Yehova Oka Yambula Olondingaĩvi
“Liangiliya oku lisanga la Suku yove.”—AMOSI 4:12.
1, 2. Momo lie tu tavela okuti, Yehova oka malako evĩho?
ANGA hẽ eteke limue Yehova oka mãlako muẽle evĩho lohali yi kasi voluali? Kefetikilo liocita cilo 21, epulilo eli lia lingiwa vali calua okuti kosimbu ci sule. Kolonepa viosi violuali, kuli ungangala walua. Tunde osimbu omanu va yongola oluali lumue ka lu kuete evĩho, onjuela, kuenda ovina ka via sungulukile.
2 Olondaka viwa viusoma, vi tu ĩha elavoko liokuti, Yehova oka mãlako evĩho. Handi vali, ovituwa viaye vi lekisa okuti, oka malako olondingaĩvi viosi. Momo Yehova ukuesunga haiye wa sunguluka. Osamo 33:5, yi popia hati: “[Yehova] o sole esunga locili.” Osamo yikuavo yamisako hati: “Utima waye u suvuka u o sole ungangala.” (Osamo 11:5) Ocili okuti, Yehova o sole esunga. Omo liaco, kaka ecelela okuti evĩho liamamako.
3. Nye tu lilongisa vali velivulu lia Amosi?
3 Tu konomuisi esunga likuavo lieci tu tavela okuti Yehova oka mãlako olondingaĩvi. Ulandu watiamẽla kueci Yehova a linga kosimbu, owo u lekisa uvangi waco. Elivulu lia Amosi li lekisa ndomo Yehova a yambula olondingaĩvi kosimbu. Ocitumasuku ca Amosi ci lombolola olonepa vitatu viatiamẽla keyambulo lia Yehova. Catete ceci okuti, olondingaĩvi vi sesamẽla muẽle eyambulo. Cavali, eyambulo liaco lika tẽlisiwa muẽle. Catatu, eyambulo lia Yehova li pungula. Momo, Yehova o lekisa ohenda komanu vana va likekembela okuti va yongola oku kuata omuenyo ko pui.—Va Roma 9:17-26.
Yehova o Kuete Esunga Lioku Nena Eyambulo
4. Pi Yehova a tumile Amosi? Kuenda nye aka lingileko?
4 Koloneke via Amosi, epata lia va Isareli lia tepiwile volosoma vivali. Osoma yo kombuelo ya vialele apata avali a Yuda. Osoma yo konano ya vialele apata ekũi a va Isareli. Yehova wa nolele Amosi oco a linge uprofeto waye. Kuenje wo tuma oku tunda volupale luaye vo Yuda oco a ende ko Isareli oku sapula eyambulo lia Yehova.
5. Kolofeka vipi Amosi a kundila tete eyambulo lia Yehova? Kuenda momo lie olofeka viaco via sesamẽlele eyambulo lia Yehova?
5 Amosi poku sapula eyambulo lia Yehova, ka fetikilile kosoma yo konano ya va Isareli. Pole, wa fetikila kolofeka epandu vina via lisunguile la va Isareli ndeci: O Suria, va Filisiti, va Turo, va Edome, va Amoni, kuenda va Moavi. Anga hẽ olofeka viaco via sesamẽlele muẽle eyambulo? Ocili okuti, via sesamẽlele. Momo olofeka viaco via kala ovanyãli vomanu va Yehova.
6. Momo lie Yehova a nenela eyambulo ku va Suria, ku va Filisiti, kuenda ku va Turo?
6 Yehova wa pisa va Suria ‘omo lioku sãsõla kuavo Gileada.’ (Amosi 1:3) Va Suria va tambuile o Gileada, okuti ocikanjo ca va Isareli cina ca kala konano Yolui Yordão. Kuenje va talisa ohali va Isareli. Nye ci popiwa catiamẽla kofeka yo Filisiti kuenda va Turo? Va Filisiti va tualele va Isareli kumandekua, noke veya oku va landisa ku va Edome. Kuenje, vamue va Isareli veya oku linga apika a va Turo. (Amosi 1:6, 9) Yehova wa sumuile calua eci omanu vaye va landisiwa kupika. Eli olio esunga lieci Eye a nenela eyambulo ku va Suria, la va Filisiti, kuenda va Turo.
7. Ukamba upi wa kala pokati ka va Amoni la va Moavi? Kuenda nye ca pita pokati kavo la va Isareli?
7 Va Edome, la va Amoni, kuenda va Moavi, va kala epata limuamue. Handi vali, va kalavo epata limuamue la va Isareli. Va Edome va tunda kombuto ya Esau manji a Yakoba ukuepata lia Avirahama. Va Amoni kuenda va Moavi, va tunda kombuto ya Lote ocimumba ca Avirahama. Omo liaco vosi yavo va kala epata limuamue. Anga hẽ va Edome la va Amoni, kuenda va Moavi, va kala ciwa la vamanjavo va Isareli? Sio ka va kaile ciwa, momo pokati kavo pa kala esuvu. Va Edome veya oku katuila osipata ‘vamanjavo.’ Va Amoni va kangisa calua vamanjavo va Isareli vana va kala kumandekua. (Amosi 1:11, 13) Ocili okuti, Amosi ka lomboluile ndomo va Amoni va talisa ohali va Isareli. Pole, ulandu wavo u lekisa okuti va suvukile calua omanu va Yehova. Omo liaco, Yehova wa likuminyile oku yambula olofeka viaco vitatu.
Olondingaĩvi ka vi Puluka Keyambulo Lia Yehova
8. Momo lie ondaka ya Yehova yoku yambula olofeka epandu ya tẽlisiwila?
8 Olofeka epandu vina via tukuiwa tete vocitumasuko ca Amosi, via sesamẽlele muẽle eyambulo lia Yehova. Kuenda ka kua kaile onjila yoku puluka keyambulo liaco. Okupisa kocipama 1 kocinimbu 3 toke kocipama 2 kocinimbu 1, Yehova wa popia olonjanja epandu hati: “Oku tiula eyambulo liavo si kuatako.” Yehova weya oku tẽlisa ondaka yaye yoku nena eyambulo kokuavo. Momo ovolandu a lekisa okuti, olofeka viaco vieya oku yambuiwa. Pole, olofeka vikuavo vikuãla ndeci: Va Filisiti, va Moavi, va Amoni kuenda va Edome, veya oku kunduiwa. Kuenda, ka va kasiko vali.
9. Olonungi vio Yuda via sesamẽlele nye? Kuenda momo lie?
9 Amosi wa lombololavo eci catiamẽla kofeka yepanduvali okuti o Yuda muna eye a kala. Omanu vana vatiamẽlele kosoma yo konano, va komohẽle calua poku yeva esapulo lia Amosi. Momo eye wa kala oku sapula eyambulo liosoma yo Yuda. Momo lie olonungi via Yuda via sesamẽlele eyambulo? Elivulu lia Amosi 2:4, li popia hati: “Momo va nyehũla ocihandeleko ca Yehova.” Omo liaco, Yehova wa yambula omanu vosi ka va pokuile Kocihandeleko caye. Ndomo ca sonehiwa kelivulu lia Amosi 2:5, eye wa popele hati: “Ndi tuma ondalu vo Yuda, kuenje yi yoka olombonge via Yerusalãi.”
10. Momo lie va Yuda va pitila veyambulo lia Yehova?
10 Va yuda ka va kuatele onjila yoku puluka keyambulo omo lioku sina kuavo. Yehova volonjanja epanduvali wa popia hati: “Oku tiula eyambulo liavo sikuatako.” (Amosi 2:4) Yehova wa yambula va Yuda kunyamo wo 607 eci vambatiwa kumandekua la va Bavulono. Omo liaco, olondingaĩvi ka vi puluka keyambulo lia Yehova.
11-13. Eyambulo Amosi a tukula, lia loñele tete kofeka yelie? Kuenda evĩho lipi lia kala vofeka yaco?
11 Ocili okuti, Amosi wa lomboluile eyambulo Yehova a nenele kolofeka epanduvali. Pole, ka tuka simi okuti, Amosi wa tẽlisile ale upange waye. Momo Eye wa kuatele vali ovina vialua vioku sapula. Amosi, wa kuatele tete ocikundi coku sapula eyambulo lia Yehova kosoma yo konano yo Isareli. Kuenda va Isareli va sesamẽlele muẽle eyambulo omo lioku tomba kuavo olonumbi via Yehova.
12 Ocitumasuku ca Amosi ci lombolola ciwa ohali ya kala pokati ka va Isareli. Elivulu lia Amosi 2:6, 7, li popia hati: “Ca popia Yehova ceci hati, Mekonda liolohole vitatu via Isareli, ndaño vikuãla, oku tiula eyambulo liavo si kuatako. Momo va landisa olondingesunga lopalata, lolosuke lolohaku vivali. Haivo va kosela voneketela yosipi ovitue violosuke, kuenje va pambuisa ambombe vonjila.”
13 Ovitunda via enda oku landisa olondingesunga ‘lopalata.’ Eci ci lomboloka okuti olonganji via enda loku tambula ovitukiko oco va pise vakuesunga. Vakuakulevala va enda oku landisa olosuke kupika londando yimue ya lisoka “lolohaku vivali.” Ovo pamue va enda oku ci lingilila omo liofuka yimue yitito va kuete. Olongangala, via solele calua oku mõla ohali yolohukũi. Momo olohukũi via enda oku talisiwa ohali toke eci vi liwaya oneketela vovitue viavo. Olohukũi via enda oku ci linga poku lekisa esumuo liavo kuenda oku lisiõsiõla kuavo omo lioku sepuiwa. Omo lievĩho liaco, “ambombe” ka va kuatele vali elavoko lioku sanga esunga komanu vaco.
14. Velie va talisiwile ohali kuviali wapata ekũi lia va Isareli?
14 Velie va kala oku talisiwa ohali? Olondingesunga, lolosuke kuenda ambombe vofeka, ovo va kala oku talisiwa ohali. Yehova wa ecele ocihandeleko ku va Isareli cokuti, ovo va sukilile oku kuatela ohenda olohukũi kuenda oku vi tata ciwa. Pole, olosoma vina via vialele apata ekũi a va Isareli, ka via lekisile ohenda yaco komanu.
‘Liangiliya Oco o Lisange la Suku Yove’
15, 16. (a) Momo lie va Isareli va sukilile oku ‘liangiliya oco va lisange la Suku yavo?’ (b) Ndamupi elivulu lia Amosi 9:1, 2 li lekisila okuti Olondingaĩvi ka vi puluka keyambulo lia Suku? (c) Kunyamo wo 740, nye ca pita lapata ekũi a va Isareli?
15 Ukahonga kuenda ovituwa vikuavo vĩvi, via siatele calua vofeka ya va Isareli. Omo liaco, uprofeto Amosi wa kuata esunga lioku lungula omanu vaco hati: ‘Liangiliyi oco u lisangi la Suku yene.’ (Amosi 4:12) Va Isareli vana va sina ka va kuatele onjila yoku puluka keyambulo lia Yehova. Momo olonjanja ecelãla Yehova wa popia hati: ‘Ame oku tiula eyambulo liavo sikuatako.’ (Amosi 2:6) Catiamẽla kolondingaĩvi vimue vika seteka oku salama, Suku wa popia hati: ‘Lomue pokati kavo oka tila. Kuenda lomue oka puluka. Ndaño va fẽla toke konjembo haiko eka liange lika va kuatela. Ndaño va londa toke kilu ndika va kolomõlako.’—Amosi 9:1, 2.
16 Layimue ondingaĩvi yi pondola oku tila Yehova poku seteka oku salama konepa yimue ka ku letiwe. Kuenda ka va tẽla oku puluka keyambulo lia Yehova poku seteka oku tilila komunda yimue yalepa. Olondaka via Yehova vi lomboloka okuti, kokuaye lomue o pondola oku salama okuti ka muiwa. Yehova wa nenele muẽle eyambulo kuviali wo Isareli omo lievĩho liavo. Momo kunyamo wo 740, uviali waco weya oku nyõliwa eci va Suria va tambula ofeka yavo. Pole, otembo yaco papitile ale ci soka 60 kanyamo tunde eci Amosi a lombolola esapulo liaco.
Eyambulo Lia Yehova li Pungula
17, 18. Elivulu lia Amosi kocipama 9, li lombolola nye catiamẽla kohenda ya Yehova?
17 Ocitumasuku ca Amosi ci tukuatisa oku limbuka okuti, olondingaĩvi ka vi puluka keyambulo lia Yehova. Kuenda ci lekisavo okuti, eyambulo lia Yehova li pungula. Yehova o pondola oku sanda olondingaĩvi kolonepa viosi via salama. Kuenda oku sandiliya omanu vana va likekembela haivo va yongola oku kuatisiwa lohenda yaye. Ulandu owu wa lomboluiwa ciwa kocipama ca sulako celivulu lia Amosi.
18 Kelivulu lia Amosi kocipama 9 kocinimbu 8, Yehova wa popia hati: “Si nyõli pe epata lia Yakoba.” Kocinimbu 13 toke 15, ku lekisa okuti, Yehova wa likuminyile oku ‘yovola omanu vaye kumandekua.’ Handi vali, wa likuminyilevo oku va kuatela ohenda okuti va kuata ombembua kuenda ekalo liwa. Yehova wa popia hati: “Ukua kulima losialuwa o lisanga lukuakungula.” Yehova wa likuminyile oku va ĩha okulia kualua okuti omunu ka tẽla okungula okulia kuaco votembo ya sokiyiwa.
19. Nye ca pita la va Isareli kuenda va Yuda va likekembela?
19 Ocili okuti, Yehova wa yambula lika va Yuda kuenda va Isareli vana ka va yonguile oku likekembela. Pole, wa lekisa ohenda ku vakuavitima via sunguluka. Kelivulu lia Amosi kocipama 9, ku lekisa ndomo ohuminyo ya Yehova yoku tumbulula ekalo liwa lia va Isareli ya tẽlisiwa. Ohuminyo yaco ya tẽlisiwa eci va Isareli la va Yuda vana va likekembela ku Yehova va tunda kumandekua ko Bavulono kunyamo wo 537 otembo Yesu keyile. Eci va tiukila kofeka yavo, va fetika oku tumbulula efendelo lia Yehova. Omo liekalo liaco liwa va fetikavo oku tunga olonjo viavo. Va kũla oviumbo viahuva kuenda oviumbo violoneleho.
Esombiso Lia Yehova li Kasi Ocipepi
20. Ovina tua lilongisa ndeti vocitumasuku ca Amosi, vi tu ĩha ekolelo lie?
20 Ulandu tua konomuisa ndeti vocitumasuku ca Amosi u lekisa okuti, Yehova oka malako olondingaĩvi. Momo lie tu tavela kondaka eyi? Catete, ulandu waco weyambulo Yehova a nenele kolondingaĩvi, u lekisa eci eye a ka lingavo lolondingaĩvi koloneke vilo. Cavali, Yehova wa yambuile ovitunda viesanda viusoma wa va Isareli. Ulandu owu, u lekisa okuti Yehova oka yambulavo Akristão vesanda vana vatiamẽla ko ‘Bavulono Yinene.’—Esituluilo 18:2.
21. Momo lie etavo Liakristão vesanda li sesamẽlela eyambulo?
21 Etavo Liakristão vesanda li sesamẽla muẽle eyambulo omo liovilinga viavo vĩvi. Kuenda ovo ka va tẽla oku puluka. Momo eci otembo yavo yi pitila, olondaka vielivulu lia Amosi kocipama 9 kocinimbu 1, vika tẽlisiwa. Eye wa popia hati: ‘Lomue pokati kavo oka tila. Kuenda lomue oka puluka.’ Yehova oka sandiliya kolonepa viosi olondingaĩvi via salama.
22. Atosi api atiamẽla keyambulo lia Suku a lekisiwa kelivulu lia 2 Va Tesalonike 1:6-8?
22 Eyambulo lia Yehova lika tẽlisiwa muẽle, pole, lika pungula. Upostolo Paulu wa popia hati: “Ku Suku esunga oku fetuluinya lohali ava vo talisi ohali, loku eca kokuene vu kasi loku talisua ohali, epuyuko kumue letu, eci Ñala Yesu aka tukuluka tunde kilu lovangelo vaye va pama vondalu yulienge. Kuenje o fetuluinya ava ka va kũlĩhile Suku, lava ka va tava kondaka yiwa ya Ñala yetu Yesu.” (2 Va Tesalonike 1:6-8) ‘Yehova o kuete esunga’ lioku fetuluinya olondingaĩvi viosi via siata oku talisa ohali Akristão olombuavekua. Olondingaĩvi ka vika puluka keyambulo liaco eci ‘Yesu aka tukuluka lovangelo vaye va pama vondalu yulienge.’ Eyambulo lia Suku lika pungula. Momo, Yesu oka nyola lika omanu vana ‘ka va kũlĩhile Suku, lava ka va tava kolondaka viwa.’ Omo liaco, eyambulo liolondingaĩvi lika nena ekavuluko komanu vana va kasi oku tala ohali omo lioku sumbila Suku.
Talamẽla Lepandi
23. Elembeleko lie tu sanga kelivulu lia Amosi?
23 Ocitumasuku ca Amosi ci kuete esapulo lielembeleko kolondingesunga. Momo, ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Amosi, Yehova kosimbu ka kunduile omanu vaye vosi. Eye wongolola va Isareli la va Yuda oco va tiukile kofeka yavo. Kuenje wa va sumũlũisa lombembua yocili. Eci ci lomboloka nye koloneke vilo? Ci lomboloka okuti, eci Yehova aka nena eyambulo kolondingaĩvi, oka vi sanga kovitumãlo kuosi vi kasi. Pole, oka kuatela ohenda omanu vana va sunguluka.
24. Ndamupi Yehova a siata oku sumũlũisa omanu vaye koloneke vilo?
24 Osimbu tu lavoka eteke lia Yehova lioku nyola olondingaĩvi, nye tu sukila oku linga? Yehova o kasi oku tu sumũlũisa lekalo liwa kespiritu. Etu tu kasi vefendelo liocili lina lia litepa lalongiso Akristão vesanda. Yehova wa tu sumũlũisavo lokulia kualua kuespiritu. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, Yehova wa tu ĩhavo ocikele cinene. Eye oyongola okuti tu lungulavo vakuetu catiamẽla keyambulo eye aka nena. Omo liaco, tu likolisiliko kupange wetu woku sandiliya omanu vana va yongola ‘oku kuata omuenyo ko pui.’ (Ovilinga 13:48) Etu tu yongola oku kuatisa vakuetu lovina viespiritu tua siata oku lilongisa. Kuenda tu yongolavo okuti omanu vaco va puluka keyambulo Yehova aka nena kolondingaĩvi. Pole, oco tuamameko lesumũlũho liaco, tu sukila oku kuata utima wa sunguluka. Ondaka eyi ya lomboluiwa ciwa vonepa ya sulako yocitumasuku ca Amosi. Kuenje tuka lilongisa onepa yaco vocipama cikuãimo.
Ndamupi o Tambulula?
• Ndamupi ocitumasuku ca Amosi ci lekisa okuti eyambulo lia Yehova lia sunguluka?
• Ndamupi Amosi a lekisa okuti olondingaĩvi ka vi puluka keyambulo lia Yehova?
• Ndamupi elivulu lia Amosi li lekisa okuti eyambulo lia Yehova li pungula?
[Elitalatu kemẽla 13]
Uviali wa va Isareli ka wa pulukile keyambulo lia Suku
[Elitalatu kemẽla 15]
Kunyamo wo 537, va Isareli la va Yuda va yovuiwa kupika ko Bavulono