 19]
Ovilumba via va Isareli via kala ocindekaise cocilumba ca Yesu Kristu
[Elitalatu kemẽla 20]
Ocipito Colombolo ka vi Kuete Etumbisa ca kala cesanju
[Elitalatu kemẽla 21]
Ocipito Colosinge, ca kala coku eca olopandu ku Yehova