OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w05 1/9 kam. 13-17
  • Akristão Va Molehĩsa Ulamba Wa Yehova

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Akristão Va Molehĩsa Ulamba Wa Yehova
  • Utala Wondavululi—2005
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Va Pumba Esumũlũho
  • Esunga Lieci Olondaka Viwa vi Tatekiwila
  • ‘Oku Mola Una ka Muiwa Lovaso’
  • Ove Hẽ O Kasi Oku Molehĩsa Ulamba Wa Suku?
    Utala Wondavululi—2005
  • Tu Kũlĩhĩ Olonjila Via Yehova
    Utala Wondavululi—2005
  • O Kasi hẽ Oku Molẽhisa Ulamba wa Yehova?
    Utala Wondavululi—2012
  • Ku Ka Ecelele Okuti Cimue Ci Ku Tateka Oku Tambula Ulamba
    Utala Wondavululi—2013
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2005
w05 1/9 kam. 13-17

Akristão Va Molehĩsa Ulamba Wa Yehova

“Ovaso ene a sumũlũha momo a lete, lovatũi ene haico momo a yeva.”​—⁠MATEO 13:⁠16.

1. Poku ivaluka usumba wa va Isareli eci va kala Komunda Sinai la Mose, nye tu lipula?

VA Isareli eci va kala Komunda Sinai, va sukilile oku kuata ukamba la Yehova. Momo Yehova wa va yovuile Kegito peka lia Fareo. Eci va kala vekalasoko, Yehova wa va tata ciwa, kuenda wa va ĩha okulia lovava. Noke wa va kuatisa oku yula ovanyali vavo va Amaleke. (Etundilo 14:​26-31; 16:2–17:​13) Eci va kala ocipepi Lomunda Sinai, va kuatele usumba walua poku yeva ovikẽlu kuenda oviliakulo. Noke va mola Mose wa kala oku tunda Komunda. Ocipala caye ca kala oku molehĩsa ulamba wa Yehova. Va Isareli poku mola ulamba waco, va sukilile oku sanjuka. Pole, ka va ci lingile. Kuenje va tila. Momo ‘va kala lusumba woku amẽla ocipepi la Mose.’ (Etundilo 19:​10-19; 34:​30) Momo lie va Isareli va kuatela usumba woku mola ulamba wa Yehova una wa va lingila ovikomo vialua?

2. Momo lie va Isareli va kuatela usumba poku mola ulamba wa Yehova ku Mose?

2 Valua pokati kavo va kuatele usumba omo lioku ivala ovina va muile kosimbu. Eci va lueyele ocihandeleko ca Yehova poku tunga ociñumañuma congombe yulu, eye wa va yambula. (Etundilo 32:​4, 35) Pole, eyambulo liaco ka lia va longisile epokolo. Momo eci Mose a kala oku panda kolofa, wa va ivaluisa ulandu waco. Kuenda wa va ivaluisavo apuluvi akuavo va enda oku lekisa esino ku Yehova. Eye wa va sapuila hati: “Wa sinili ocihandeleko ca Yehova Suku yene, ka wo koleleli ndaño oku yevelela kondaka yaye. Tunde keteke liatete ndo kũlĩhi, [wa siati oku ñualelapo] Yehova.”​—⁠Esinumuĩlo 9:​15-24.

3. Nye Mose a enda oku linga poku vangula la va Isareli?

3 Kaliye tu konomuisi eci Mose a enda oku linga omo liusumba wa va Isareli. Ulandu Wembimbiliya u popia ndoco: ‘Mose poku vangula lavo, wa enda oku sitika ocipala caye. Pole, nda iñila oku vangula la Yehova, o sikulũla ocipala toke eci a tundamo. Eci a tundamo loku sapula eci Yehova a handeleka, va Isareli va enda oku mõla ocipala ca Mose okuti ci nina. Noke Mose o sitika vali ocipala caye toke a iñila oku vangula la Yehova.’ (Etundilo 34:​33-​35) Momo lie Mose a endela oku sitika ocipala caye? Ulandu waco u tu longisa nye? Atambululo kapulilo ava, a tu kuatisa oku kũlĩha ndomo tu pamisa ukamba wetu la Yehova.

Va Pumba Esumũlũho

4. Oku sitikiwa kuocipala ca Mose kua lombolokele nye ndomo Paulu a ci lombolola?

4 Upostolo Paulu wa lombolola okuti, oku sitikiwa kuocipala ca Mose, kua lombolokele ekalo lĩvi liovitima via va Isareli. Eye wa popia hati: “Va Isareli ka va tẽlele oku tulukila kocipala ca Mose mekonda liokunina kuocipala caye. . . . Ovitima viavo via tĩlisua.” (2 Va  Korindo 3:​7, 14) Ekalo lia va Isareli li sumuisa calua. Momo va kala epata limue lia noliwile la Yehova oco va kuate ukamba laye. (Etundilo 19:​4-6) Pole, ka va molehĩsile ulamba Waye. Ovo va tindula ovitima viavo koku vumba Yehova kuenda ka va pokuile kokuaye.

5, 6. (a) Ekalo lia va Isareli koloneke via Mose li sokisiwa ndati leli lia va Yudea vo kocita catete? (b) Omanu vana va yevele ku Yesu va litepele ndati la vana ka va tavele oku u yevelela?

5 Ulandu owu wa lekisiwavo kocita catete. Eci Paulu a linga Ukristão, ocisila catete cina ca eciwile ku Mose ka ca kaleko vali. Momo ca piñanyiwa locisila cokaliye ca eciwa la Yesu Kristu. Catiamẽla ku Yesu, Paulu wa popia hati: “Eye o tuisa ocinyi culamba wa Suku. Ovituwa viaye haivio ovituwa via Suku.” (Va Heveru 1:⁠3) Va Yudea va kuatele epuluvi liwa lioku yevelela olondaka via Yesu Kristu Omõla a Suku. Momo olondaka viaye ovio vi tuala komuenyo ko pui. Pole, valua pokati kavo ka va tavele oku yevelela eci a kala oku kunda. Catiamẽla kokuavo Yesu wa tukula olondaka Yehova a popele vonduko yuprofeto Isaya hati: ‘Utima womanu ava wa siva. Va yeva naito lovatũi avo, kuenda va pata ovaso avo kuenje ka va limbuka cimue. Va yeva lovatũi, pole ka va limbuka lovitima viavo okuti va tiuka oco ndi va sakule.’​—⁠Mateo 13:15; Isaya 6:​9, 10.

6 Ekalo lia va Yudea leli liolondonge via Yesu, lia litepele calua. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Ovaso ene a sumũlũha momo a lete, lovatũi ene haico momo a yeva.” (Mateo 13:​16) Akristão vocili va kuete onjongole yoku kũlĩha Yehova kuenda oku u vumba. Ovo va sanjukila oku linga ocipango caye ndomo ca situluiwa Vembimbiliya. Omo liaco, Akristão olombuavekua kuenda olomeme vikuavo, va siata oku molehĩsa ulamba wa Yehova kupange woku kunda.​—⁠2 Va  Korindo 3:​6, 18.

Esunga Lieci Olondaka Viwa vi Tatekiwila

7. Momo lie ka tu komõhela eci omanu va likala oku tava kolondaka viwa?

7 Va Isareli vo koloneke via Mose lava va kala koloneke via Yesu, va pumba esumũlũho lioku kuata ukamba la Yehova. Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo. Omanu valua ka va tava kolondoka viwa vi kasi oku kundiwa. Ocituwa cavo ka ci tu komohĩsa. Upostolo Paulu wa popia hati: “Ondaka yiwa eyi tu kunda kunda, nda ya sitikiwa, ya sitikiwila lika ava va kasi loku nyõleha omo ka va tavele. Ovo, osuku yoluali lulo ya tekavisa ovitima viavo.” (2 Va  Korindo 4:​3, 4) Handi vali, omanu valua ka va siatele oku tava kolondaka viwa omo lioku tĩlisa ovitima viavo.

8. Koloneke vilo omanu valua va kasi ndati vupeke? Nye tu sukila oku linga oco ka tuka wile vekalo liaco?

8 Koloneke vilo omanu va kasi vowelema, omo lioku likala olondaka viwa viusoma wa Suku. Embimbiliya li lombolola eci catiamẽla kolofeka okuti, “olondunge viavo vi kasi vowelama. Omo ovitima viavo via siva oco va kasilili lonumbi, kuenje oku kala kuavo kua litepa lomuenyo wa Suku.” (Va Efeso 4:​18) Upostolo Paulu osimbu handi ka lingile Ukristão, wa enda oku lambalala ekongelo lia Suku. Momo wa kala vowelema. (1 Va  Korindo 15:⁠9) Noke Yehova wo situluila ocili Condaka yaye. Paulu wa popia hati: “Nda lingiwa ohenda, okuti vokuange, haime fu kakandu, Yesu Kristu o lekisilamo epandi liaye, [okuti] ci linga ndongangu kuava vo tavela omuenyo ko pui.” (1 Timoteo 1:​16) Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo. Omanu vana va suvukile Ondaka ya Suku, cilo va linga afendeli Vaye. Eli olio esunga lieci tu sukilila oku amamako oku kunda ndaño lelambalalo. Nda tua kuata ocituwa coku lilongisa Ondaka ya Suku, tuka liteyuila kovituwa vi sumuisa Yehova.

9, 10. (a) Kocita catete, va Yudea va tilĩsile ndati ovitima viavo? (b) Ekalo lia va Yudea li sokisiwa ndati Lakristão vesanda koloneke vilo? Cilombolola.

9 Koloneke vilo, omanu valua ka va kapeleko ovina viespiritu. Momo ka va yongola oku longisiwa kuenda va tilĩsa ovitima viavo. Kocita catete va Yudea ka va tavele kelongiso lia Yesu. Momo va tiamisilile lika ovitima viavo Kocihandeleko ca Mose. Pole, ka va kuatele elomboloko liovina viespiritu. Noke yepinduko lia Yesu ‘owiñi wa lua wovitunda weya oku tava kondaka ya Suku.’ (Ovilinga 6:⁠7) Pole, catiamẽla komanu vakuavo va Yudea, Paulu wa popia hati: ‘Toke etaili, eci va tanga ulandu wa Mose, oku sitika kuaco haimo ku kasilili vovitima viavo.’ (2 Va  Korindo 3:​15) Paulu wa kũlĩhĩlevo olondaka Yesu a sapuilile ovitunda via va Yudea hati: “Vu konomuisa ovisonehua, momo wa soki hoti, omo tu muila omuenyo ko pui, [pole] evi ovio vi njimbila uvangi.” (Yoano 5:​39) Va Yudea nda va kũlĩhĩle ciwa Ovisonehua, nda va tẽla oku limbuka okuti, Yesu eye Mesiya. Pole, ka va cilingile. Momo, va kala oku songuiwa lovisimĩlo viavo muẽle. Handi vali, ovikomo via Yesu ka via vetiyile ovitima viavo oku tava Kondaka ya Suku.

10 Cimuamue haico ci kasi oku pita Lakristão vesanda koloneke vilo. Ovo va kasi nda va Yudea kocita catete okuti, “va kuetele Suku ombili, pole ha lukũlĩhĩso ko.” (Va Roma 10:⁠2) Valua pokati kavo, va siata oku lilongisa Embimbiliya. Pole, ka va tava kolonumbi viaco. Ovo ka va tava okuti, Yehova o kasi oku longisa omanu vaye lekuatiso liukuenje wa lunguka. (Mateo 24:​45) Pole, etu tua kũlĩha okuti, Yehova o kasi oku longisa omanu vaye. Kuenda wa siata oku eca elomboloko liokaliye liatimẽla kondaka yaye. (Olosapo 4:​18) Omo lioku ecelela oku longisiwa laye, tu kuete ukũlĩhĩso wocipango caye.

11. Ovisimĩlo vĩvi via siata ndati oku tateka omanu oku tava kondaka ya Suku.

11 Kuli omanu vamue okuti va tĩlisa ovitima omo lioku kolela kovisimĩlo viavo. Embimbiliya lia popele okuti koloneke via sulako omanu vaka sepula Akristão vocili. Kuenda esapulo lioku tukuluka kua Yesu lika sepuiwavo. Upostolo Petulu wa popia hati: ‘Omanu vaco va ivalako ondaka yokuti, Suku wa nenele Etande koloneke via Noha.’ (2 Petulu 3:​3-6) Akristão vesanda va kũlĩha okuti, Yehova ukuahenda, ukuacikembe, haeye ukuakuecela. Pole, ka va tava kondaka yokuti, Yehova o yambula olondingaĩvi. (Etundilo 34:​6, 7) Omo liaco, Akristão vocili va likolisilako oku kuata elomboloko liovina va siata oku lilongisa Vembimbiliya.

12. Ndamupi omanu va siata oku kapiwa vupeke omo lioviholo?

12 Omanu valua vakuetavo va siata oku kembiwa loviholo viesanda. Yesu wa sapuilile ovitunda vietavo lia va Yudea hati: ‘Wa nyõli ocihandeleko ca Suku omo lioviholo viene.’ (Mateo 15:⁠6) Eci va Yudea va tunda kumandekua ko Bavulono, va tiamẽlele ketavo liocili. Pole, ovitunda viavo vieya oku linga vakuepela kuenje va fetika oku lisandela olonumbi viavo muẽle. Va fetika oku sepula ovipito via Yehova kuenda oku tomba Ondaka yaye. (Malakiya 1:​6-8) Koloneke via Yesu, vakuavisonehua la va Fariseo, va vokiyile oviholo viavo Kocihandeleko ca Mose. Yesu wa situlula ombambe yomanu vaco. Momo ka va kuatele elomboloko liolonumbi via Yehova. (Mateo 23:​23, 24) Omo liaco, Akristão vocili va sukila oku lunguka oco ka vaka yapuisiwe loviholo viatavo esanda.

‘Oku Mola Una ka Muiwa Lovaso’

13. Volonepa vipi vivali Mose a molehĩsa ulamba wa Yehova?

13 Mose eci a kala Komunda Sinai, wa pingile ku Suku oco o lekise ulamba waye. Kuenje Yehova wo lekisa ulamba waco. Eci a endele vo tavernakulu, ka sitikile ocipala caye. Eye wa kala ulume umue ukuekolelo kuenda wa kuatele onjongole yoku linga ocipango ca Yehova. Omo liaco, wa kuata esumũlũho lioku mola ulamba wa Suku vocinjonde. Kuenje wa mola Suku lovaso ekolelo. Embimbiliya li popia hati, Mose “wa pandikisa ndu o lete una ka muiwa lovaso ositu.” (Va Heveru 11:27; Etundilo 34:​5-7) Eye ka molehĩsile lika ulamba wa Yehova poku nina kocipala. Pole, wa cilingavo poku kuatisa va Isareli oco va kũlĩhe Yehova okuti eye lika va vumba.

14. Ndamupi Yesu a molehĩsa ulamba wa Yehova? Eye wa sanjukilile oku linga nye?

14 Eci Yesu a kala kilu osimbu oluali ka lua lulikiwile, wa molehĩsavo ulamba wa Yehova vokuenda kuanyamo alua. (Olosapo 8:​22, 30) Vokuenda kuotembo yaco, wa pamisile ukamba waye la Yehova. Yehova wa lekisilevo ocisola caye ku Yesu. (Yoano 14:31; 17:​24) Omo liaco, pokati kavo pa kala ukamba walua. Yesu wa kuama ongangu ya Mose yoku molehĩsa ulamba wa Yehova omo liovina isiaye o longisa.

15. Akristão va siata oku molehĩsa ndati ulamba wa Yehova?

15 Omanu va Suku koloneke vilo, va kuãivo ongangu ya Mose la Yesu. Momo va siatavo oku molehĩsa ulamba wa Yehova. Ovo va tava kolondaka viwa. Upostolo Paulu wa popia hati: ‘Eci omunu a pongolokela ku Yehova, oco a linge ocipango caye oku sitikiwa kuaco ku u piwa.’ (2 Va  Korindo 3:​16) Etu tua siata oku lilongisa Embimbiliya, momo tu yongola oku linga ocipango ca Suku. Tua kũlĩha ndomo Yesu a molehĩsa ulamba wa Yehova. Kuenje tu kuamavo ongangu yaye. Tua tambulavo ocikundi cupange woku kunda kuenda oku longisa omanu oco va molehĩse ulamba wa Yehova. Mose la Yesu va tambuilevo ocikundi caco.

16. Ndamupi tua siata oku kuatisiwa omo lioku kũlĩha ocili Condaka ya Suku?

16 Yesu wa likutilila ku Yehova hati: “A Tate, a Cime cilu losi, hu sivaya omo wa sitikila ovina evi kolonoño la va kualondunge kuenje wa vi situluila komãla.” (Mateo 11:​25) Yehova wa siata oku kuatisa ambombe oco va kũlĩhe ocipango caye kuenda ovituwa viaye. (1 Va  Korindo 1:​26-​28) Wa siatavo oku tu teyuila kuenda oku tu longisa olonumbi viaye okuti tu kuata omuenyo umue uwa. Omo liaco, tu sukila oku likolisilako oku kuata ukamba Laye. Tu sukilavo oku lekisa ombili kaliangiliyo aye oku tu longisa oco tu kuate ukũlĩhĩso wasuapo watiamẽla kokuaye.

17. Ndamupi tu kũlĩha ovituwa via Yehova?

17 Paulu wa sonehela Akristão olombuavekua hati: “Etu vosi, locipala ca sikũlũha, eci tu molehĩsa ulamba wa [Yehova] ndeci olumuĩlo, oco tu pongoluiwa esetahalo liaye tunde kulamba toke kulamba.” (2 Va  Korindo 3:​18) Omo liaco, cikale okuti tua tiamẽla kocisoko colombuavekua ale kolomeme vikuavo, tu sukila oku kũlĩha ciwa Yehova. Tu sukilavo oku kuata elomboloko liovituwa viaye ndomo via lomboluiwa Vembimbiliya. Nda tua lilongisa ciwa ovina viatiamẽla komuenyo wa Yesu ndeci: Upange waye woku kunda, kuenda ovina a longisa, tu kũlĩha ciwa ovituwa via Yehova. Kuenje poku ci linga tu sanjuisa utima wa Suku yetu kuenda oku molehĩsa ulamba waye.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

• Momo lie va Isareli va kuatela usumba poku mola ulamba wa Suku una Mose a molehĩsa?

• Olondaka viwa viusoma, via sitikiwile ndati kocita catete? Nye ci kasi oku pita koloneke vilo?

• Ndamupi tu molehĩsa ulamba wa Yehova?

[Elitalatu kemẽla 13]

Va Isareli ka va tẽlele oku mola ocipala ca Mose

[Elitalatu kemẽla 15]

Omanu vana va suvukile Ondaka ya Suku cilo va kasi oku vumba Yehova ndeci ca pita la Paulu

[Elitalatu kemẽla 17]

Omanu va Yehova va sanjukila oku molehĩsa ulamba Waye

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link