-
Yehova Eye Onepa YangeUtala Wondavululi—2011 | Enyenye Linene 15
-
-
Omanu Vakuavo va Tendele Yehova Ndonepa Yavo
8. Tukula ocitangi Asafe una wa kala u Lewi a liyaka laco.
8 Epata lia va Lewi lia tendele Yehova ndonepa yavo. Ocili okuti, vamue pokati ka va Lewi, poku lekisa esumbilo lekolelo liavo ku Suku, va enda oku popia vati, ‘Yehova eye onepa yange.’ (Asiõ. 3:24) Umue pokati ka va Lewi, wa kala onjimbi. Omunu waco, Asafe una wa songuila olonjimbi koloneke via Soma Daviti. (1 Asa. 6:31-43) Kosamo 73, tu tangako okuti, Asafe (ale umue pokati komãla vaye,) wa yokokele, eci a mola ndomo olondingaĩvi via kala oku kuata omuenyo uwa. Kuenje wa popia hati: “Nda likavisa ño oku liyelisa vutima, loku sukula ovaka ange vesunga.” Citava okuti Asafe ka tiamisilile vali utima kupange waye u kola. Kuenje, wa ivaleleko okuti, Yehova eye wa kala onepa yaye. Asafe wa honguele kespiritu toke eci a “iñila vonembele ya Suku.”—Osa. 73:2, 3, 12, 13, 17.
-
-
Yehova Eye Onepa YangeUtala Wondavululi—2011 | Enyenye Linene 15
-
-
11. Apulilo api Yeremiya a lingile, kuenda Yehova wo tambulula ndati?
11 Omunu ukuavo wa tiamẽlele kepata lia va Lewi, uprofeto Yeremiya. Eye wa tendele ‘Yehova ndonepa yaye.’ Omo liaco, tu konomuisi eci ci lomboloka ondaka onepa. Yeremiya wa kala ko Anatote, olupale lua va Lewi, ocipepi lo Yerusalãi. (Yer. 1:1) Onjanja yimue, omo liesakalalo, Yeremiya wa pula ndoco: Momo lie olondingaĩvi vi kasilili ciwa, osimbu olondingesunga vi tala ohali? (Yer. 12:1) Noke yoku mola ovina via pita vo Yerusalãi lo vo Yuda, wa ‘lisiõsuĩla’ Yehova omo liovina vĩvi a mola. Yeremiya wa kũlĩhĩle okuti Yehova ukuesunga. Omo okuti Yehova eye wa vetiya Yeremiya oku imba owanji wondaka yaye, oku tẽlisiwa kuocitumasuku caco, kua tambulula epulilo liaye. Omo liaco, omanu vana va pokola kolonumbi via Suku va popela ‘omuenyo wavo.’ Pole, omo okuti olondingaĩvi vina via kala oku lia elau ka via pokuile kelungulo, via yambuiwa.—Yer. 21:9.
12, 13. (a) Nye ca vetiya Yeremiya oku popia hati: “Yehova eye onepa yange,” kuenda ocituwa cipi a lekisa? (b) Momo lie apata osi a va Isareli a sukilile oku lekisa ocituwa coku talamẽla?
12 Eci Yeremiya a mola ndomo ofeka yo Isareli ya nyõliwa, wa kala ndomunu endela vowelema. Ca kala ndu okuti Yehova wo lingisa “ndava va fa osimbu.” (Asiõ. 1:1, 16; 3:6) Yeremiya wa vetiya va Isareli oku tiuka ku Yehova. Pole, va amamako oku linga evĩho toke eci Suku a ecelela okuti, o Yerusalãi lo Yuda vi nyõliwa. Enyõleho liaco, lia sumuisile Yeremiya, ndaño okuti, ka kuatele eko. Osimbu a kala oku liyaka lovitangi viaco, wa ivaluka ohenda ya Suku, kuenje wa popia hati: “Ohenda yaye ka yi kuete [esulilo].” Ocili okuti, eteke leteke Yehova wa siata oku lekisa ohenda yaye! Eli olio esunga lieci Yeremiya a popela hati: “Yehova onepa yange.” Omo liaco, wa amamako lesumũlũho liaye lioku kala uprofeto koku vumba Yehova.—Tanga Asiõsuĩlo. 3:22-24.
13 Va Isareli va kala kumandekua vokuenda kueci ci soka 70 kanyamo. Kuenje, ofeka yavo ya sialele upolokoso. (Yer. 25:11) Pole, olondaka via Yeremiya vi popia hati: “Yehova eye onepa yange,” vi lekisa okuti, wa kolelele kohenda ya Suku. Kuenje, co kuatisa oku lekisa ocituwa ‘coku talamẽla.’ Omo okuti apata osi a va Isareli nda va pumba ovipiñalo viavo, va sukilile oku lekisa ekolelo ndeci Yeremiya a linga. Ovo va sukilile lika oku kolela ku Yehova. Eci pa pita 70 kanyamo, va Isareli va tiukila kofeka yavo, noke, va kuata vali esumũlũho lioku vumba Suku.—2 Asa. 36:20-23.
-